UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2

P   i   t   a    j    t   e

NAZOVITE: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190

POŠALJITE E-MAIL: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

 

Ja sam europska umirovljenica.*

Ja sam europski umirovljenik.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva sve umirovljenike i starije građane

da izađu na referendum i glasaju

ZA pristupanje Europskoj uniji.

Tko glasa protiv ili ne izađe na referendum, opredijelio se za ostanak Hrvatske na periferiji Europe.

►       VRIJEDNOSTI I STANDARDI: Europska unija ima brojne zajedničke         vrijednosti i standarde, posebno u odnosu spram ranjivih kategorija građana, među koje spadaju i umirovljenici i starije osobe.

►    EKONOMSKI I POLITIČKI RAZVOJ: Članstvo u Europskoj uniji bit će   snažan poticaj Hrvatskoj za daljnji politički i ekonomski razvoj, uz visoke         standarde vladavine prava i kvalitetnije propise, te više radnih mjesta, više plaće i dostatne održive mirovine!

►     BOLJI ŽIVOT: Kvalitetniji zakoni, bolja poslovna klima, viša razina prava, veća strana ulaganja – donose i bolji život. Ako od skromne mirovine otputujete u Češku,    Poljsku, Slovačku… u neku od novoprimljenih članica Europske unije, vidjet ćete da   žive bolje, - i mladi i stari.

►     VIŠE MIROVINE: Udjel prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj bruto plaći je vrlo nizak, samo 27 posto, a u većini novoprimljenih zemalja (izuzev baltičkih), udjel je oko 40-45 posto.

 

* Zajednički projekt Sindikata   umirovljenika Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

 

♦  KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU ♦

EUROPSKA UNIJA SE URUŠAVA? Točno je da se EU suočava s ogromnim rizicima globalne ekonomske i financijske recesije. Jednako je tako izvjesno da najveće i najmoćnije europske zemlje ulažu velike napore kako bi očuvali snažnu i zajedničku Europu. Valjda zato što je tako bolje!

EU ĆE PROPISATI ZAJEDNIČKI MIROVINSKI MODEL? Europska unija nema zajednički mirovinski model, iako ga kroz posljednjih desetak godina fragmentarno pokušava razviti kroz različite preporuke, ugovore i direktive, a trenutno kroz tzv. zeleni odnosno bijeli dokument o mirovinama Sada se zajedničkom regulacijom pokrivaju sljedeća područja: prekogranična koordinacija mirovinskih prava za slučaj promjene zemlje stanovanja i rada; stvaranje internog tržišta i minimalnih standarda za mirovinsku štednju; minimalna zajamčena prava u slučaju nesolventnosti kompanija koje uplaćuju doprinose za mirovine te antidiskriminacijska pravila za sve mirovinske stupove (što je bitno osobito za žene).

EU ĆE ZABRANITI PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE? Poput većine europskih zemalja, Hrvatska se ubraja u zemlje s vrlo starim stanovništvom, pa nije čudno da EU preporučuje dulji rad za ostvarivanje pune starosne mirovine; da se visina mirovine vezuje uz godine radnog staža; da se „kažnjava“ prijevremeno umirovljenje, a nagrađuje rad dulji od dobi za starosnu mirovinu… No, sve to Hrvatska već ima u svojim zakonima, a preporuka ne znači i uvjetovanje! Naš Sabor će odlučivati.

EU JE NAREDILA PRIVATIZACIJU MIROVINSKIH FONDOVA? Netočno. Obavezna mirovinska štednja, tzv. dragi stup, zaživio je samo u novim članicama Unije, odnosno u tranzicijskim zemljama koje reformiraju mirovinske sustave pod pokroviteljstvom Svjetske banke. Točno je da EU u svojim najnovijim dokumentima o mirovinama preporučuje uvođenje i dodatnih, privatnih, stupova mirovinske štednje, a to Hrvatska već ima, samo što može razviti kvalitetniji drugi mirovinski stup, jer je postojeći nepovoljan za radnike (osobito za zaposlene žene). Dapače, većina »starih« članica Europske Unije ne poznaje sustav obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugi mirovinski stup, već samo dobrovoljnu štednju (treći stup).

EU ĆE TRAŽITI USKLAĐIVANJE MIROVINSKOG SUSTAVA? Hrvatska neće imati puno posla oko usklađivanja mirovinskog sustava s europskim pravili­ma. Naime, kad je o mirovinskom sustavu riječ, Europi je najvažnije da je sustav pojedine zemlje usklađen s Europom u segmentu isplate mirovina, što je Hrvatska već osigurala. Međutim, mi sami tražimo reformu mirovinskog sustava, na način da se posebne „mirovine“ izdvoje iz javnog mirovinskog fonda međugeneracijske solidarnosti temeljenog na radu. Borit ćemo se kako bi se očuvalo usklađivanje mirovina i s rastom plaća, kako bi žene dobile kompenzaciju za skrb o djeci i obitelji……

2012. –   EUROPSKA GODINA AKTIVNOG STARENJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

 

 Na starenje treba gledati kao na bogatstvo, a ne kao na teret. Generacija   koja je izgradila Europu zaslužuje da se koristi gospodarskim tehnološkim   napretkom koji je omogućila: pravo na dostojanstvo i zarađenu mirovinu, pravo   na neograničeni rad, pravo na aktivnost u starosti, pravo na sudjelovanje u   odlučivanju, pravo na cjeloživotno učenje i usavršavanje, pravo na   međugeneracijsku solidarnost…