UVODNA RIJEČ
Daj glas za svoj spas
Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirovljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".
Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.
Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu trebamo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s minimalnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spomenula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".
Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužuju i umirovljenici.
Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.
Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?
Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.
U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?
Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologijom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".
Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.
Web stranice naših podružnica
NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE
Četiri ministra u 20 mjeseci - nula od dijaloga
> Konačno usvojen Program rada, no hoće li četvrti ministar u godinu i pol dana doista pokrenuti rad?
Hajdemo po redu. Prvo, tko i što. Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe savjetodavno je i konzultativno tijelo u kojemu sjedne strane stola sjedi šestoro predstavnika umirovljeničkih udruga (Sindikat i Matica umirovljenika, svaki po troje), a s duge strane stola predstavnici četiri ministarstava (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija), te dva zavoda (HZMO i HZZO). Sve to koordinira Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Dijalog forme radi
I tako je nakon izbora u studenome 2015. godine nestalo Nacionalno vijeće na čelu s bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, a nova kanad- sko-multinacionalna vlada je ignorirala bilo kakav dijalog. Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić je pala s Marsa, a za razgovore s umirovljenicima zadužila je svoga pomoćnika Marinka Papugu, inače poznatog po skandalima u Hrvatskoj poštanskoj banci. Za mandata Oreškovića dijalog nije ni počeo, niti završio, već je stigla nova Plenkovićeva vlada i novi ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Fin i pristojan mladi znanstvenik iz poznatog okruženja Ekonomskog instituta nije se snašao u ovom resoru, te je iz čiste Ijubaznosti odsjedio 1. veljače 2017. godine na potpisivanju Sporazuma o osnivanju (novog) Nacionalnog vijeća s novim premijerom Andrejem Plenkovićem. Uljudno je izgovorio i par riječi 17. veljače na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća, kad je za predsjednika izabran Ante Gavranović.
I onda dugo, dugo - ništa. Papuga šuti, ne javlja se, ministra Ćorića sretnemo nekim slučajem u TV studijima, a Vlada se, tek što se složila, preslaguje. Uz stalne pritiske predstavnika umirovljeničkih udruga, preko noći se saziva 1. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 12. svibnja i na njoj se usvaja Program rada Vijeća.
Hoćete li povećati mirovine?
Dobili smo tablicu i - ništa više. U području mirovinskog osiguranja, bit će rasprava o Nacrtu prijedloga zakona
- izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama, Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, pa rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama te o Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima.
Planira se i rasprava o Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao
- o prijedlogu umirovljeničkih udruga za izvanredno progresivno povećanje mirovina za umirovljenike do visine od 3.800 kuna (neoporeziva osnovica), a na dnevni red će doći i rasprava o reformi drugog mirovinskog stupa.
U okviru pitanja socijalne politike i skrbi, tragom zahtjeva umirovljeničkih udruga, razmotrit će se institut doživotnog uzdržavanja, te mogućnosti ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja, kao i kriteriji za stjecanje tzv. nacionalne mirovine za one za one koji nisu ostvarili pravo na ikakvu mirovinu.
Predstavnici umirovljenika zatražili su i poduzimanje mjera za sprječavanje nasilja nad starijim osobama, pokretanje rasprave o dostupnosti prava na informacije za starije osobe i brojnim drugim pitanjima poput oslobađanje umirovljeničkih udruga plaćanja za ZAMP, iznalaženja mogućnosti financiranja programa u koje su uključene starije osobe, u kulturi i sportu - aktivno starenje te inicijative vezano za projekt Servis umirovljeničkih eksperata.
Puno zahtjeva - malo rješenja
Međutim, umirovljenicima i starijim osobama je osobito značajno javno zdravstvo, te su umirovljeničke udruge već pokrenule zahtjev da dodatna dva člana Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje budu predstavnici umirovljeničkih udruga, a i dalje insistiraju na ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike te povećanju cenzusa za dopunsko osiguranje (koji nije mijenjan od 2004. godine!).
Umirovljenici inzistiraju i na promjeni načina obračuna poreza iz drugog dohotka za umirovljenike, dopu- štanju zasnivanja radnog odnosa bez ustege mirovine do pola radnog vremena svim kategorijama umirovljenika, promjenama u Ovršnom zakonu sa zaštitnim iznosom i jedinom nekretninom koji ne mogu biti ovršeni, te rješavanju problema korisnika propalog ,,Royal osiguranja", ali iz proračuna, a ne radničkog fonda.
Traži se uvođenje instituta posebnog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe; izrada cjelovite nacionalne strategije za starije osobe; nacionalno obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba - 1. listopada; uključivanje predstavnika umirovljenika u Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača te donošenja Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi starije životne dobi od strane Hrvatskog sabora.
Jasna A. Petrović
Lipanj 2017.