UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SURADNJA SUH-A I MUH-A

Josip Kovačić, predsjednik MUH-a: Poželjno veće jedinstvo umirovljenika

      Matica umirovljenika Hrvatske uspos­tavila je dobru suradnju sa Sindika­tom umirovljenika Hrvatske. Postoji niz inicijativa koje su zajednički pokrenute, a i u Nacionalnom vijeću su članovi Matice i SUH-a. Koliko je važno jedinstveno dje­lovanje umirovljenika u Hrvatskoj, a posebno i kada je riječ o suradnji umirovljeničkih stranaka i udruga među­sobno. Ima li prijedloga da se ta suradnja proširi i ojača?

     Sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske uspostavljena je dobra suradnja, pogoto­vo u zajedničkim nastupima prema minis­tarstvima i Vladi RH. U svjetlu pogorša­nog položaja umirovljenika i starijih oso­ba, potpisan je Sporazum o suradnji i zajedničkom djelovanju Matice umirovlje­nika i Sindikata umirovljenika Hrvatske. Matica i Sindikat umirovljenika, udruge koje okupljaju oko 300.000 članova, upu­tile su Vladi i ministarstvima brojne prijed­loge i konkretna rješenja za umirovljenike u skladu s europskom praksom, a najviše se zalažu za ona rješenja koja bi zausta­vila proces njihovog daljnjeg osiromaši­vanja i osigurala dostojanstven život u trećoj dobi.

     Svakako da je poželjno jedinstvo u djelovanju umirovljenika u borbi za njiho­va prava i dostojanstven život u toj dobi. Matica je već puno puta upozorila da nije dobro imati toliko umirovljeničkih strana­ka koje jedna drugoj konkuriraju i drobe glasove. U registru političkih stranaka evidentirano je čak 14 umirovljeničkih, a po tome smo svjetski rekorderi. Matica se protivi tolikim podjelama i zalaže se za jedinstvo u zastupanju interesa najstarije populacije.

(Savan Tomašević u Hrvatskom umirovljeničkom listu)