UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović: Mirovine se neće dirati

 

Zagreb, 18. siječnja 2012. (vlada.hr) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović i ministar rada i mirovinskog sustava prof.dr.sc. Mirando Mrsić sastali su se jučer u Banskim dvorima s predstavnicima umirovljeničkih udruga: Koordinacije umirovljeničkih udruga, Matice umirovljenika Hrvatske, Sindikata umirovljenika Hrvatske, Društva „Hrvatski umirovljenik“, Zajednice udruga umirovljenika unutarnjih poslova RH, Zajednice umirovljenika HEP-a, Zajednice umirovljenika HŽ-a, Udruge umirovljenika HP-a te predstavnicima Hrvatske stranke umirovljenika.

Pozdravljajući sudionike sastanka, premijer Milanović istaknuo je kako su prioriteti Vlade gospodarski rast i opstojnost proračuna, naglasivši da se mirovine neće dirati. Ministar Mrsić izvijestio je kako će se mirovine usklađivati prema švicarskoj formuli odnosno prema rastu troškova života i plaća. Prvo povećanje mirovina bit će već u ožujku, s tim da će biti isplaćeni i zaostaci za siječanj i veljaču ove godine

 

Razgovaralo se o statusu i nastavku rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Sugovornici su upoznali premijera i ministra s dosadašnjom praksom rada ovoga tijela te iznijeli prijedloge za poboljšanje.

Također, govorili su o prijedlogu Deklaracije o umirovljenicima i starijim osobama, za koju su udruge pripremile usuglašeni tekst u želji da se uputi Hrvatskom saboru na usvajanje. Predstavili su i inicijativu za organizaciju Festivala umirovljenika, koji bi se održavao 1. listopada, na Međunarodni dan starijih osoba.

V. d. predsjednik SUH-a Matija Voščun, koji je bio na sastanku, kaže kako je sastanak djelomično ispunio njegova očekivanja. Pozitivno je ocijenio otvaranje dijaloga  s umirovljeničkim udrugama i usklađivanje mirovina te naglasio:

- Očekivao sam 'minimalno više', u smislu prezentiranja namjera Vlade koje kani poduzeti u bližem razdoblju vezano uz reformu mirovinskog sustava kako bi se i mi mogli pripremiti i iznijeti naše prijedloge. To  je ovaj put izostalo, ali će se rješavati tijekom rada Vijeća, nadam se već pri dogovoru o programu i planu rada vijeća za 2012. godinu, komentirao je Matija Voščun "sastanak upoznavanja".