UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Poštanske igre oko isplate mirovina

Piše: Ana Kuzmanić

 

     U prošlom broju pisali smo o tome kako je umirovljenicima, pa i onima koji imaju zdravstvenih poteškoća, a koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine, onemoguće­no primanje mirovine putem pošte te kako je nejasno u čiju domenu to pi­tanje spada - područje odgovornosti Hrvatske pošte ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Još jednom smo odlučili provjeriti kako bilo koji umirovljenik može ostvariti isplatu mi­rovine putem pošte. Trenutno, prema podacima HZMO-a za veljaču ove go­dine, takvu mogućnost koristi 113.397 umirovljenika, manje od deset posto svih umirovljenih. Daleko je više onih koji su manje mobilni ili su im banke nedostupne. Kako će oni do mirovine?

Tko je nadležan?

     Podsjećamo da je prema članku 96. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., isplata mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja umirovljenima nakon tog datuma moguća isključivo putem banaka. Mirovine putem pošte primaju samo korisnici koji su ih tako primali i prije 1. siječnja 2014. Na stra­nicama HZMO-a stoji kako korisnici koji bi iz posebnih razloga nakon 1. siječnja 2014. htjeli isplatu na adresu, mogu u najbližem uredu Hrvatske pošte ili pozivom na info telefon 072 303 304 provjeriti mogućnost isplate mirovine putem pošte, ali nakon objave našeg teksta, informacije su se promijenile.

Hrvatska pošta ili banka, nije isto

     Kako smo i najavili u prošlom bro­ju, predstavnica SUH-a je na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a od 24. ve­ljače zatražila raspravu o navedenom pitanju, na što je pomoćnik ravnatelja HZMO-a za informatiku Luka Ljubičić rekao kako su neistiniti navodi iz Glasa umirovljenika da ne postoji mogućnost dostave mirovine putem pošte. Iako smo više puta provjerili informacije kod Hrvatske pošte i HZMO-a, tek tada na sjednici saznajemo kako je dostava mirovine putem pošte u domeni - Hr­vatske poštanske banke.

     Iz odgovora koji smo pismeno dobi­li od Ljubičića nakon sjednice, korisnici koji žele isplatu mirovinskih primanja u gotovini na adresu trebaju u Hrvat­skoj poštanskoj banci otvoriti račun (i o tome dostaviti obavijest nadležnoj službi u HZMO-u), a potom u najbli­žem poštanskom uredu ili pozivom na info broj Hrvatske pošte zatražiti uslu­gu „BANKOMAT NA DOMU". Mjesečni iznos naknade za takvu uslugu iznosi 10 kuna plus jedan posto iznosa miro­vine.

Bankomat na domu, tuga u novčaniku

     S obzirom na to da nam je takva informacija bila novina, opet smo za­tražili informacije od Hrvatske pošte od koje smo dobili idući odgovor: „Sve informacije o načinu isplata mirovina možete pronaći na stranicama HZ- MO-a, a takvu uslugu isplate mirovine na adresu u gotovini može ugovoriti onaj koji šalje mirovine", stoji u prvom odgovoru Hrvatske pošte, a to bi onda bio samo HZMO. Nakon što smo ih upozorili kako iz HZMO-a tvrde da je ugovaranje usluge u domeni Hrvatske pošte dobili smo informaciju kako kori­snik može u poštanskom uredu otvoriti tekući račun u HPB-u i aktivirati uslugu „Bankomat na domu". Dakle, krug je za­tvoren i istina je poznata. No, je li ona doista zakonita?

Rezervirano za HPB

     Kako bismo provjerili nude li i druge banke uslugu isplate mirovine na kuć­nu adresu putem pošte ili na drugi na­čin, poslali smo upite Zagrebačkoj ban­ci, Raiffeisen te Erste banci. Svi su nam odgovorili kako nemaju tu mogućnost, iako svaka banka ima posebni paket za umirovljenike koji sadrži pogodnosti poput internet bankarstva, nižih na­knada za održavanje računa i slično.

     Iz svega proizlazi da isključivo Hr­vatska poštanska banka nudi uslugu primanja mirovina na kuću adresu, što znači ako umirovljenik želi primati mirovinu putem pošte, mora postati korisnik Hrvatske poštanske banke, čiji su dioničari ujedno i Hrvatska pošta i HZMO. Očitovanje o tome da HPB praktički ima monopol nad uslugom prima­nja mirovine putem pošte zatražili smo od Hrvatske narodne banke, ali iz nji­hovog odgovora ne možemo izdvojiti ništa relevantno što se odnosi na temu, s obzirom na to da se u odgovoru is­ključivo citira Zakon o mirovinskom osiguranju.     Hrvatska narodna banka se, dakle, nije htjela očitovati na očito pogodovanje samo jednoj banci, ali apsolutno podržavaju isplatu mirovina putem tekućih računa jer se„tako može očekivati smanjenje broja korisnika mi­rovina koji ju primaju u gotovini".

     I sam pomoćnik Ljubičić je na sjed­nici Upravnog vijeća uporno ponavljao kako je isplata mirovina putem pošte puno već problem, jer se time omo­gućava ovršenim umirovljenicima da izbjegnu plaćanje ovrha.

Šteta ili ušteda?

     Problem je, kako se ispostavilo, u ovrhama, što nam nije bilo ni na kraj pa­meti kada smo pokrenuli pitanje ispla­te mirovine. Naime, ako osobe primaju mirovinu u gotovini na kućnu adresu, država ih može ovršiti samo sudskim putem umjesto klasičnog „sjedanja na račun". Ne želeći ulaziti u sasvim dru­gu tematiku, jer je cilj inicijative o po­novnoj mogućnosti primanja mirovine putem pošte - pomaganje potrebitima - invalidima, nepokretnima, bolesnima, a ne promoviranja prijevara.

     Dapače, SUH ovo zagovara upravo zato kako bi se izbjegle brojne zloupo- rabe starijih osoba, pošto one nepo­kretne moraju davati punomoć drugim osobama, a to često vodi k prijevarama. No, čini se da je tadašnjem Ministarstvu rada i mirovinskog sustava najvažnije bilo uvesti uštedu, a ne promisliti kakve će štete izazvati po one najranjivije.

     Danas imamo informatički sustav HZMO-a u kojemu su korisnici brojke i kockice, a ne osobe. Pa tako mirovinu putem pošte ne može primati nedav­no umirovljeni slabije pokretni suprug, čija supruga već od prije prima mirovi­nu poštom. Ne može ju primati poštom niti nepokretna udovica koja je svoju mirovinu do sada primala iz ruku po­štara, jer je prešla na obiteljsku i sada ju moraju rođaci odvoziti do banke. Ludi­lo birokracije!

     Kako je upravo Kukuriku ministar zbog uštede neoprezno i neodgovorno promijenio zakon na način da je prak­tički ukinuo isplatu mirovine poštom, očekujemo da će nova ekipa u HZ- MO-u i resornom ministarstvu pokazati socijalnu osjetljivost i takvu situaciju i popraviti.