UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kraj ovršnog lešinarenja kakav Europa ne priznaje?

 

Piše: Ana Kuzmanić

     Europski sud doveo je u pitanje kon- pletan ovršni sustav koji omogućuje Fini, prometnoj policiji i javnim bilježnicama da provode ovrhe mimo sudova. Zašto Vlada šuti?

„Molim Vas za pomoć, strašno sam očajan, kao i moja obitelj, ne znam što mi je činiti, kako postupiti, na leđi­ma mi leži teško breme, i najgore što me moglo snaći je ovrha, u mojem domu vlada tuga i očaj, vlada bezizla­zna situacija iz koje nema izlaza...što se to danas čini građanima, radnim ljudima. zašto me država opstrui- ra u naplati mojih plaća koje mi po sudskoj presudi du­guje., a ujedno mi ista želi ovršiti kuću za znatno manji dug? Obitelj mi je pala na prosjački štap", samo je jedna od ispovijesti ovršenih građana na telefonske brojeve Sindikata umirovljenika, koji su se ovih dana užarili. Ako ne savjetnici, postali smo slušatelji, glas za utjehu.

     Prema podacima FINA-e u veljači 2017. godine bilo je 328.294 blokiranih građana s drugom od 41.65 mili­jardi kuna, od čega nešto manje od 60 posto otpada na dugove prema financijskim institucijama. To se poseb­no odnosi na banke, koje potražuju svaku drugu kunu od ukupnog duga blokiranih.

Europski sud potvrdio teze Blokiranih

     S obzirom na nedavnu presudu Europskog suda (9. ožujka 2017.), čini se da će po pitanju ovrha morati doći do promjena u hrvatskoj praksi. Naime, sud je presu­dama u slučaju Pula parking protiv Svena Klausa Tede- rahna, te zagrebačkog odvjetnika Ibrice Zulfikarpašića protiv Slaven Gajera potvrdio tvrdnje udruge Blokirani o protupravnosti ovrha u Hrvatskoj. Sud je, naime, za­ključio kako ovršna rješenja javnih bilježnika iz Hrvatske ne vrijede za građane Europske unije. Time je u pitanje doveden kompletan ovršni sustav koji omogućuje Fini, prometnoj policiji i javnim bilježnicama da provode ovrhe mimo sudova. Odluku suda posebno je pozdra­vila predsjednica i osnivačica udruge Blokiranih Miriam Kervatin koja smatra da se putem Europskog suda može srušiti ovršni sustav u Hrvatskoj, a da će oštećeni dobiti pravo na naknadu eventualne štete.

     U predmetima o kojima je sud raspravljao, utvrđeno je kako račun koji je Ibrica Zulfikarpašić ispostavio svo­jem klijentu, ili računovodstvene isprave koje je podnio Pula Parking i temeljem kojih su se javni bilježnici povo­dili provodili prilikom izdavanja rješenja o ovrsi - nisu „vjerodostojne isprave". Upravo u tim slučajevima javni bilježnik rješenje o ovrsi donio je na temelju računa koji je jednostrano sastavio vjerovnik, pri čemu dužnik traž­binu nije izričito prihvatio. Ukratko, sud je zauzeo sta­jalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam „suda" pa stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove.

Ovrhe sudovima, a ne javnim bilježnicima

     Odluku Europskog suda pozdravio je i saborski za­stupnik Goran Aleksić koji smatra kako je odlukom uzdrman sustav ovrha te da ga zbog toga hitno treba mijenjati. Zalaže se za to da se ovršni predmeti vrate na sudove po uzoru na Sloveniju. Aleksić hrvatski su­stav smatra neučinkovitim i skupim te naglašava kako je upravo prilikom Ovršnog zakona bilo govora o tome kako će se sustav pojeftiniti, a unatoč tome je poskupio.

     „Svi koji su govorili o pojeftinjenju sustava sada bi se trebali ispričati, ali to ne pomaže onima koji su završili na ulici ili platili pet puta veće troškove, nego što bi pla­tili po starom zakonu", komentirao je Aleksić presudu Europskog suda.

