UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Akcija na granici: PROTIV TVRĐAVE EUROPE

Sindikati umirovljenika protiv zidova i žilet-žica

ZA PRAVEDNU I SOLIDARNU EUROPU

 

     Predstavnici sindikata umirovljenika iz deset zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije - 07. lipnja 2017. godine, blizu graničnog prijelaza Obrežje, u mjestu Jesenice na Do- lenjskem, potpisali su zajedničku deklaraciju protiv zidova i žica na granicama, za pravednu i solidarnu Europu. Svečanost je podržalo stotinjak sindikalnih aktivista pristiglih autobusima iz Italije, Hrvat­ske i Slovenije.

     Na granici gdje se oduvijek susreću različiti narodi i kulture, predstavnici sindikata umirovljenika uputili su javni poziv svojim vladama i Europskoj uniji jer u njihovim zemljama, kao i cijeloj Eu­ropskoj uniji, prevladava solidarnost i moralna obveza da pomo­gnu izbjeglicama na human i dostojanstven način, u sigurnosti i zakonitosti.

     Predsjednica Sindikata upokojenceva Slovenije Frančiška Ćet- ković pozdravila je sve članove i članice sindikata Italije, Slovenije i Hrvatske koji su došli podržati akciju i istaknula kako je akcija na granici poruka da u Europi prevladavaju solidarnost i humanost među ljudima i zemljama.

     Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Pe- trović izrazila je žaljenje što su kolege s Kosova ostale na granici zbog birokratskih problema. „Upravo je to jedan od razloga zašto se borimo protiv zidova i žica na granicama, za slobodan i siguran prolaz ljudi. Poručujem vam - granice ne štite ni od čega, one samo degradiraju onoga koji ih gradi i ponižavaju onoga koji ih ruši. I pi­tamo se onda što je alternativa? Alternativa su bolja društva s više solidarnosti. Alternativa su uključiva i održiva društva blagostanja u našim vlastitim zemljama. I zato smo danas ovdje, da bismo rekli ne žičanim ogradama i granicama, ali da socijalno osjetljivim i huma­nim društvima bez ksenofobije, mržnje i ratova", rekla je Petrović.

     Generalni tajnik talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL Ivan Pedretti naglasio je kako slične inicijative protiv zidova i žica djeluju diljem Europe i da one upravo kreću od sindikata umirovlje­nika Francuske, Italije, ali i Tunisa.

     „Sve one ratove koje smo proživjeli i osjetili na svojoj koži, ne želimo da i naša djeca prožive i osjete. Želimo solidarno i huma­no društvo koje će se na tim temeljima razvijati jer samo na njima možemo graditi budućnost. Ljude koji bježe od ratnih strahota ne možemo spriječiti ni ogradama ni žicama, već im pomoći humanim pristupom", poručio je Pedretti.

     Predstavnici sindikata iz deset zemalja obratili su se okupljeni­ma s porukama solidarnosti za otvorenu Europu koja će prihvatiti sve ljude bez obzira na njihovu boju kože, religijsku pripadnost ili zemlju odakle dolaze te su zatražili vlade da ratificiraju    Međuna­rodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika iz redova migranata i članova njihovih obitelji, kao i srodne konvencije Međunarodne organizacije rada.

     WernerThum, predsjednik austrijskog sindikata umirovljenika, istaknuo je kako se mora pomoći svim ljudima u nevolji, ali istodob­no i njihovim zemljama da se ponovno izgrade.

     Ferenc Kato iz mađarskog sindikata SZEF rekao je da njegova zemlja propagira podjele, izgradnju žica i zidova, ali kako njegova sindikalna središnjica i njegov sindikat poručuju da ne žele takvo društvo, već slobodno društvo koje prihvaća različitosti i pomaže izbjeglicama.

     „Na tragu slogana Europske unije Jedinstvo u različitosti, s nje­govim dubokim značenjem ljudskoga poštovanja i građanskog suživota, integracije i povjerenja prema zajedničkom europskom domu i zajedničkoj sudbini, danas smo se ovdje okupili kako bi rea- firmirali vrijednosti mira, slobode i socijalne pravde, što svjedočimo i svojim potpisima", poručili su okupljeni umirovljenici i umirovlje­nice iz deset zemalja.

 

Lipanj 2017.