UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SLOVENIJA: Minimalna mirovina - 500 €!

 

     Dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

     Slovenski parlament 25. travnja 2017. bez glasa protiv prihvatio je izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, prema kojima će umirov­ljenici s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati mi­nimalnu mirovinu od 500 eura.

     „Cilj zakona je osigurati da minimalne starosne mi­rovine budu dovoljno visoke da siromašni umirovljenici ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak", obrazloži­la je vlada. Primat će je oko 45.200 umirovljenika.

     Prema podacima mirovinskog osiguranja početkom 2017. mjesečnu mirovinu manju od 500 eura primalo je 98.200 umirovljenika s propisanim radnim stažem i po­trebnim godinama života za starosnu mirovinu. Zakon je prihvaćen jednoglasno bez glasa protiv, unatoč tome što su vladin prijedlog oporbene stranke najprije ocje­njivale populističkim potezom namijenjenim privlače­nju birača u zadnjoj godini mandata sadašnje vlade. Pravo na starosnu mirovinu u Sloveniji imaju žene od 63 godine i 20 godina staža, ili od 65 godina i 15 go­dina staža odnosno 59 godina i 4 mjeseca dobi te 39 i 8 mjeseca radnog staža. Muškarci starosnu mirovinu ostva­ruju s 59 godina i 8 mjeseci odnosno s više od 65 godina i 15 godina staža.

     Slovenska prosječna neto plaća u veljači je iznosila 1.034,20 eura, a prosječna starosna mirovina 620,65 €, čime je relativna neto vrijednost mirovine (tj. njezin udjel u neto prosječnoj plaći) - 60 posto!

     Hrvatska? Nema minimalnu mirovinu, već isključivo najnižu mirovinu koja se formira na bazi godina radnog staža. Tako je najniža mirovina za starosnu mirovinu s 15 godina radnog staža samo 900 kuna, dok je za mirovinu od npr. 35 godina staža 2.100 kuna.

     I tako, dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

(8.5.2017)