UVODNA RIJEČ
Povratak u doba nestašica
Piše: Igor Knežević
Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile totalno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.
Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.
Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.
Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.
Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.
„Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...
Web stranice naših podružnica
INOZEMNE MIROVINE: Pravedniji obračun?
Siječanjska porezna reforma ispravila je nepravedno oporezivanje inozemnih mirovina koje su se od 2012. godine oporezivale kao da je riječ o drugom dohotku, pa stoga novi način oporezivanja predstavlja pozitivni korak naprijed. Naime, umirovljenici koji primaju i inozemnu mirovinu sada će plaćati porez na iznos mirovine iznad 3.800 kuna, a ne kao što je dosad bilo da plaćaju porez na puni iznos mirovine.
Na primjer, u slučaju da umirovljenik prima dvije tisuće kuna mirovine iz Hrvatske i dvije tisuće kuna mirovine iz Slovenije, dosad je plaćao 240 kuna poreza mjesečno na inozemnu mirovinu. Sadašnjim izmjenama, „domaća” i inozemna mirovina se zbrajaju i porez se plaća na onaj iznos koji premašuje 3.800 kuna, Točnije, u ovom slučaju razlika iznosi 200 kuna čime mjesečna porezna obveza iznosi 24 kune umjesto 240 kuna.
Stope oporezivanja od 24 i 36 posto
Podsjetimo, Hrvatska je 2012. godine počela oporezivati inozemne mirovine i to na isti način kao i sve druge dohotke po stopama od 12, 25 i 40 posto. Sadašnja stopa oporezivanja iznosi 24 posto za iznose iznad 3.800 kn, dok će se pod udarom veće stope od 36 posto naći samo umirovljenici čije su mirovine veće od 17.500 kn te će se stopa obračunavati na razliku iznad 17.500 kn. Važno je napomenuti kako su porezne stope za umirovljenike umanjene za 50 posto, odnosno iznose 12 i 18 posto. Prema procjenama Ministarstva financija iz prosinca 2016. godine, porezne obaveze svih umirovljenika, domaćih i inozemnih, bit će smanjene za 125 milijuna kuna, ali većinu tog smanjenja osjetit će ljudi koji primaju inozemnu mirovinu.
Važno je napomenuti kako Hrvatska ima potpisane ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 60 država te nema pravo oporezivati javne mirovine iz 15 država, među kojima su, zbog tradicije rada u njima, najzanimljivije Njemačka, Švedska, Nizozemska i Kanada. Mirovine koje stižu iz privatnih mirovinskih društava oporezuju se. Porez će, međutim, morati platiti svi koji su živjeli i radili u 37 zemalja, među kojima su Austrija, Italija, Švicarska, Francuska... jer Hrvatska ima pravo i prednost naplate poreza na mirovine koje dolaze iz tih država. Obveza plaćanja poreza odnosi se i na umirovljenike koji primaju mirovine iz Slovenije, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.
Javite se poreznoj upravi!
Poreznici tvrde da ni od koga neće tražiti da dva puta plate porez po istoj osnovi, no tvrde da su svima koji su dobili pozive dali rok u kojemu moraju urediti svoj porezni status. Za neke će to biti samo prijava u registar, no za mnoge i konkretnija financijska obveza. Mnoge udruge iz dijaspore negodovale su zbog proširenja plaćanja poreza i na umirovljenike, no vlast se branila kako se time izjednačava pozicija svih koji žive u zemlji. Ne naplati li Hrvatska taj porez, to će učiniti države isplatiteljice. Hrvatska jedino sa SAD-om nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa se mirovine ostvarene u SAD-u mogu oporezivati dva puta.
Porezna uprava objavila je 20. siječnja 2017. godine na internetskim stranicama detaljne upute o novom načinu oporezivanja inozemnih mirovina te pozivaju umirovljenike kojima se mirovina promijenila ±20% i/ili primaju od isplatitelja inozemnih mirovina godišnje prigodne nagrade (božićnice, regrese i slično) da isto prijave nadležnoj Poreznoj upravi do 31. siječnja 2017. godine.
Stoga, se pozivaju inozemni umirovljenici - porezni obveznici koji osobni odbitak koriste kod izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine (a istovremeno im HZMO obračunava porez na dohodak na cjelokupan iznos tuzemne mirovine) da se do 31. siječnja 2017. jave u svoje nadležne ispostave Porezne uprave te da vrate poreznu karticu (Obrazac PK) ako im je izdana iz razloga što će u tom slučaju prema mirovinama koje će isplaćivati HZMO (od veljače 2017. godine) isti iskoristiti osobni odbitak do visine ostvarene tuzemne mirovine, a istovremeno će Porezna uprava utvrditi predujam poreza na dohodak uzimajući u obzir možebitno neiskorišteni osobni odbitak i razliku porezne osnovice.
Hrvatska, sukladno odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ima pravo oporezivanja mirovina građana koji se isplaćuju iz: Albanije, Armenije, Azerbajdžana, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Čilea, Estonije, Francuske, Grčke, Gruzije, Indonezije, Irana, Irske, Islanda, Italije (iznimno, plaćanja uslijed prekida radnog odnosa, periodične naknade ili slične gotovinske isplate oporezuje Republika Italija), Izraela, Jordana, Katara, Republike Koreje, Kuvajta, Latvije, Litve, Mađarske, Malezije, Malte, Moldove, Norveške, Rusije, Sirije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Turske, Velike Britanije i Ukrajine.