UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2

P   i   t   a    j    t   e

NAZOVITE: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190

POŠALJITE E-MAIL: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

 

Ja sam europska umirovljenica.*

Ja sam europski umirovljenik.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva sve umirovljenike i starije građane

da izađu na referendum i glasaju

ZA pristupanje Europskoj uniji.

Tko glasa protiv ili ne izađe na referendum, opredijelio se za ostanak Hrvatske na periferiji Europe.

►       VRIJEDNOSTI I STANDARDI: Europska unija ima brojne zajedničke         vrijednosti i standarde, posebno u odnosu spram ranjivih kategorija građana, među koje spadaju i umirovljenici i starije osobe.

►    EKONOMSKI I POLITIČKI RAZVOJ: Članstvo u Europskoj uniji bit će   snažan poticaj Hrvatskoj za daljnji politički i ekonomski razvoj, uz visoke         standarde vladavine prava i kvalitetnije propise, te više radnih mjesta, više plaće i dostatne održive mirovine!

►     BOLJI ŽIVOT: Kvalitetniji zakoni, bolja poslovna klima, viša razina prava, veća strana ulaganja – donose i bolji život. Ako od skromne mirovine otputujete u Češku,    Poljsku, Slovačku… u neku od novoprimljenih članica Europske unije, vidjet ćete da   žive bolje, - i mladi i stari.

►     VIŠE MIROVINE: Udjel prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj bruto plaći je vrlo nizak, samo 27 posto, a u većini novoprimljenih zemalja (izuzev baltičkih), udjel je oko 40-45 posto.

 

* Zajednički projekt Sindikata   umirovljenika Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

 

♦  KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU ♦

EUROPSKA UNIJA SE URUŠAVA? Točno je da se EU suočava s ogromnim rizicima globalne ekonomske i financijske recesije. Jednako je tako izvjesno da najveće i najmoćnije europske zemlje ulažu velike napore kako bi očuvali snažnu i zajedničku Europu. Valjda zato što je tako bolje!

EU ĆE PROPISATI ZAJEDNIČKI MIROVINSKI MODEL? Europska unija nema zajednički mirovinski model, iako ga kroz posljednjih desetak godina fragmentarno pokušava razviti kroz različite preporuke, ugovore i direktive, a trenutno kroz tzv. zeleni odnosno bijeli dokument o mirovinama Sada se zajedničkom regulacijom pokrivaju sljedeća područja: prekogranična koordinacija mirovinskih prava za slučaj promjene zemlje stanovanja i rada; stvaranje internog tržišta i minimalnih standarda za mirovinsku štednju; minimalna zajamčena prava u slučaju nesolventnosti kompanija koje uplaćuju doprinose za mirovine te antidiskriminacijska pravila za sve mirovinske stupove (što je bitno osobito za žene).

EU ĆE ZABRANITI PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE? Poput većine europskih zemalja, Hrvatska se ubraja u zemlje s vrlo starim stanovništvom, pa nije čudno da EU preporučuje dulji rad za ostvarivanje pune starosne mirovine; da se visina mirovine vezuje uz godine radnog staža; da se „kažnjava“ prijevremeno umirovljenje, a nagrađuje rad dulji od dobi za starosnu mirovinu… No, sve to Hrvatska već ima u svojim zakonima, a preporuka ne znači i uvjetovanje! Naš Sabor će odlučivati.

EU JE NAREDILA PRIVATIZACIJU MIROVINSKIH FONDOVA? Netočno. Obavezna mirovinska štednja, tzv. dragi stup, zaživio je samo u novim članicama Unije, odnosno u tranzicijskim zemljama koje reformiraju mirovinske sustave pod pokroviteljstvom Svjetske banke. Točno je da EU u svojim najnovijim dokumentima o mirovinama preporučuje uvođenje i dodatnih, privatnih, stupova mirovinske štednje, a to Hrvatska već ima, samo što može razviti kvalitetniji drugi mirovinski stup, jer je postojeći nepovoljan za radnike (osobito za zaposlene žene). Dapače, većina »starih« članica Europske Unije ne poznaje sustav obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugi mirovinski stup, već samo dobrovoljnu štednju (treći stup).

EU ĆE TRAŽITI USKLAĐIVANJE MIROVINSKOG SUSTAVA? Hrvatska neće imati puno posla oko usklađivanja mirovinskog sustava s europskim pravili­ma. Naime, kad je o mirovinskom sustavu riječ, Europi je najvažnije da je sustav pojedine zemlje usklađen s Europom u segmentu isplate mirovina, što je Hrvatska već osigurala. Međutim, mi sami tražimo reformu mirovinskog sustava, na način da se posebne „mirovine“ izdvoje iz javnog mirovinskog fonda međugeneracijske solidarnosti temeljenog na radu. Borit ćemo se kako bi se očuvalo usklađivanje mirovina i s rastom plaća, kako bi žene dobile kompenzaciju za skrb o djeci i obitelji……

2012. –   EUROPSKA GODINA AKTIVNOG STARENJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

 

 Na starenje treba gledati kao na bogatstvo, a ne kao na teret. Generacija   koja je izgradila Europu zaslužuje da se koristi gospodarskim tehnološkim   napretkom koji je omogućila: pravo na dostojanstvo i zarađenu mirovinu, pravo   na neograničeni rad, pravo na aktivnost u starosti, pravo na sudjelovanje u   odlučivanju, pravo na cjeloživotno učenje i usavršavanje, pravo na   međugeneracijsku solidarnost…