UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SLOVENIJA: Minimalna mirovina - 500 €!

 

     Dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

     Slovenski parlament 25. travnja 2017. bez glasa protiv prihvatio je izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, prema kojima će umirov­ljenici s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati mi­nimalnu mirovinu od 500 eura.

     „Cilj zakona je osigurati da minimalne starosne mi­rovine budu dovoljno visoke da siromašni umirovljenici ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak", obrazloži­la je vlada. Primat će je oko 45.200 umirovljenika.

     Prema podacima mirovinskog osiguranja početkom 2017. mjesečnu mirovinu manju od 500 eura primalo je 98.200 umirovljenika s propisanim radnim stažem i po­trebnim godinama života za starosnu mirovinu. Zakon je prihvaćen jednoglasno bez glasa protiv, unatoč tome što su vladin prijedlog oporbene stranke najprije ocje­njivale populističkim potezom namijenjenim privlače­nju birača u zadnjoj godini mandata sadašnje vlade. Pravo na starosnu mirovinu u Sloveniji imaju žene od 63 godine i 20 godina staža, ili od 65 godina i 15 go­dina staža odnosno 59 godina i 4 mjeseca dobi te 39 i 8 mjeseca radnog staža. Muškarci starosnu mirovinu ostva­ruju s 59 godina i 8 mjeseci odnosno s više od 65 godina i 15 godina staža.

     Slovenska prosječna neto plaća u veljači je iznosila 1.034,20 eura, a prosječna starosna mirovina 620,65 €, čime je relativna neto vrijednost mirovine (tj. njezin udjel u neto prosječnoj plaći) - 60 posto!

     Hrvatska? Nema minimalnu mirovinu, već isključivo najnižu mirovinu koja se formira na bazi godina radnog staža. Tako je najniža mirovina za starosnu mirovinu s 15 godina radnog staža samo 900 kuna, dok je za mirovinu od npr. 35 godina staža 2.100 kuna.

     I tako, dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

(8.5.2017)