UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Tražimo hitne mjere protiv siromašenja umirovljenika!

 

     Nakon što je 1. veljače 2017. godi­ne potpisan Sporazum o osniva­nju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine u dvorani Ministarstva rada i mi­rovinskog sustava, uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika, održana je konstituirajuća sjednica. Za pred­sjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljeni­ka Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik mi­nistra rada i mirovinskog sustava. Pod­sjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri pred­stavnika Vlade (ministarstva rada, socija- le, financija i zdravstva), šest predstavni­ka umirovljenika - po troje iz redova Ma­tice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osigu­ranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

     Nakon izglasavanja izmijenjenog po­slovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjed­nik  Nacionalnog vijeća Ante Gavranović obrazložio je hitne mjere, od strane Sin­dikata umirovljenika Hrvatske i Matice- mirovljenika Hrvatske usuglašene kao hitne za poboljšanje položaja umirov­ljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstav­nici umirovljenika traže da se do slje­deće sjednice pripreme izračuni troška predloženih mjera.

1. TRAŽIMO HITNO JEDNOKRATNO POVEĆANJE MIROVINA, I TO ZA NAJMA­NJE:

- Mirovine do 2.000 kn - povećati za 10 posto;

- Mirovine od 2.001 do 3.800 kn - pove­ćati za 7,5 posto;

- Mirovine od 3.801 do 6.000 kn - pove­ćati za 5 posto.

     Od 2008. godine mirovine su porasle ukupno za 6,9 kuna, a neto plaće za 9,4 po­sto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosi­la 11,5 posto. To je utjecalo na pad relativ­ne vrijednosti mirovine, odnosno da udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u siječnju 2016. godine iznosi 38,95 posto, čime je Hrvatska daleko ispod svih zemalja u okruženju. Taj udjel će nastaviti padati, osobito stoga što se prvim potezima Vlade išlo na povećanje isključivo mirovina viših od 6.200 kuna, a planira se i povećanje za 10 posto svih mirovina po posebnim propi­sima, viših od 5.000 kn.

Takva neadekvatnost mirovina dovela je do situacije da je 31,9 posto svih građana starijih od 65 godina izloženo riziku odsiro- maštva i socijalne isključenosti, po čemu je Hrvatska na 4. mjesto u Europskoj uniji.

2.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU FOR­MULE USKLAĐIVANJA MIROVINA:

- S postojeće formule po kojoj se mirovi­ne usklađuju za 70 posto povoljnijeg indek­sa (rasta plaća ili rasta cijena), na isključivo usklađivanje za 100 posto vrijednosti po­voljnijeg indeksa.

Ostavi li se mješovita formula koju su iznjedrile bivše vlade, unaprijed se predo- dređuje pad realne vrijednosti mirovina u odnosu na plaće od 30 posto.

3.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DODATNOG DOPRINOSA NA MIROVINE ZA ZDRAVSTVENO OSIGU­RANJE:

-              Na način da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kn), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu. Očekujemo da se daljnjim izmjenama zakona takav dodatni doprinos ukine u cijelosti.

Velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u neko­liko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. U Hrvatskoj od 2009. godine postoje dvije stope dodatnog doprinosa, od kojih jednu plaća proračun. K tome, obra­čun takvog doprinosa na cijelu mirovinu, nije u duhu poreznih reformi.

4.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DRUGOG DOHOTKA ZA UMIROVLJENIKE:

-Da se, u duhu načina obračuna poreza na prvi dohodak za umirovljenike, odnosno poreza na mirovine, gdje se porezna stopa umanjuje za 50 posto te iznosi 12 posto, isti način obračuna primjenjuje i za drugi doho­dak umirovljenika, tj. za rad po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru.

Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tr­žišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.

5.TRAŽIMO HITNO BRISANJE OGRA­NIČENJA PRAVA NA RAD DO POLA RADNOG VREMENA ZA KATEGORIJU PRIJE­VREMENIH STAROSNIH UMIROVLJENI­KA:

-U svjetlu inicijative da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, potrebno je izbrisati pravo na rad bez uste- ge mirovine privremenim umirovljenicima.

Postojeće zakonsko ograničenje besmi­sleno je i u svjetlu podataka da su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više do­prinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. Potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odno­sa s punim i skraćenim radnim vremenom, privremene i povremene.

6.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE MINIMALNA MIROVINA:

-Umjesto postojećeg instituta najniže mirovine potrebno je uvesti minimalnu mi­rovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, a što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom niža od 1.500 kuna.

Minimalna mirovina je u većini europ­skih zemalja glavna prevencija i brana za­ustavljanju siromaštva. K tome, minimalna mirovina je jeftinija od troškova saniranja siromaštva, osobito u Hrvatskoj gdje sadaš­nja najniža mirovina pokriva samo 44 posto od iznosa nacionalne linije siromaštva za samačko domaćinstvo.

7.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE TZV. NACIONALNA (SOCIJALNA MI­ROVINA):

-Za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, no na na­čin da se u prvoj fazi ugradi socijalni krite­rij, a takva naknada za sigurnost u starosti isplaćuje iz proračuna.

Takva „mirovina" ne može biti viša od minimalne mirovine onih koji su svoje mi­rovine stekli radom i ispunjavanjem zakon­skih uvjeta. Takva socijalna naknada nije u ovisnosti o radu i doprinosima. Prema po­dacima EU-SILC-a, samo 64 posto stanov­nika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade.

8.TRAŽIMO DA SE HITNO UVEDE NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE:

-Na način da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.

Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po preminuću par­tnera ubrzo potonu u siromaštvo.