UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Prijevod

ETUC/Europska sindikalna konfederacija

Bijela knjiga o mirovinama:
«Jamčiti starosnu mirovinu: ne učiniti grešku glede ciljeva, odnosno financiranja»

1. 16. veljače 2012. Komisija EU objavila je Bijelu knjigu o mirovinama, pod naslovom: «Strategije za primjerene, sigurne i održive mirovine». Njezino objavljivanje podudara se s otvaranjem 2012. kao «Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti». Također,  Bijela knjiga se pojavljuje u kriznom razdoblju, pogoršanom pritiskom na financijska tržišta i njihovim snažnim utjecajem na mirovinske sustave, s oštrim rezanjima mirovina.

2. Općenito gledajući, ETUC pozdravlja analizu prezentiranu u Bijeloj knjizi, ali osuđuje sveukupni pristup Bijele knjige fokusiran na makroekonomski aspekt mirovina i ignoriranje njihove društvene svrhe u stvaranju inkluzivnog društva, pri čemu predlaže samo dva rješenja:

- Stavljanje naglaska na povećanje dobi za umirovljenje, bez uzimanja u obzir duljine staža ili specifičnosti struke;
- Stavljanje u prvi plan štednje u privatnim mirovinskim fondovima.

3.ETUC-a pozdravlja činjenicu da je posebna pozornost posvećena značajnim razlikama u mirovinama između muškaraca i žena. Istu zabrinutost dijeli i ETUC, ali jedino konkretno rješenje predloženo u Bijeloj knjizi porast je starosne dobi za umirovljenje žena, kako bi se izjednačilo sa zakonskom dobi muškaraca za umirovljenje. Odgovor koji nije ni primjeren, niti uvjerljiv.

 

4. Za ETUC sadržaj Bijele knjige i predložene inicijative ne ispunjavaju očekivanja postavljena u naslovu niti nude rješenja za izazove s kojima se suočavaju mirovinski sustavi u trenutnom ozračju opće štednje.

5. ETUC ponavlja svoje uvjerenje kako najbolji način kojim će se jamčiti «adekvatne, sigurne i održive» mirovine nije samo razvijanje drugoga ili čak trećeg mirovinskog stupa, već jačanje i poboljšanje prvog mirovinskog stupa (državnog odnosno javnog stupa), utemeljenoga na među te unutar generacijskoj solidarnosti. ETUC ni u kom slučaju ne prihvaća tezu da je potrebno odstupiti od javnih propisa i mirovina.

 

6. Jačanje javnih mirovinskih sustava treba ostvariti kroz aktivnu politiku tržišta rada s ciljem pune zaposlenosti i dostojnim plaćama te pronalaženjem izvora financijskih sredstava kako bi se osigurala održivost javnih mirovina na najvišoj mogućoj razini – npr. kroz naplatu poreza, posebice otkrivanjem utaja poreza ili poreznih rupa, od kojih korist imaju samo oni koji već ostvaruju visoke prihode, odnosno kroz borbu protiv "sive" i crne ekonomije, odnosno protiv neprijavljenoga rada.

7. Za ETUC je ono što jamči kvalitetu mirovinskog sustava – odgovornost; ne samo radnika – što se na dugačko spominje u Bijeloj knjizi - već i poslodavaca i država članica EU.

 

8. Poslodavci moraju pokazati odgovornost, u svojoj namjeri i provedbi mjera (pravo i pristup cjeloživotnom učenju, fleksibilnost radnog vremena i tipova poslova i zaposlenja za starije radnike, postupni modeli umirovljenja, itd.) -  posebno kroz socijalni dijalog na svim razinama - omogućujući radnicima da ostanu u radnom odnosu, no ne dovodeći u pitanje uobičajene mogućnosti prijevremenog umirovljenja ili kad je ono opravdano teškim radnim uvjetima.

 

9. Države članice također moraju odgovorno utvrditi, u suradnji sa sindikatima, što je to definicija «odgovarajućih» mirovina; postaviti čvrste ciljeve za njihovo postizanje, te utvrditi indikatore kojima će se mjeriti razina postignutoga napretka. Ali, i u osmišljavanju reformi koje treba poduzeti, države članice trebaju djelovati povezano sa socijalnim partnerima, posebice sa sindikatima. ETUC osuđuje način na koji Europska unija namjerava intervenirati u tom području, putem Sporazuma o gospodarskom upravljanju, uvođenjem sankcija za države članice, koji nedovoljno brzo i nedovoljno radikalno provode reforme usmjerene na smanjenje tereta mirovina u javnim proračunima. ETUC stoga poziva  na poduzimanje mjera kako bi se spriječilo države članice od poduzimanja jednostranih mjera u rezanju postojećih mirovinskih prava iz prvog javnog stupa ili smanjivanju mirovina. ETUC također traži osmišljavanje i uvođenje instrumenata kojima bi se, u sporazumu sa sindikatima, utvrdilo usklađivanje mirovina kojim će se zaustaviti njihov realni pad.

 

10. Konačno, ETUC drži da sve mirovinske reforme moraju biti provedene postupno, kroz dulje razdoblje, što je uvjet njihove socijalne prihvatljivosti. Ponavljamo kako sindikati i njihovi prijedlozi ne mogu biti ignorirani. Moraju se čuti i poslušati, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. .

 

 

 

                                                           Nadzorni odbor ETUC, 19. travnja 2012.