UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE
Četiri ministra u 20 mjeseci - nula od dijaloga
> Konačno usvojen Program rada, no hoće li četvrti ministar u godinu i pol dana doista pokrenuti rad?
Hajdemo po redu. Prvo, tko i što. Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe savjetodavno je i konzultativno tijelo u kojemu sjedne strane stola sjedi šestoro predstavnika umirovljeničkih udruga (Sindikat i Matica umirovljenika, svaki po troje), a s duge strane stola predstavnici četiri ministarstava (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija), te dva zavoda (HZMO i HZZO). Sve to koordinira Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Dijalog forme radi
I tako je nakon izbora u studenome 2015. godine nestalo Nacionalno vijeće na čelu s bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, a nova kanad- sko-multinacionalna vlada je ignorirala bilo kakav dijalog. Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić je pala s Marsa, a za razgovore s umirovljenicima zadužila je svoga pomoćnika Marinka Papugu, inače poznatog po skandalima u Hrvatskoj poštanskoj banci. Za mandata Oreškovića dijalog nije ni počeo, niti završio, već je stigla nova Plenkovićeva vlada i novi ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Fin i pristojan mladi znanstvenik iz poznatog okruženja Ekonomskog instituta nije se snašao u ovom resoru, te je iz čiste Ijubaznosti odsjedio 1. veljače 2017. godine na potpisivanju Sporazuma o osnivanju (novog) Nacionalnog vijeća s novim premijerom Andrejem Plenkovićem. Uljudno je izgovorio i par riječi 17. veljače na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća, kad je za predsjednika izabran Ante Gavranović.
I onda dugo, dugo - ništa. Papuga šuti, ne javlja se, ministra Ćorića sretnemo nekim slučajem u TV studijima, a Vlada se, tek što se složila, preslaguje. Uz stalne pritiske predstavnika umirovljeničkih udruga, preko noći se saziva 1. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 12. svibnja i na njoj se usvaja Program rada Vijeća.
Hoćete li povećati mirovine?
Dobili smo tablicu i - ništa više. U području mirovinskog osiguranja, bit će rasprava o Nacrtu prijedloga zakona
- izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama, Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, pa rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama te o Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima.
Planira se i rasprava o Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao
- o prijedlogu umirovljeničkih udruga za izvanredno progresivno povećanje mirovina za umirovljenike do visine od 3.800 kuna (neoporeziva osnovica), a na dnevni red će doći i rasprava o reformi drugog mirovinskog stupa.
U okviru pitanja socijalne politike i skrbi, tragom zahtjeva umirovljeničkih udruga, razmotrit će se institut doživotnog uzdržavanja, te mogućnosti ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja, kao i kriteriji za stjecanje tzv. nacionalne mirovine za one za one koji nisu ostvarili pravo na ikakvu mirovinu.
Predstavnici umirovljenika zatražili su i poduzimanje mjera za sprječavanje nasilja nad starijim osobama, pokretanje rasprave o dostupnosti prava na informacije za starije osobe i brojnim drugim pitanjima poput oslobađanje umirovljeničkih udruga plaćanja za ZAMP, iznalaženja mogućnosti financiranja programa u koje su uključene starije osobe, u kulturi i sportu - aktivno starenje te inicijative vezano za projekt Servis umirovljeničkih eksperata.
Puno zahtjeva - malo rješenja
Međutim, umirovljenicima i starijim osobama je osobito značajno javno zdravstvo, te su umirovljeničke udruge već pokrenule zahtjev da dodatna dva člana Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje budu predstavnici umirovljeničkih udruga, a i dalje insistiraju na ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike te povećanju cenzusa za dopunsko osiguranje (koji nije mijenjan od 2004. godine!).
Umirovljenici inzistiraju i na promjeni načina obračuna poreza iz drugog dohotka za umirovljenike, dopu- štanju zasnivanja radnog odnosa bez ustege mirovine do pola radnog vremena svim kategorijama umirovljenika, promjenama u Ovršnom zakonu sa zaštitnim iznosom i jedinom nekretninom koji ne mogu biti ovršeni, te rješavanju problema korisnika propalog ,,Royal osiguranja", ali iz proračuna, a ne radničkog fonda.
Traži se uvođenje instituta posebnog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe; izrada cjelovite nacionalne strategije za starije osobe; nacionalno obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba - 1. listopada; uključivanje predstavnika umirovljenika u Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača te donošenja Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi starije životne dobi od strane Hrvatskog sabora.
Jasna A. Petrović
Lipanj 2017.