UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Akcija na granici: PROTIV TVRĐAVE EUROPE

Sindikati umirovljenika protiv zidova i žilet-žica

ZA PRAVEDNU I SOLIDARNU EUROPU

 

     Predstavnici sindikata umirovljenika iz deset zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije - 07. lipnja 2017. godine, blizu graničnog prijelaza Obrežje, u mjestu Jesenice na Do- lenjskem, potpisali su zajedničku deklaraciju protiv zidova i žica na granicama, za pravednu i solidarnu Europu. Svečanost je podržalo stotinjak sindikalnih aktivista pristiglih autobusima iz Italije, Hrvat­ske i Slovenije.

     Na granici gdje se oduvijek susreću različiti narodi i kulture, predstavnici sindikata umirovljenika uputili su javni poziv svojim vladama i Europskoj uniji jer u njihovim zemljama, kao i cijeloj Eu­ropskoj uniji, prevladava solidarnost i moralna obveza da pomo­gnu izbjeglicama na human i dostojanstven način, u sigurnosti i zakonitosti.

     Predsjednica Sindikata upokojenceva Slovenije Frančiška Ćet- ković pozdravila je sve članove i članice sindikata Italije, Slovenije i Hrvatske koji su došli podržati akciju i istaknula kako je akcija na granici poruka da u Europi prevladavaju solidarnost i humanost među ljudima i zemljama.

     Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Pe- trović izrazila je žaljenje što su kolege s Kosova ostale na granici zbog birokratskih problema. „Upravo je to jedan od razloga zašto se borimo protiv zidova i žica na granicama, za slobodan i siguran prolaz ljudi. Poručujem vam - granice ne štite ni od čega, one samo degradiraju onoga koji ih gradi i ponižavaju onoga koji ih ruši. I pi­tamo se onda što je alternativa? Alternativa su bolja društva s više solidarnosti. Alternativa su uključiva i održiva društva blagostanja u našim vlastitim zemljama. I zato smo danas ovdje, da bismo rekli ne žičanim ogradama i granicama, ali da socijalno osjetljivim i huma­nim društvima bez ksenofobije, mržnje i ratova", rekla je Petrović.

     Generalni tajnik talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL Ivan Pedretti naglasio je kako slične inicijative protiv zidova i žica djeluju diljem Europe i da one upravo kreću od sindikata umirovlje­nika Francuske, Italije, ali i Tunisa.

     „Sve one ratove koje smo proživjeli i osjetili na svojoj koži, ne želimo da i naša djeca prožive i osjete. Želimo solidarno i huma­no društvo koje će se na tim temeljima razvijati jer samo na njima možemo graditi budućnost. Ljude koji bježe od ratnih strahota ne možemo spriječiti ni ogradama ni žicama, već im pomoći humanim pristupom", poručio je Pedretti.

     Predstavnici sindikata iz deset zemalja obratili su se okupljeni­ma s porukama solidarnosti za otvorenu Europu koja će prihvatiti sve ljude bez obzira na njihovu boju kože, religijsku pripadnost ili zemlju odakle dolaze te su zatražili vlade da ratificiraju    Međuna­rodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika iz redova migranata i članova njihovih obitelji, kao i srodne konvencije Međunarodne organizacije rada.

     WernerThum, predsjednik austrijskog sindikata umirovljenika, istaknuo je kako se mora pomoći svim ljudima u nevolji, ali istodob­no i njihovim zemljama da se ponovno izgrade.

     Ferenc Kato iz mađarskog sindikata SZEF rekao je da njegova zemlja propagira podjele, izgradnju žica i zidova, ali kako njegova sindikalna središnjica i njegov sindikat poručuju da ne žele takvo društvo, već slobodno društvo koje prihvaća različitosti i pomaže izbjeglicama.

     „Na tragu slogana Europske unije Jedinstvo u različitosti, s nje­govim dubokim značenjem ljudskoga poštovanja i građanskog suživota, integracije i povjerenja prema zajedničkom europskom domu i zajedničkoj sudbini, danas smo se ovdje okupili kako bi rea- firmirali vrijednosti mira, slobode i socijalne pravde, što svjedočimo i svojim potpisima", poručili su okupljeni umirovljenici i umirovlje­nice iz deset zemalja.

 

Lipanj 2017.