UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OKRUGLI STOL PULA

 

Mir, sloboda, demokracija i razvoj

             18.1. održan je drugi okrugli stol Sindikata umirovljenika Hrvatske uz potporu talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL "Zašto europski umirovljenici podržavaju EU" u Puli u organizaciji Županijskog povjereništva SUH-a za Istarsku županiju. U nazočnosti oko 120 sindikalnih povjerenika u Domu hrvatskih branitelja, kvalitetni uvodi talijanskih sindikalnih kolega Renate Bagatin i Livia Melgarija i Lucianna Del Rossa, te Jasne Petrović ispred Međunarodnog odbora SUH-a i FERPA-e, obogaćeni uvodom i zaključnim riječima Vladimira Buršića, županijskog povjerenika i potpredsjednika SUH-a, probudili živahnu raspravu. Mnoštvo medija sigurno je pomoglo da se poruke ovoga skupa prošire u javnost.

            Ugledni gosti Erik Lukšić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Pule, predstavnici Upravnom odjelu za međunarodnu suradnju i europske integracije Istarske županije, Bruno Stermotić, predsjednik Zajednice udruga Istarske županije itd.

            Renata Bagatin, glavna tajnica Međunarodnog odjela SPI-CGIL pozvala je hrvatske sindikalne kolege da prepoznaju četiri najveća razloga za ulazak u Europsku uniju: mir koji u EU zemljama traje već 60 godina, slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, demokracija i sigurnost i gospodarski razvitak. Luciano del Rosso zadužen za međunarodne odnose SPI-CGIL regije Friuli Venezia Giulia vrlo je nadahnuto i konkretno odgovarao na pitanja sudionika skupa.

                       

            Slobodan Kapor, SSSH teritorijalni povjerenik za Istarsku županiju, nije samo predočio stajalište naše matične sindikalne središnjice, već i brojne druge argumente i razloge za zaokruživanje DA na referendumu, te odgovarao na brojna pitanja.

            Jasna Petrović je opširnije prezentirala brojne vrijednosti, standarde i prakse koje će omogućiti i hrvatskim umirovljenicima i starijim osobama da sudjeluju u odlučivanju, te izložila detaljnije o brojnim reformskim tendencijama u Europskoj uniji, koji sigurno idu na ruku našim članovima. Izložila je, međutim, i koje posljedice i procedure očekuju Hrvatsku ako referendum ne prihvati pristupanje EU.

            Najodgovornije osobe iz Predsjedništva svih deset podružnica SUH-a Istarske Županije i najodgovornije osobe iz Odbora svih 20 ogranaka (u okviru podružnice Pula i podružnice Medulin), odnosno ukupno 105 članova SUH-a, imali su itekako što za pitati: Do kada će umirovljenici  (s malo većim mirovinama ) plaćati porez za zdravstvo? Da se sve povlaštene mirovine izuzmu iz fonda međugeneracijske solidarnosti! Da se usklađenje mirovina vrši (onaj dio) na bazi troškova života ne svih proizvoda nego samo onih koje troše umirovljenici – umirovljenička košarica. Izražava mišljenje da se glasa za jer zbog napretka tehnologije u EU da možemo i mi napredovati. Tko zagovara protiv želi samo doći u medije. EU regulativa koju ćemo i mi prihvatiti i provoditi pomoći će nam da se lakše borimo protiv rada na crno. Otvaramo granice, lakše ćemo putovati po Europi, ne trebaju putovnice. Švicarci ne trebaju EU, za razliku od nas, oni žive od transfera novaca i kapitala, a mi ne. Od dva zla treba uzeti onaj koji je manji, znači uđimo u EU. Da li će biti moguće usklađivanje mirovina koristeći mirovinu bračnog druga nakon njegove smrti (talijani imaju mogućnost koristiti mirovinu umrlog bračnog druga do 60 % njegove, ali s time da tako zbrojene obje mirovine ne prelaze određeni – utvrđeni - cenzus). Da li će se omogućiti umirovljenicima rad na određeni broj sati bez zamrzavanja mirovine? Kada će se uskladiti mirovine „starih“ i „novih“ umirovljenika (bez obzira na dodatak na mirovinu još uvijek novi imaju manju mirovinu). Pitanja i prijedlozi su se redali, te će biti proslijeđeni na tijela odlučivanja Sindikata umirovljenika Hrvatske, jer su to ujedno bile i inicijative za buduće aktivnosti.

 

 

* Osobito je bilo uzbudljivo kad je na kraju okruglog stola stigao doajen sindikalnog umirovljeničkog pokreta u Istri Ljubo Šergo, uzeo mikrofon te pozvao sve svoje kolege da biraju bolje – Europsku uniju.