UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
"BALKANSKE" OVRHE
Država zbog ovrhe mora platiti 85 tisuća eura odštete!
Hoće li se konačno izuzeti od ovrhe jedina nekretnina i smanjiti trošak ovrhe?
Europski sud za ljudska prava krajem travnja 2017. donio je odluku prema kojoj Slovenija mora platiti 85 tisuća eura odštete svome državljaninu jer mu je zbog duga za režije prodala kuću. Naime, Slovenija je 2012. godine deloži- rala Zorana Vaskrsića i njegovu obitelj iz njihove kuće zbog duga od 124 eura za komunalije. Vaskrsić se odlučio požaliti Europskom sudu koji je presudio kako je slovenski sud donio nepravednu presudu. Slovensko ministarstvo pravosuđa još nije komentiralo slučaj. Inače, Europski sud za ljudska prava je već u nekoliko navrata kaznio Sloveniju zbog nepravednih presuda.
Sličnu bi presudu mogla ostvariti D.P. iz Koprivnice kojoj je gradska firma prodala na bubanj stan zbog 1.400 kn duga za pričuvu, a da za taj dug, kako radi u Njemačkoj, nikad nije saznala.
K.Đ. iz Bjelovara ovih dana gubi stan zbog malog duga za komunalnu naknadu, a da je dospjela na listu stanova na dražbi, nije imala ni pojma. Pokucali joj na vrata!
Najtužnija je zapravo višestruka diskriminacija Splićanke Nedjeljke Kapeta- nović, čiji se slučaj već šest godina vuče sudovima i medijima, a dospio je i u Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Diskriminirana je zbog života u izvanbračnoj zajednici jer se od nje traži da plati porez na stan naslijeđen od pokojnog životnog partnera Marina Mu- sinova, kao da joj je on bio slučajni poznanik, a ne da je s njim živjela 27 godina i skrbila jer je bio kvadriplegičar. Njen suprug je stradao u prometnoj nesreći samo deset dana nakon rođenja njihova sina pa su im Split i tadašnji Zavod za mirovinsko osiguranje dodijelili na korištenje stan od 45 kvadrata na Pujankama, ujedno i njihovu prvu nekretninu, koju su otkupili.
„U rješenju o nasljeđivanju lijepo piše da sam, uz svog sina, nasljednica prvog nasljednog reda, no iz Porezne uprave tvrde da moram platiti jer sam rješenje dobila prije nego što je donesen Obiteljski zakon kojim su prava bračnih i izvanbračnih partnera izjednačena i u poreznim stvarima. Kao da je nebitan Ustav RH koji ne radi razliku između bračnih i izvanbračnih drugova", pita se Nedjeljka
I sada ulazimo u sferu balkanskih ovr
ha. Upravo je dobila rješenje Općinskog suda koji je obavještava da se dopušta predbilježba založnog prava na njezinoj nekretnini, i to u korist RH, odnosno Ministarstva financija što znači da stan ide na dražbu kako bi Porezna naplatila svoja potraživanja, jer nije podmirila trošak od 16-tak tisuća kuna poreza na promet nekretnina.
S mirovinom od 1.500 kuna, koja joj je jedini izvor prihoda, sada čeka očitovanje Suda za ljudska prava u Strasbour- gu. U međuvremenu Porezna pokušava "sjesti" ovrhom na njezin račun, no zbog niskih primanja se ne uspijevaju naplatiti, pa su je odlučili izbaciti iz stana koji će prodati na dražbi. Nadajmo se da će se zaustaviti ovo ludilo.
Hrvatski ovršni sustav po broju stanova na dražbama sve više nalikuje španjolskom sustavu koji je iselio tisuće građana iz njihovih stanova i ostavio devastirana naselja u vlasništvu banaka. Morali su promijeniti zakonski okvir, ali i normirati kako se ne dopušta deložacija iz prve i jedine nekretnine. Sličnu su branu podigle i neke druge europske zemlje. Europski sud za ljudska prava postaje sve češći korektor.
Poznat je i slučaj ovogodišnje presude Europskog suda kojom se ne priznaju hrvatske ovrhe izrečene od strane javnih bilježnika, te su nevaljane na cijelom teritoriju EU, osim u Hrvatskoj."Javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju 'vjerodostojne isprave, ne mogu se smatrati 'sudom' ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Za rješenja o ovrsi koja oni donose stoga se u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama." obrazložio je Europski sud.
Trenutno je na dražbi više od tisuću nekretnina i jednako toliko ugroženih obitelji. Izmjenama Ovršnog zakona najavljeno je izuzimanje ovrhe nad jedinom nekretninom i povećanje dijela plaće koji izuzima iz ovrhe, no to je predizborno obećanje već dijelom prekršeno jer izuzeće jedine nekretnine od ovrhe nije predviđeno u prijedlogu izmjena Ovršnog zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru.
(8.5.2017)