UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

INICIJATIVA SUH-a: Mirovine i poštom?

 

     Pučka pravobraniteljica je predložila i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja rasta mirovina.

     Postupajući po pritužbi Sin­dikata umirovljenika Hrvat­ske pučkoj pravobraniteljici, upućene su u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dvije pre­poruke. Prvo, da se odredbama Zakona o mirovinskom osigura­nju predvide slučajevi u kojima bi se umirovljenicima omogućilo da zatraže dostavu mirovina po­štom, budući se to nije omogući­lo odredbama članka 96. ZOMO. Takvu preporuku iz Ureda pučke pravobraniteljice obrazlažu činje­nicom da je dijelu umirovljenika - starijih osoba smanjena mobil­nost zbog bolesti ili im je zbog prometne izoliranosti otežan pri­stup poslovnicama banaka i ban- komatima, pa bi se mogućnošću dostave mirovine poštom izbjegla diskriminacija.

     Druga, za sve umirovljenike još zanimljivija preporuka je iniciranje izmjena ZOMO „kako i se propisao primjereniji način usklađivanja ra­sta mirovina", čime se uvažilo upo­zorenje SUH-a pučkoj pravobrani­teljici da se postojećim modelom usklađivanja „propisao" realni pad mirovina, a ne njihov rast i održa­vanje razmjera s plaćama. SUH je u pritužbi podsjetio kako je Kon­vencijom Međunarodne organi­zacije rada br. 102 propisano kao međunarodni minimalni standard socijalne sigurnosti da mirovine trebaju iznositi barem 40 posto prosječne plaće, a poželjno bi bilo i preporučiti ratifikaciju Konven­cije MOR-a br. 128, kojom se taj postotak povećava na 45 posto.     SUH stoga preporukama pučke pravobraniteljice dodaje kako bi bilo potrebno uvesti i automatsko usklađivanje mirovina, čim njiho­va relativna vrijednost klizne is­pod 40 (45) posto prosječne plaće.

(8.5.2017)