Na probleme blokiranih i ovršenih građana upozora­va i pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom godiš­njem izvještaju za 2016. godinu te ističe kako je nužno djelotvorno odgovoriti na probleme građana i to ne samo izmjenama propisa kojima se uređuje ovrha, već i djelovati na uzroke koji su do takve situacije doveli, ali i sprječavanjem daljnje progresije koja vodi društvu ne­jednakih mogućnosti.      Pravobraniteljica naglašava kako bi financijsku disciplinu i odgovornost za dugove treba­lo postići osnaživanjem građana i stvaranjem uvjeta za njihov dostojanstven život u kojem će moći informirano i odgovorno preuzimati te ispunjavati svoje obveze, bez straha za egzistenciju.

     Podsjećamo kako je udruga Blokirani 26. svibnja 2014. godine podnijela zajednički prijedlog za pokre­tanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom poje­dinih odredbi Ovršnog zakona te određenih odredbi iz povezanih zakona što uključuje Zakon o provedbi ovr­he na novčanim sredstvima; Zakon o obveznim odnosi­ma i Općeg poreznog zakona, što je Ustavni sud odbio rješenjem od 7. veljače 2017. godine. No, unatoč tome, udruga Blokirani je ponovila zahtjev Ustavnom sudu 20. ožujka, temeljeći zahtjeve na odluci Europskog suda.

Europski sud je zauzeo stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam „suda" pa stoga ne smiju prisil­no utjerivati dugove.

Puževim korakom do ocjene suglasnosti

     Što će Ustavni sud odgovoriti predstoji vidjeti, a sudeći po brzini rada, proći će i nekoliko godina do odgovora. Svakako je realnije da će prije doći do iz­mjena i dopuna Ovršnog zakona, nego li do odgovo­ra Ustavnog suda. Razočaravajuće je da su u 2016. go­dini čak dvije javne rasprave provedene o izmjenama Ovršnog zakona, a da do danas nije dovršen zakono­davni postupak. To su praktički kozmetički prijedlozi Mosta kojima bi se umjesto dvije trećine plaće zaštiti­le tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije tre­ćine prosječne neto plaće RH. Takve „uvjetne" mjere zaštite nisu najbolji način, jer se diskriminira one koji za jednu kunu prelaze neki od cenzusa.

     Kako je svatko uzimao terete (kredite, posudbe itd.) sukladno visini svoje plaće ili mirovine, tako tre­ba uvesti jedinstven cenzus i njima zaštititi tri četvr­tine mirovine. S obzirom na vrlo niske mirovine, čiji je medijan u siječnju 2017. iznosio samo 2.049 kuna (dok je prosječna mirovina 2.255 kuna), potrebno je zaštiti sredstva za preživljavanje ovršenih i blokiranih umirovljenika. Također je potrebno smanjiti namete, jer se sada ovršeni iznosi znaju popeti na udeseto- stručeni dug.    Podsjećamo kako ustege iz mirovina rastu, a visina mirovina realno pada te Sindikat umi­rovljenika Hrvatske već duže predlaže da se, po ugle­du na europsku praksu, utvrdi zajamčeni minimum ispod kojega se ne smije ovršiti mirovina ili naplaći­vati krediti i dugovanja.

     Kako je svatko uzimao terete (kredite, posudbe itd.) sukladno visini svoje plaće ili mirovine, tako treba uvesti jedinstven cenzus i njima zaštititi tri četvrtine mirovine.

Banke moraju informirati!

     Iznimno je problematično što svi građani i da­lje nisu informirani o svojim ovrhama, točnije da o dugu nemaju saznanja prije same ovrhe te stoga pučka pravobraniteljica ističe kako građani moraju biti informirani o postojanju duga prije pokretanja ovrhe te preporučuje da se propiše obaveza dostave opomene za plaćanje. U nedostatku takve zakonske odredbe za koju se godinama zalaže, SUH od 2015. godine bori pri    Upravnom vijeću HZMO-a za obavje­štavanje korisnika o ovrhama iz mirovinskih prima­nja, ali sve banke i dalje ne poštuju da u mjesečnu obavijest o mirovini uključe i detalje o ovrhama koje provode.