UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH POKRENUO NOVE RADIONICE o financijskoj abecedi za umirovljenike

 

     Prosječna financijska pismenost gra­đana u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodo­va, a najnižu razinu imaju mlađi od 19 godina (3,6 boda) i stariji od 70 go­dina (3,6 boda).   Financijska pismenost mjeri se u bodovima od 1 do 21, a njene sastavnice su financijsko znanje, financij­sko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Očito smo tanki po tom pitanju.

     Kako bi se povećala financijska pi­smenost starijih građana, Sindikat umi­rovljenika Hrvatske i VVustenrot stambe­na štedionica d.d. pokrenuli su radionice, a prva je održana 6. lipnja ove godine u Zagrebu u podružnici Studentski grad, dok je 13. lipnja održana druga radionica za predsjednike podružnica Povjereniš­tva SUH-a Zagreb i Povjereništva Zagre­bačke županije.

     Iz iskustva je poznato kako se dobar dio problema glede ovrha kod starijih sugrađana krije u podizanju „zelenaških kredita", u previsokim kamatama, nekon­troliranom trošenju sredstava, prekora­čenju dozvoljenog minusa. Ljudi koji žive „iznad svojih mogućnosti" trebaju nauči­ti trošiti onoliko koliko imaju na računu, točnije trebaju savladati samokontrolu. Također, mnoge starije osobe se ne služe bankomatima, pa za pomoć traže člano­ve obitelji ili susjede koji katkad iskoriste njihovo neznanje i uzmu dio novca.

     Savjetnica VVustenrot stambene šte­dionice Mihaela Jeleč na radionici je ponudila rješenja za navedene ili slične problema, nakon čega su uslijedila pita­nja sudionika i sudionica na koja je Jeleč stručno odgovarala. S obzirom na kratko trajanje radionice i na to da će se u ovom ciklusu održat još jedna radionica u lip­nju, dogovoreno je kako će zbog velikog interesa radionice održavati po podruž­nicama u Zagrebu, ali i u drugim župani­jama diljem Hrvatske.

Biserka Budigam

Lipanj 2017.