UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Četiri ministra u 20 mjeseci - nula od dijaloga

> Konačno usvojen Program rada, no hoće li četvrti ministar u godinu i pol dana doista pokrenuti rad?

 

     Hajdemo po redu. Prvo, tko i što. Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe savjetodavno je i konzultativno tijelo u kojemu sjedne strane stola sjedi šestoro predstavnika umirovljeničkih udruga (Sindikat i Ma­tica umirovljenika, svaki po troje), a s duge strane stola predstavnici četiri ministarstava (Ministarstvo rada i mi­rovinskog sustava, Ministarstvo za de­mografiju, obitelj, mlade i socijalnu po­litiku, Ministarstvo zdravstva i Ministar­stvo financija), te dva zavoda (HZMO i HZZO). Sve to koordinira Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Dijalog forme radi

     I tako je nakon izbora u studeno­me 2015. godine nestalo Nacional­no vijeće na čelu s bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, a nova kanad- sko-multinacionalna vlada je ignorira­la bilo kakav dijalog. Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić je pala s Marsa, a za razgovore s umirovlje­nicima zadužila je svoga pomoćnika Marinka   Papugu, inače poznatog po skandalima u Hrvatskoj poštanskoj banci. Za mandata    Oreškovića dija­log nije ni počeo, niti završio, već je stigla nova Plenkovićeva vlada i novi ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Fin i pristojan mladi znanstvenik iz poznatog okruženja Ekonomskog instituta nije se snašao u ovom resoru, te je iz čiste Ijubaznosti odsjedio 1. veljače 2017. godine na potpisivanju   Sporazuma o osnivanju (novog) Nacionalnog vijeća s novim premijerom Andrejem Plenkovićem. Uljudno je izgovorio i par riječi 17. ve­ljače na konstituirajućoj sjednici    Naci­onalnog vijeća, kad je za predsjednika izabran Ante Gavranović.

     I onda dugo, dugo - ništa. Papuga šuti, ne javlja se, ministra Ćorića sret­nemo nekim slučajem u TV studijima, a Vlada se, tek što se složila, preslaguje. Uz stalne pritiske predstavnika umirov­ljeničkih udruga, preko noći se saziva 1. sjednica Nacionalnog vijeća za umi­rovljenike i starije osobe 12. svibnja i na njoj se usvaja Program rada Vijeća.

Hoćete li povećati mirovine?

     Dobili smo tablicu i - ništa više. U području mirovinskog osiguranja, bit će rasprava o Nacrtu prijedloga zakona

-              izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama, Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, pa rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama te o Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima.

Planira se i rasprava o Zakonu o do­datku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao

-              o prijedlogu umirovljeničkih udruga za izvanredno progresivno poveća­nje mirovina za umirovljenike do visine od 3.800 kuna (neoporezi­va osnovica), a na dnevni red će doći i rasprava o refor­mi drugog miro­vinskog stupa.

U okviru pita­nja socijalne poli­tike i skrbi, tragom zahtjeva umirov­ljeničkih udruga, razmotrit će se institut doživot­nog uzdržavanja, te mogućnosti ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja, kao i kriteriji za stjecanje tzv. nacionalne mirovine za one za one koji nisu ostvarili pravo na ikakvu mirovinu.

     Predstavnici umirovljenika zatražili su i poduzimanje mjera za sprječavanje nasilja nad starijim osobama, pokre­tanje rasprave o dostupnosti prava na informacije za starije osobe i brojnim drugim pitanjima poput oslobađanje umirovljeničkih udruga plaćanja za ZAMP, iznalaženja mogućnosti financi­ranja programa u koje su uključene sta­rije osobe, u kulturi i sportu - aktivno starenje te inicijative vezano za projekt Servis umirovljeničkih eksperata.

Puno zahtjeva - malo rješenja

     Međutim, umirovljenicima i stari­jim osobama je osobito značajno javno zdravstvo, te su umirovljeničke udruge već pokrenule zahtjev da dodatna dva člana Upravnog vijeća Hrvatskog za­voda za zdravstveno osiguranje budu predstavnici umirovljeničkih udruga, a i dalje insistiraju na ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljeni­ke te povećanju cenzusa za dopunsko osiguranje (koji nije mijenjan od 2004. godine!).

     Umirovljenici inzistiraju i na pro­mjeni načina obračuna poreza iz dru­gog dohotka za umirovljenike, dopu- štanju zasnivanja radnog odnosa bez ustege mirovine do pola radnog vre­mena svim kategorijama umirovljeni­ka, promjenama u Ovršnom zakonu sa zaštitnim iznosom i jedinom nekretni­nom koji ne mogu biti ovršeni, te rje­šavanju problema korisnika propalog ,,Royal osiguranja", ali iz proračuna, a ne radničkog fonda.

     Traži se uvođenje instituta poseb­nog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe; izrada cjelovite nacional­ne strategije za starije osobe; nacional­no obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba - 1. listopada; uključivanje predstavnika umirovljenika u Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača te donošenja      Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i lju­di starije životne dobi od strane Hrvat­skog sabora.

Jasna A. Petrović

 

Lipanj 2017.