UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PRISTUPANJE EUROPSKOJ UNIJI

OKRUGLI STOLOVI, SEMINARI, TRIBINE:

Znamo zašto glasamo                          

Sindikat umirovljenika Hrvatske podržavao je pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji od svoga osnutka prije 20 godina. Posve dosljedno, SUH je pozvao svoje članove da odgovore s DA na referendumu o ulasku Hrvatske u EU. Podružnice SUH-a dijelile su letke i bedževi pod nazivom "Ja sam europska umirovljenica/Ja sam europski umirovljenik", te je održano više konferencija za novinare, okruglih stolova, tribina i predavanja.

 

Među brojnim aktivnostima, započeli smo tiskanjem i distribucijom letka-poziva na sudjelovanje na referendumu i podržavanje pristupanja Europskoj uniji, te bedža koji su stavljali povjerenici tijekom javnih aktivnosti.

 

Javne tribine započeli smo 26.10.2011., održavanjem Tribine o europskim mirovinskim sustavima u Europskom domu u Zagrebu, u organizaciji Udruge umirovljenika HRT-a te predavanja Jasne Petrović ispred FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba i Stjepana Krajačića, predsjednika SUH-a.

Objavljen je i posebni prilog od 4 stranice u Glasilu SUH-a „Kuda idu mirovine u Europskoj uniji“, koji je distribuiran članovima i podružnicama.

 

12.12. 2011. održan je nastavno na sjednicu Predsjedništva SUH-a trening trenera o planiranim aktivnostima u kampanji za pridruživanje Europskoj uniji. 21.12. poštom je, uz letke i bedževe, distribuirana na teren i  uputa za održavanje konferencija za novinstvo.

 

5.01.2012. prvi su započeli održavanjem javnih skupova povjerenici SUH-a u Dugom Selu pozivajući sve umirovljenike i starije građane da izađu na referendum i glasaju "ZA" pristupanje Europskoj Uniji.

 

DUGO SELO: Nemamo što izgubiti, samo možemo dobiti

            SUH je u svoje dugogodišnje prioritete uvrstio i suradnju i integraciju u EU, te su članstvom postali dio Europske federacije umirovljenika i starijih osoba/ FERPA – uvodno je rekao Josip Sahor, v.d. županijski povjerenik SUH-a Zagrebačke županije. Ulaskom u EU nemamo što izgubiti, možemo samo dobiti. – zaključio je, navodeći neke od razloga. To su vrijednosti i standardi – EU ima brojne zajedničke vrijednosti i standarde, posebno u odnosu spram ranjivih kategorija građana, među kojima su i umirovljenici; članstvo u EU bit će snažan poticaj Hrvatskoj za daljnji politički i ekonomski razvoj, uz visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise: više radnih mjesta, više plaće – održive mirovine; kvalitetniji zakoni, bolja poslovna klima, viša razina prava, veća strana ulaganja donose i bolji život; udjel prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj bruto plaći je vrlo nizak, samo 27 posto, a u većini novoprimljenih zemalja (izuzev baltičkih), udjel je 40-45 posto.

            Među ostalim, bilo je i govora o zajedničkom mirovinskom modelu kojeg EU nema, ali ga u zadnjih desetak godina fragmentarno pokušava razviti kroz različite preporuke, ugovore i direktive. Trenutno se zajedničkom regulacijom pokrivaju sljedeća područja: prekogranična koordinacija mirovinskih prava za slučaj promjene zemlje stanovanja i rada; stvaranje internog tržišta i minimalnih standarda za mirovinsku štednju, minimalna zajamčena prava u slučaju nesolventnosti kompanija koje uplaćuju doprinose za mirovine te antidiskriminacijska pravila za sve mirovinske stupove.

            Ono što hrvatski umirovljenici žele je usklađivanje mirovina s rastom plaća, odnosno s rastom cijena, a poruka sindikata je da sustav međugeneracijske solidarnosti i javnih fondova mora biti očuvan - rekao je Sahor pozvavši još jednom sve umirovljenike da zaokruže pozitivan odgovor. Inače, 2012. godina proglašena je za europsku godinu aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti.

