UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Četiri ministra u 20 mjeseci - nula od dijaloga

> Konačno usvojen Program rada, no hoće li četvrti ministar u godinu i pol dana doista pokrenuti rad?

 

     Hajdemo po redu. Prvo, tko i što. Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe savjetodavno je i konzultativno tijelo u kojemu sjedne strane stola sjedi šestoro predstavnika umirovljeničkih udruga (Sindikat i Ma­tica umirovljenika, svaki po troje), a s duge strane stola predstavnici četiri ministarstava (Ministarstvo rada i mi­rovinskog sustava, Ministarstvo za de­mografiju, obitelj, mlade i socijalnu po­litiku, Ministarstvo zdravstva i Ministar­stvo financija), te dva zavoda (HZMO i HZZO). Sve to koordinira Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Dijalog forme radi

     I tako je nakon izbora u studeno­me 2015. godine nestalo Nacional­no vijeće na čelu s bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, a nova kanad- sko-multinacionalna vlada je ignorira­la bilo kakav dijalog. Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić je pala s Marsa, a za razgovore s umirovlje­nicima zadužila je svoga pomoćnika Marinka   Papugu, inače poznatog po skandalima u Hrvatskoj poštanskoj banci. Za mandata    Oreškovića dija­log nije ni počeo, niti završio, već je stigla nova Plenkovićeva vlada i novi ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Fin i pristojan mladi znanstvenik iz poznatog okruženja Ekonomskog instituta nije se snašao u ovom resoru, te je iz čiste Ijubaznosti odsjedio 1. veljače 2017. godine na potpisivanju   Sporazuma o osnivanju (novog) Nacionalnog vijeća s novim premijerom Andrejem Plenkovićem. Uljudno je izgovorio i par riječi 17. ve­ljače na konstituirajućoj sjednici    Naci­onalnog vijeća, kad je za predsjednika izabran Ante Gavranović.

     I onda dugo, dugo - ništa. Papuga šuti, ne javlja se, ministra Ćorića sret­nemo nekim slučajem u TV studijima, a Vlada se, tek što se složila, preslaguje. Uz stalne pritiske predstavnika umirov­ljeničkih udruga, preko noći se saziva 1. sjednica Nacionalnog vijeća za umi­rovljenike i starije osobe 12. svibnja i na njoj se usvaja Program rada Vijeća.

Hoćete li povećati mirovine?

     Dobili smo tablicu i - ništa više. U području mirovinskog osiguranja, bit će rasprava o Nacrtu prijedloga zakona

-              izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama, Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, pa rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama te o Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima.

Planira se i rasprava o Zakonu o do­datku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao

-              o prijedlogu umirovljeničkih udruga za izvanredno progresivno poveća­nje mirovina za umirovljenike do visine od 3.800 kuna (neoporezi­va osnovica), a na dnevni red će doći i rasprava o refor­mi drugog miro­vinskog stupa.

U okviru pita­nja socijalne poli­tike i skrbi, tragom zahtjeva umirov­ljeničkih udruga, razmotrit će se institut doživot­nog uzdržavanja, te mogućnosti ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja, kao i kriteriji za stjecanje tzv. nacionalne mirovine za one za one koji nisu ostvarili pravo na ikakvu mirovinu.

     Predstavnici umirovljenika zatražili su i poduzimanje mjera za sprječavanje nasilja nad starijim osobama, pokre­tanje rasprave o dostupnosti prava na informacije za starije osobe i brojnim drugim pitanjima poput oslobađanje umirovljeničkih udruga plaćanja za ZAMP, iznalaženja mogućnosti financi­ranja programa u koje su uključene sta­rije osobe, u kulturi i sportu - aktivno starenje te inicijative vezano za projekt Servis umirovljeničkih eksperata.

Puno zahtjeva - malo rješenja

     Međutim, umirovljenicima i stari­jim osobama je osobito značajno javno zdravstvo, te su umirovljeničke udruge već pokrenule zahtjev da dodatna dva člana Upravnog vijeća Hrvatskog za­voda za zdravstveno osiguranje budu predstavnici umirovljeničkih udruga, a i dalje insistiraju na ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljeni­ke te povećanju cenzusa za dopunsko osiguranje (koji nije mijenjan od 2004. godine!).

     Umirovljenici inzistiraju i na pro­mjeni načina obračuna poreza iz dru­gog dohotka za umirovljenike, dopu- štanju zasnivanja radnog odnosa bez ustege mirovine do pola radnog vre­mena svim kategorijama umirovljeni­ka, promjenama u Ovršnom zakonu sa zaštitnim iznosom i jedinom nekretni­nom koji ne mogu biti ovršeni, te rje­šavanju problema korisnika propalog ,,Royal osiguranja", ali iz proračuna, a ne radničkog fonda.

     Traži se uvođenje instituta poseb­nog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe; izrada cjelovite nacional­ne strategije za starije osobe; nacional­no obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba - 1. listopada; uključivanje predstavnika umirovljenika u Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača te donošenja      Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i lju­di starije životne dobi od strane Hrvat­skog sabora.

Jasna A. Petrović

 

Lipanj 2017.