UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Prijevod

ETUC/Europska sindikalna konfederacija

Bijela knjiga o mirovinama:
«Jamčiti starosnu mirovinu: ne učiniti grešku glede ciljeva, odnosno financiranja»

1. 16. veljače 2012. Komisija EU objavila je Bijelu knjigu o mirovinama, pod naslovom: «Strategije za primjerene, sigurne i održive mirovine». Njezino objavljivanje podudara se s otvaranjem 2012. kao «Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti». Također,  Bijela knjiga se pojavljuje u kriznom razdoblju, pogoršanom pritiskom na financijska tržišta i njihovim snažnim utjecajem na mirovinske sustave, s oštrim rezanjima mirovina.

2. Općenito gledajući, ETUC pozdravlja analizu prezentiranu u Bijeloj knjizi, ali osuđuje sveukupni pristup Bijele knjige fokusiran na makroekonomski aspekt mirovina i ignoriranje njihove društvene svrhe u stvaranju inkluzivnog društva, pri čemu predlaže samo dva rješenja:

- Stavljanje naglaska na povećanje dobi za umirovljenje, bez uzimanja u obzir duljine staža ili specifičnosti struke;
- Stavljanje u prvi plan štednje u privatnim mirovinskim fondovima.

3.ETUC-a pozdravlja činjenicu da je posebna pozornost posvećena značajnim razlikama u mirovinama između muškaraca i žena. Istu zabrinutost dijeli i ETUC, ali jedino konkretno rješenje predloženo u Bijeloj knjizi porast je starosne dobi za umirovljenje žena, kako bi se izjednačilo sa zakonskom dobi muškaraca za umirovljenje. Odgovor koji nije ni primjeren, niti uvjerljiv.

 

4. Za ETUC sadržaj Bijele knjige i predložene inicijative ne ispunjavaju očekivanja postavljena u naslovu niti nude rješenja za izazove s kojima se suočavaju mirovinski sustavi u trenutnom ozračju opće štednje.

5. ETUC ponavlja svoje uvjerenje kako najbolji način kojim će se jamčiti «adekvatne, sigurne i održive» mirovine nije samo razvijanje drugoga ili čak trećeg mirovinskog stupa, već jačanje i poboljšanje prvog mirovinskog stupa (državnog odnosno javnog stupa), utemeljenoga na među te unutar generacijskoj solidarnosti. ETUC ni u kom slučaju ne prihvaća tezu da je potrebno odstupiti od javnih propisa i mirovina.

 

6. Jačanje javnih mirovinskih sustava treba ostvariti kroz aktivnu politiku tržišta rada s ciljem pune zaposlenosti i dostojnim plaćama te pronalaženjem izvora financijskih sredstava kako bi se osigurala održivost javnih mirovina na najvišoj mogućoj razini – npr. kroz naplatu poreza, posebice otkrivanjem utaja poreza ili poreznih rupa, od kojih korist imaju samo oni koji već ostvaruju visoke prihode, odnosno kroz borbu protiv "sive" i crne ekonomije, odnosno protiv neprijavljenoga rada.

7. Za ETUC je ono što jamči kvalitetu mirovinskog sustava – odgovornost; ne samo radnika – što se na dugačko spominje u Bijeloj knjizi - već i poslodavaca i država članica EU.

 

8. Poslodavci moraju pokazati odgovornost, u svojoj namjeri i provedbi mjera (pravo i pristup cjeloživotnom učenju, fleksibilnost radnog vremena i tipova poslova i zaposlenja za starije radnike, postupni modeli umirovljenja, itd.) -  posebno kroz socijalni dijalog na svim razinama - omogućujući radnicima da ostanu u radnom odnosu, no ne dovodeći u pitanje uobičajene mogućnosti prijevremenog umirovljenja ili kad je ono opravdano teškim radnim uvjetima.

 

9. Države članice također moraju odgovorno utvrditi, u suradnji sa sindikatima, što je to definicija «odgovarajućih» mirovina; postaviti čvrste ciljeve za njihovo postizanje, te utvrditi indikatore kojima će se mjeriti razina postignutoga napretka. Ali, i u osmišljavanju reformi koje treba poduzeti, države članice trebaju djelovati povezano sa socijalnim partnerima, posebice sa sindikatima. ETUC osuđuje način na koji Europska unija namjerava intervenirati u tom području, putem Sporazuma o gospodarskom upravljanju, uvođenjem sankcija za države članice, koji nedovoljno brzo i nedovoljno radikalno provode reforme usmjerene na smanjenje tereta mirovina u javnim proračunima. ETUC stoga poziva  na poduzimanje mjera kako bi se spriječilo države članice od poduzimanja jednostranih mjera u rezanju postojećih mirovinskih prava iz prvog javnog stupa ili smanjivanju mirovina. ETUC također traži osmišljavanje i uvođenje instrumenata kojima bi se, u sporazumu sa sindikatima, utvrdilo usklađivanje mirovina kojim će se zaustaviti njihov realni pad.

 

10. Konačno, ETUC drži da sve mirovinske reforme moraju biti provedene postupno, kroz dulje razdoblje, što je uvjet njihove socijalne prihvatljivosti. Ponavljamo kako sindikati i njihovi prijedlozi ne mogu biti ignorirani. Moraju se čuti i poslušati, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. .

 

 

 

                                                           Nadzorni odbor ETUC, 19. travnja 2012.