DUBROVNIK: Tko glasa protiv EU, glasao je za periferiju Europe!

             

Sindikat umirovljenika Dubrovačko-neretvanske županije 13.01. pozvao je sve umirovljenike i starije građane da izađu na referendum i glasaju za pristupanje Europskoj Uniji Tko glasa protiv, ili ne izađe na referendum 22. siječnja, opredijelio se za ostanak na periferiji Europe, ističu u priopćenju, koje potpisuje županijski povjerenik Ivan Sršen.

            „Europska Unija ima brojne zajedničke vrijednosti i standarde, posebno u odnosu spram ranjivih kategorija građana, među koje spadaju umirovljenici i starije osobe. Članstvo u EU bit će snažan poticaj Hrvatskoj za daljnji politički i ekonomski razvoj, uz visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise, te više radnih mjesta, više plaće i dostatne održive mirovine! Kvalitetniji zakoni, bolja poslovna klima, viša razina prava, veća strana ulaganja-donose i bolji život.

            Ako od skromne mirovine otputujete u Češku, Poljsku, Slovačku..., u neku od novoprimljenih članica EU, vidjet ćete da žive bolje, i mladi i stari. Udjel prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj bruto plaći je vrlo nizak, samo 27 posto, a u većini novoprimljenih zemalja (izuzev baltičkih) udjel je oko 40-45 posto. To znači više mirovine. Europska Unija nema zajednički mirovinski model, iako ga kroz posljednjih desetak godina fragmentarno pokušava razviti kroz različite preporuke, ugovore i direktive. Hrvatska neće imati puno posla oko usklađivanja mirovinskog sustava s europskim pravilima. Mi ćemo sami tražiti reformu mirovinskog sustava, na način da se posebne i privilegirane „mirovine“ izdvoje iz javnog mirovinskog fonda međugeneracijske solidarnosti. I borit ćemo se kako bi se očuvalo usklađivanje mirovina i s rastom plaća, zaključuje se u pozivu Sindikata umirovljenika Dubrovačko-neretvanske županije. 

 

KRAPINA: Za bolje sutra

            Sindikat umirovljenika Hrvatske uoči referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, pozvao je sve umirovljenike i članove sindikata da se odazovu i daju glas za pristupanje Europskoj uniji. Članovima Sindikata su podijeljene brošure i bedževi pod nazivom "Ja sam europska umirovljenica" i "Ja sam europski umirovljenik". Predstavnici Sindikalne podružnice Krapina na jučerašnjoj konferenciji za novinare pozvali su svoje članove i umirovljenike da se odazovu predstojećem referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji te da glasuju prema svom nahođenju. "Umirovljenici su ovih dana dobili niz informacija o svemu što im donosi Europska unija i na njima je da daju glas za svoje bolje sutra, da glasaju prema svom nahođenju" – rekao je u javnom pozivu 18.01. Dragutin Jugec, predsjednik županijski povjerenik SUH za Krapinsko – zagorsku županiju.

 

SIKIREVCI: Birajmo pravu stranu

 

Podružnica SUH-a u Sikirevcima je održala konferenciju za novinare 17.01.2012., pozivajući sve umirovljenike i starije osobe da izađu na referendum i glasuju za pridruživanje Europskoj uniji, već i stoga što je naš Sindikat umirovljenika Hrvatske u svoje dugogodišnje prioritete uvrstio suradnju i integraciju u Europsku uniju. Stjepan Rakitić, predsjednik podružnice SUH-a u Sikirevcima, detaljno je obrazložio zašto se SUH za to zalaže, koje su očekivane prednosti. Ujedno je pozvao i druge građane Županije brodsko-posavske da odaberu pravu stranu, a ne periferiju Europe.

 

16.01.1012. u Zagrebu je u Europskom domu, u organizaciji Udruge umirovljenika HRT, održana tribina „Zašto na referendum, zašto u EU“ uz sudjelovanje Avis Beneš, voditeljice Informacijskog centra Europske unije pri Delegaciji EU u Hrvatskoj te Jasne Petrović ispred FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, uz nazočnost 80-tak sudionika i burnu raspravu.