UVODNA RIJEČ
Daj glas za svoj spas
Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirovljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".
Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.
Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu trebamo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s minimalnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spomenula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".
Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužuju i umirovljenici.
Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.
Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?
Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.
U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?
Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologijom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".
Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.
Web stranice naših podružnica
"BALKANSKE" OVRHE
Država zbog ovrhe mora platiti 85 tisuća eura odštete!
Hoće li se konačno izuzeti od ovrhe jedina nekretnina i smanjiti trošak ovrhe?
Europski sud za ljudska prava krajem travnja 2017. donio je odluku prema kojoj Slovenija mora platiti 85 tisuća eura odštete svome državljaninu jer mu je zbog duga za režije prodala kuću. Naime, Slovenija je 2012. godine deloži- rala Zorana Vaskrsića i njegovu obitelj iz njihove kuće zbog duga od 124 eura za komunalije. Vaskrsić se odlučio požaliti Europskom sudu koji je presudio kako je slovenski sud donio nepravednu presudu. Slovensko ministarstvo pravosuđa još nije komentiralo slučaj. Inače, Europski sud za ljudska prava je već u nekoliko navrata kaznio Sloveniju zbog nepravednih presuda.
Sličnu bi presudu mogla ostvariti D.P. iz Koprivnice kojoj je gradska firma prodala na bubanj stan zbog 1.400 kn duga za pričuvu, a da za taj dug, kako radi u Njemačkoj, nikad nije saznala.
K.Đ. iz Bjelovara ovih dana gubi stan zbog malog duga za komunalnu naknadu, a da je dospjela na listu stanova na dražbi, nije imala ni pojma. Pokucali joj na vrata!
Najtužnija je zapravo višestruka diskriminacija Splićanke Nedjeljke Kapeta- nović, čiji se slučaj već šest godina vuče sudovima i medijima, a dospio je i u Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Diskriminirana je zbog života u izvanbračnoj zajednici jer se od nje traži da plati porez na stan naslijeđen od pokojnog životnog partnera Marina Mu- sinova, kao da joj je on bio slučajni poznanik, a ne da je s njim živjela 27 godina i skrbila jer je bio kvadriplegičar. Njen suprug je stradao u prometnoj nesreći samo deset dana nakon rođenja njihova sina pa su im Split i tadašnji Zavod za mirovinsko osiguranje dodijelili na korištenje stan od 45 kvadrata na Pujankama, ujedno i njihovu prvu nekretninu, koju su otkupili.
„U rješenju o nasljeđivanju lijepo piše da sam, uz svog sina, nasljednica prvog nasljednog reda, no iz Porezne uprave tvrde da moram platiti jer sam rješenje dobila prije nego što je donesen Obiteljski zakon kojim su prava bračnih i izvanbračnih partnera izjednačena i u poreznim stvarima. Kao da je nebitan Ustav RH koji ne radi razliku između bračnih i izvanbračnih drugova", pita se Nedjeljka
I sada ulazimo u sferu balkanskih ovr
ha. Upravo je dobila rješenje Općinskog suda koji je obavještava da se dopušta predbilježba založnog prava na njezinoj nekretnini, i to u korist RH, odnosno Ministarstva financija što znači da stan ide na dražbu kako bi Porezna naplatila svoja potraživanja, jer nije podmirila trošak od 16-tak tisuća kuna poreza na promet nekretnina.
S mirovinom od 1.500 kuna, koja joj je jedini izvor prihoda, sada čeka očitovanje Suda za ljudska prava u Strasbour- gu. U međuvremenu Porezna pokušava "sjesti" ovrhom na njezin račun, no zbog niskih primanja se ne uspijevaju naplatiti, pa su je odlučili izbaciti iz stana koji će prodati na dražbi. Nadajmo se da će se zaustaviti ovo ludilo.
Hrvatski ovršni sustav po broju stanova na dražbama sve više nalikuje španjolskom sustavu koji je iselio tisuće građana iz njihovih stanova i ostavio devastirana naselja u vlasništvu banaka. Morali su promijeniti zakonski okvir, ali i normirati kako se ne dopušta deložacija iz prve i jedine nekretnine. Sličnu su branu podigle i neke druge europske zemlje. Europski sud za ljudska prava postaje sve češći korektor.
Poznat je i slučaj ovogodišnje presude Europskog suda kojom se ne priznaju hrvatske ovrhe izrečene od strane javnih bilježnika, te su nevaljane na cijelom teritoriju EU, osim u Hrvatskoj."Javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju 'vjerodostojne isprave, ne mogu se smatrati 'sudom' ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Za rješenja o ovrsi koja oni donose stoga se u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama." obrazložio je Europski sud.
Trenutno je na dražbi više od tisuću nekretnina i jednako toliko ugroženih obitelji. Izmjenama Ovršnog zakona najavljeno je izuzimanje ovrhe nad jedinom nekretninom i povećanje dijela plaće koji izuzima iz ovrhe, no to je predizborno obećanje već dijelom prekršeno jer izuzeće jedine nekretnine od ovrhe nije predviđeno u prijedlogu izmjena Ovršnog zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru.
(8.5.2017)