UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH POKRENUO NOVE RADIONICE o financijskoj abecedi za umirovljenike

 

     Prosječna financijska pismenost gra­đana u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodo­va, a najnižu razinu imaju mlađi od 19 godina (3,6 boda) i stariji od 70 go­dina (3,6 boda).   Financijska pismenost mjeri se u bodovima od 1 do 21, a njene sastavnice su financijsko znanje, financij­sko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Očito smo tanki po tom pitanju.

     Kako bi se povećala financijska pi­smenost starijih građana, Sindikat umi­rovljenika Hrvatske i VVustenrot stambe­na štedionica d.d. pokrenuli su radionice, a prva je održana 6. lipnja ove godine u Zagrebu u podružnici Studentski grad, dok je 13. lipnja održana druga radionica za predsjednike podružnica Povjereniš­tva SUH-a Zagreb i Povjereništva Zagre­bačke županije.

     Iz iskustva je poznato kako se dobar dio problema glede ovrha kod starijih sugrađana krije u podizanju „zelenaških kredita", u previsokim kamatama, nekon­troliranom trošenju sredstava, prekora­čenju dozvoljenog minusa. Ljudi koji žive „iznad svojih mogućnosti" trebaju nauči­ti trošiti onoliko koliko imaju na računu, točnije trebaju savladati samokontrolu. Također, mnoge starije osobe se ne služe bankomatima, pa za pomoć traže člano­ve obitelji ili susjede koji katkad iskoriste njihovo neznanje i uzmu dio novca.

     Savjetnica VVustenrot stambene šte­dionice Mihaela Jeleč na radionici je ponudila rješenja za navedene ili slične problema, nakon čega su uslijedila pita­nja sudionika i sudionica na koja je Jeleč stručno odgovarala. S obzirom na kratko trajanje radionice i na to da će se u ovom ciklusu održat još jedna radionica u lip­nju, dogovoreno je kako će zbog velikog interesa radionice održavati po podruž­nicama u Zagrebu, ali i u drugim župani­jama diljem Hrvatske.

Biserka Budigam

Lipanj 2017.