UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
EUROPSKA KOMISIJA OBJAVILA OKVIRE BUDUĆIH MIROVINSKIH REFORMI
Bijela ili crna knjiga o mirovinama?
► Ako danas 19 posto Europljana radi u nepunom radnom vremenu, a gotovo 15 posto na određeno vrijeme, te ih je 10-30 posto nezaposleno i rade tek povremeno, kako onda mirovinska prava zasnovati na nepostojećem kontinuiranom radu u punom radnom vremenu?!
Piše: Jasna A. Petrović, članica Direkcije FERPA-e i Predsjedništva SUH-a
Godina 2012., 16. veljače. S nekoliko odgoda, Europska komisija napokon je objavila Bijelu knjigu o mirovinama; očekivani dokument nakon konzultacija potaknutih Zelenim dokumentom iz srpnja 2010. Poruka je jasna: s postojećim mirovinskim sustavima, nema dovoljno novca za Europljane kako bi u starijoj dobi živjeli sigurno i dostojanstveno. Ako netko Zeleni dokument nije shvatio kao posljednje upozorenje, nakon Bijele knjige više nema sumnji. U godinu i pol rasprave primljeno je 1.700 odgovora i prijedloga sa svih strana, od čega 350 očitovanja iz nacionalnih vlada i parlamenata, zatim od poslodavačkih i sindikalnih organizacija, predstavnika civilnog društva i mirovinske industrije. Uz to, održano je više od 100 sastanaka sa svim zainteresiranim stranama.