UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SLOVENIJA: Minimalna mirovina - 500 €!

 

     Dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

     Slovenski parlament 25. travnja 2017. bez glasa protiv prihvatio je izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, prema kojima će umirov­ljenici s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati mi­nimalnu mirovinu od 500 eura.

     „Cilj zakona je osigurati da minimalne starosne mi­rovine budu dovoljno visoke da siromašni umirovljenici ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak", obrazloži­la je vlada. Primat će je oko 45.200 umirovljenika.

     Prema podacima mirovinskog osiguranja početkom 2017. mjesečnu mirovinu manju od 500 eura primalo je 98.200 umirovljenika s propisanim radnim stažem i po­trebnim godinama života za starosnu mirovinu. Zakon je prihvaćen jednoglasno bez glasa protiv, unatoč tome što su vladin prijedlog oporbene stranke najprije ocje­njivale populističkim potezom namijenjenim privlače­nju birača u zadnjoj godini mandata sadašnje vlade. Pravo na starosnu mirovinu u Sloveniji imaju žene od 63 godine i 20 godina staža, ili od 65 godina i 15 go­dina staža odnosno 59 godina i 4 mjeseca dobi te 39 i 8 mjeseca radnog staža. Muškarci starosnu mirovinu ostva­ruju s 59 godina i 8 mjeseci odnosno s više od 65 godina i 15 godina staža.

     Slovenska prosječna neto plaća u veljači je iznosila 1.034,20 eura, a prosječna starosna mirovina 620,65 €, čime je relativna neto vrijednost mirovine (tj. njezin udjel u neto prosječnoj plaći) - 60 posto!

     Hrvatska? Nema minimalnu mirovinu, već isključivo najnižu mirovinu koja se formira na bazi godina radnog staža. Tako je najniža mirovina za starosnu mirovinu s 15 godina radnog staža samo 900 kuna, dok je za mirovinu od npr. 35 godina staža 2.100 kuna.

     I tako, dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

(8.5.2017)