UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

KAŽIMIR VARDA, ZASTUPNIK SMSH

Umirovijenici, obratite mi se za pomoć!

 

Kažimir Varda, saborski zastupnik Stranke me- đugeneracijske solidarnosti Hrvatske (SMSH), po­sljednje je vrijeme najaktivniji saborski zastupnik što se tiče zaštite umirovljenika i starijih osoba. Već nekoliko puta sa saborske govornice obratio se kolegama i kolegicama, Vladi i javnosti gotovo dramatičnim upozorenjima na težak položaj sta­rijih osoba u društvu.

Najzanimljivije je da javno poziva umirovljeni­ke i starije da mu se obrate s pitanjima iproblemi- ma, kako bi ih pokušati riješiti. I u ovom intervju Varda vam daje svoj telefonski broj!

 

1.Odnedavno ste zastupnik nove Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, čime je ona postala parlamentarnom strankom. Kako to da ste se iz komforne pozicije nezavisnog zastupnika u parlamentu odlučili za članstvo u SMSH? Od brojnih stranaka, zašto ste se baš od­lučili za tu?

Nakon što sam proučio program Stranke međugeneracij­ske solidarnosti Hrvatske, koji je blizak mojim opredjeljenji­ma, odlučio sam pristupiti toj stranci jer promiče skrb i zašti­tu umirovljenika i najranjivijih skupina, poput osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom, siromašnih... Kako se kao saborski zastupnik aktivno zalažem za poboljšanje polo­žaja ranjivih skupina, a što se može vidjeti i iz mojih izlaganja u Hrvatskom saboru, nekako je bilo prirodno postati njihov član i zastupnik.

2.Nedavno ste zatražili stanku u Saboru zbog problema uvođenja obaveznog liječnič­kog pregleda za vozače starije od 65 godina te ste istaknuli kako je takav prijedlog podnesen isključivo u svrhu profita medicine rada. Ima li naznaka da bi predlagatelji promjena Zakona o sig urnosti prometa na cestama mogli odustati?

U dva navrata govorio sam o novom prijedlogu uvođe­nja obaveznog liječničkog pregleda za vozače starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole. Naime, Mini­starstvo unutarnjih poslova predlaže uvođenje takvih pre­gleda pozivajući se na Direktive EU. Takva obveza značila bi diskriminaciju starijih osoba na temelju dobi jer MUP u svom

 

prijedlogu dob poistovjećuje na diskriminatoran način s bo­lešću. Istaknuo sam u raspravi da je dokazano u prometnoj kriminologiji da su vozači stariji od 65 godina oprezniji i sa­vjesniji, te da rjeđe čine prometne delikte, a glavni krivci pro­metnih nezgoda su alkohol, zlouporaba droga i prije svega, nedostatak iskustva. Uostalom, planira se povećanje radnog vijeka na 67 godina i više, a istodobno se tvrdi da su takve osobe vjerojatno nesposobne dovesti se automobilom do svog radnog mjesta. Koji je to parametar koji određuje da osoba postaje manje sposobna za vožnju upravo onog dana kada slavi 65. rođendan?

Pa i same Direktive EU ne određuju dobnu granicu, nego karakter vozačkih dozvola (amateri, odnosno profesionalci) i minimalne standarde psihofizičke sposobnosti za upravlja­nje motornim vozilima i za počinitelje prometnih prekršaja. Takva obveza, ako bi se uvela zakonom, dovela bi u pitanje ionako teški materijalni položaj umirovljenika jer sada pre­gled kod medicine rada košta 435 kuna, a ako su potrebni specijalistički pregledi koji idu na teret HZZO-a, to u mnogo­me opterećuje i državni proračun. Ako takav prijedlog dođe u saborsku proceduru, ponovno ću se založiti da se takav prijedlog ne usvoji, odnosno predložiti amandman na pri­jedlog zakona. Također, i sam predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u Saboru da će vrlo pažljivo razmotriti to pitanje te se uzdam u njegovu prosudbu. Zatražit ću i razgo­vor s njim.

