UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Tražimo hitne mjere protiv siromašenja umirovljenika!

 

     Nakon što je 1. veljače 2017. godi­ne potpisan Sporazum o osniva­nju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine u dvorani Ministarstva rada i mi­rovinskog sustava, uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika, održana je konstituirajuća sjednica. Za pred­sjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljeni­ka Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik mi­nistra rada i mirovinskog sustava. Pod­sjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri pred­stavnika Vlade (ministarstva rada, socija- le, financija i zdravstva), šest predstavni­ka umirovljenika - po troje iz redova Ma­tice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osigu­ranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

     Nakon izglasavanja izmijenjenog po­slovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjed­nik  Nacionalnog vijeća Ante Gavranović obrazložio je hitne mjere, od strane Sin­dikata umirovljenika Hrvatske i Matice- mirovljenika Hrvatske usuglašene kao hitne za poboljšanje položaja umirov­ljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstav­nici umirovljenika traže da se do slje­deće sjednice pripreme izračuni troška predloženih mjera.

1. TRAŽIMO HITNO JEDNOKRATNO POVEĆANJE MIROVINA, I TO ZA NAJMA­NJE:

- Mirovine do 2.000 kn - povećati za 10 posto;

- Mirovine od 2.001 do 3.800 kn - pove­ćati za 7,5 posto;

- Mirovine od 3.801 do 6.000 kn - pove­ćati za 5 posto.

     Od 2008. godine mirovine su porasle ukupno za 6,9 kuna, a neto plaće za 9,4 po­sto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosi­la 11,5 posto. To je utjecalo na pad relativ­ne vrijednosti mirovine, odnosno da udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u siječnju 2016. godine iznosi 38,95 posto, čime je Hrvatska daleko ispod svih zemalja u okruženju. Taj udjel će nastaviti padati, osobito stoga što se prvim potezima Vlade išlo na povećanje isključivo mirovina viših od 6.200 kuna, a planira se i povećanje za 10 posto svih mirovina po posebnim propi­sima, viših od 5.000 kn.

Takva neadekvatnost mirovina dovela je do situacije da je 31,9 posto svih građana starijih od 65 godina izloženo riziku odsiro- maštva i socijalne isključenosti, po čemu je Hrvatska na 4. mjesto u Europskoj uniji.

2.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU FOR­MULE USKLAĐIVANJA MIROVINA:

- S postojeće formule po kojoj se mirovi­ne usklađuju za 70 posto povoljnijeg indek­sa (rasta plaća ili rasta cijena), na isključivo usklađivanje za 100 posto vrijednosti po­voljnijeg indeksa.

Ostavi li se mješovita formula koju su iznjedrile bivše vlade, unaprijed se predo- dređuje pad realne vrijednosti mirovina u odnosu na plaće od 30 posto.

3.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DODATNOG DOPRINOSA NA MIROVINE ZA ZDRAVSTVENO OSIGU­RANJE:

-              Na način da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kn), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu. Očekujemo da se daljnjim izmjenama zakona takav dodatni doprinos ukine u cijelosti.

Velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u neko­liko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. U Hrvatskoj od 2009. godine postoje dvije stope dodatnog doprinosa, od kojih jednu plaća proračun. K tome, obra­čun takvog doprinosa na cijelu mirovinu, nije u duhu poreznih reformi.

4.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DRUGOG DOHOTKA ZA UMIROVLJENIKE:

-Da se, u duhu načina obračuna poreza na prvi dohodak za umirovljenike, odnosno poreza na mirovine, gdje se porezna stopa umanjuje za 50 posto te iznosi 12 posto, isti način obračuna primjenjuje i za drugi doho­dak umirovljenika, tj. za rad po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru.

Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tr­žišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.

5.TRAŽIMO HITNO BRISANJE OGRA­NIČENJA PRAVA NA RAD DO POLA RADNOG VREMENA ZA KATEGORIJU PRIJE­VREMENIH STAROSNIH UMIROVLJENI­KA:

-U svjetlu inicijative da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, potrebno je izbrisati pravo na rad bez uste- ge mirovine privremenim umirovljenicima.

Postojeće zakonsko ograničenje besmi­sleno je i u svjetlu podataka da su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više do­prinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. Potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odno­sa s punim i skraćenim radnim vremenom, privremene i povremene.

6.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE MINIMALNA MIROVINA:

-Umjesto postojećeg instituta najniže mirovine potrebno je uvesti minimalnu mi­rovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, a što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom niža od 1.500 kuna.

Minimalna mirovina je u većini europ­skih zemalja glavna prevencija i brana za­ustavljanju siromaštva. K tome, minimalna mirovina je jeftinija od troškova saniranja siromaštva, osobito u Hrvatskoj gdje sadaš­nja najniža mirovina pokriva samo 44 posto od iznosa nacionalne linije siromaštva za samačko domaćinstvo.

7.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE TZV. NACIONALNA (SOCIJALNA MI­ROVINA):

-Za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, no na na­čin da se u prvoj fazi ugradi socijalni krite­rij, a takva naknada za sigurnost u starosti isplaćuje iz proračuna.

Takva „mirovina" ne može biti viša od minimalne mirovine onih koji su svoje mi­rovine stekli radom i ispunjavanjem zakon­skih uvjeta. Takva socijalna naknada nije u ovisnosti o radu i doprinosima. Prema po­dacima EU-SILC-a, samo 64 posto stanov­nika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade.

8.TRAŽIMO DA SE HITNO UVEDE NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE:

-Na način da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.

Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po preminuću par­tnera ubrzo potonu u siromaštvo.