UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Poštovani gospodine predsjedniče,

Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske na svojoj sjednici 29 .ožujka 2012. godine odlučio je obratiti se najvišim hrvatskim dužnosnicima sa svojim stajalištima i prijedlozima za poboljšanje položaja umirovljenika i opstojanja mirovinskog sustava, osobito jer je 2012. – Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Kao član FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, SUH je aktivno sudjelovao u raspravi o Bijeloj knjizi Europske komisije o mirovinama, a kao dio Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u socijalnom dijalogu na nacionalnoj razini. Uvjereni smo da ćemo ovom inicijativom ukazati na moguća korisna rješenja.

Naglašavamo da je Vlada RH u prethodna dva mandata znatno umanjila mirovinska primanja na više načina:

- uvođenjem kriznog poreza odnosno "harača";

- posebnim dodatkom za zdravstveno osiguranje dijelu umirovljenika;

- umanjivanjem za 10 posto dijela mirovina kao povlaštenih;

- prvim izračunima mirovina na temelju drugog stupa:

- povećanjem penalizacije prijevremenog umirovljenja, te

- suspenzijom usklađivanja mirovina u 2010. i 2011. godini.

Te su intervencije udjel mirovine u neto prosječnoj plaći smanjile na samo 39,28 posto, dok je udjel u prosječnoj bruto plaći kliznuo na 27,36 posto, čime je Hrvatska pri dnu europske ljestvice. Siromaštvo hrvatskih umirovljenika postaje zabrinjavajuće, jer u zonu ugroženosti ulazi više od 60 posto umirovljenika, pošto imaju primanja niža od 60 posto medijana plaće.

Sadašnja Vlada RH poziva umirovljenike na strpljivost, što je gotovo nemoguće, jer je već prije uništena kupovna moć umirovljenika produbljena povećanjem troškova života sa nesagledivim posljedicama.

Kako bi se obranila granica opće pauperizacije starijeg stanovništva, neophodno je povećanje postojeće razine mirovina, a to je moguće ostvariti ispravkom instrumentarija koji čine protuzakonito utvrđena prva aktualna vrijednost mirovine (AVM) i tzv. "švicarska formula usklađivanja mirovina".

Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO), člankom 175., propisao je da prvu AVM odnosno prosječnu vrijednost mirovine za jednu godinu mirovinskog staža, za prvo polugodište 1999. određuje Vlada RH "prema dosegnutoj razini mirovina do 31. prosinca 1998." Međutim, tadašnja Vlada RH nije postupila prema Zakonu, jer nije uračunala zakonima utvrđene prihode za mirovine u 1998. godini, već je prvu AVM odredila prema skresanim mirovinama koje su isplaćivane u vrijednosti od oko polovice stvarno zarađenih mirovina. Zanemareni su mirovinski prihodi prema zakonskim propisima kojim je umirovljeničkim fondovima vraćeno 7,5 milijardi kuna koje su iz radničkog mirovinskog fonda uzimane za isplatu tzv. povlaštenih mirovina, a nisu uračunati niti drugi prihodi koje je po oduci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. trebalo uračunati.

Tako je vrijednost prve AVM od strane Vlade određena u iznosu 35,16 kn, a prema izračunu druge radne grupe u kojoj su bili i predstavnici umirovljeničkih udruga trebala je iznositi 62,37 kuna. Prva AVM je, dakle, utvrđena u  iznosu od samo 56 posto od stvarne zakonom propisane vrijednosti! Na osnovi te prve AVM određivane su daljnje vrijednosti automatskim povećavanjem prema formuli usklađivanja mirovina i – nepravda se samo povećava.

Neophodno je da aktualni ministar rada i mirovinskog sustava zatraži od stručnih službi da izračunaju iznos prve AVM koji će sukladan zakonskoj odredbi, a za što su dostupni svi potrebni podaci. To je neophodno ne samo kako bi se zadovoljila pravda, već i zbog ostvarivanja vladavine prava određene Ustavom.

Nadalje, tzv. švicarska formula usklađivanja mirovina (u vrijednosti polovice zbroja porasta plaća i povećanja troškova života) ne osigurava održivost mirovina na razini općeg standarda. Prema toj formuli mirovine gube po jedan posto vrijednosti svake godine. Usporedni europski pokazatelji potvrđuju kako dugoročno gledano jedino usklađivanje mirovina s rastom plaća osigurava njihovu stabilnost i potrošački potencijal. Stoga Glavni odbor SUH-a drži da bi formulu za usklađivanje mirovina trebalo izmijeniti na sljedeći način: "Mirovine se usklađuju s rastom plaća, a kad tog rasta nema onda s rastom troškova života".

Gore predložene mjere držimo hitnima, te tražimo očitovanje najviših struktura vlasti, a osobito ministra rada i mirovinskog sustava. Također podsjećamo kako je SUH u svibnju 2011. godine usvojio Platformu „Načela, modeli i prava umirovljenika“, koja je dostavljena brojnim adresatima uoči izbora, no od postavljenih 27 stajališta, ostvareno ih je tek nekoliko (te je stoga ponovo prilažemo). Osobito bitnim držimo potpuno izdvajanje svih posebnih mirovinskih prava iz sustava i proračuna međugeneracijske solidarnosti, te potpunu reformu i depolitizaciju mirovinskih fondova drugoga stupa.

 

Glavni odbor SUH-a izražava nadu da će adresati primiti ove prijedloge s razumijevanjem i s odlukom da ih oživotvore što je prije moguće.

 

S poštovanjem,

 

                                                     Sindikat umirovljenika Hrvatske:

 

 

                                                                                   Jasna A. Petrović,

        v.d. predsjednica