3.Vladi ste poslali i zastupničko pitanje ve­zano za ukidanje dodatnog zdravstvenog dopri­nosa. Je li odgovor stigao?

Da, dobio sam odgovor da do daljnjega ostaje dodatni zdravstveni doprinos zbog dugova u zdravstvu. To je Vladin odgovor, ali to pitanje i dalje ostaje otvoreno te ću nasto­jati u svakoj prigodi podsjećati izvršnu vlast na potrebu za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa. Ne samo da nema osnova za takav namet, već se i pogrešno obračunava - na cijeli iznos mirovine, a ne na onaj dio koji prelazi iznos prosječne neto plaće u prethodnoj godini.

4.Kako ocjenjujete Vladinu politiku prema umirovljenicima i starijim osobama?

U raspravi u vezi Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u obitelji istaknuo sam potrebu da bi se, u skladu s Konvenci­jom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, trebalo izričito navesti i nasilje nad starijim osobama koje je sve učestalije, ali se o tome još uvijek šuti. Simptomatično je da ne postoji sustav praćenja položaja starijih osoba u društvu i obitelji. Nadležno mini­starstvo, točnije Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike trebalo bi u konačni tekst spomenutog za­kona ugraditi zaštitne mehanizme za starije, a Vlada bi treba­la konačno uvesti posebnog pravobranitelja za starije osobe i umirovljenike.

Ne vjerujem da će to ići lagano, kao što nije prošao ni moj amandman na tzv. paket poreznih zakona gdje sam upozo­rio na obračun poreza na promet kod zamjene nekretnina, kada, u pravilu umirovljenici, odnosno starije osobe, mijenja­ju veći stan za manji. Također sam upozorio na potrebu uki­danja ili izmjene članka Zakona o obaveznim odnosima koji se odnosi na ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, pri čemu sam tražio da se zaštite primatelji uzdržavanja. U svim tim pitanjima blisko surađujem i s umirovljeničkim udrugama, osobito sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske.

5.Jedan ste od rijetkih političara koji često progovara o problemima umirovljenika i starijih osoba. Koje su vaše iduće inicijative?

Na dnevnoj bazi pratim aktualna događanja u vezi umi­rovljenika i starijih osoba kako bih na vrijeme mogao reagi­rati u skladu s onim što mi omogućuje poslovnik Hrvatskog sabora. Jedan od primjera je reakcija na diskriminatorne izjave pojedinih saborskih zastupnika o starijim osobama, a koje su izrečene na događaju u Klubu mladih Rijeka. I kao što sam već naveo, posebnu pažnju posvećujem upravo pi­tanjima kojima se diskriminiraju umirovljenici, starije oso­be, osobe s invaliditetom ili djeca s teškoćama u razvoju, a jedan od primjera je reakcija na probleme djece s autiz­mom u Slavonskom Brodu. U svakom slučaju ostaje otvo­ren veliki problem, a to je problem rasta mirovina u skladu s porastom plaća i troškova života, kako bi se zaustavilo nji­hov realni pad.

6.Koliko vam se umirovljenici i starije osobe obraćaju s pitanjima te na što se ta pitanja naj­češće odnose?

Umirovljenike uglavnom zanima povećanje mirovine, pi­tanja vezana uz obiteljsku mirovinu te mogućnost ostvare­nja dijela mirovine umrlog bračnog partnera, problem ispla­te mirovina putem Royal osiguranja, kao i problemi vezani uz siromaštvo, pučke kuhinje i slično. No, nadam se da razumiju kako mi se uvijek mogu obratiti s bilo kojim pitanjem jer sam tu za njih. Mogu me zvati na broj Kluba saborskih zastupni­ka (tel: 01/6303 355) ili mi se obratiti putem e-maila: kazimir. This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , a ja ću sa svoje strane učiniti sve što je u mojoj moći i naravno, u skladu sa zakonom.

Razgovarala: Ana Kuzmanić