UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

INOZEMNE MIROVINE: Pravedniji obračun?

 

     Siječanjska porezna reforma ispravi­la je nepravedno oporezivanje ino­zemnih mirovina koje su se od 2012. godine oporezivale kao da je riječ o drugom dohotku, pa stoga novi način opo­rezivanja predstavlja pozitivni korak napri­jed. Naime, umirovljenici koji primaju i inozemnu mirovinu sada će plaćati porez na iznos mirovine iznad 3.800 kuna, a ne kao što je dosad bilo da plaćaju porez na puni iznos mirovine.

     Na primjer, u slučaju da umirovljenik prima dvije tisuće kuna mirovine iz Hrvatske i dvije tisuće kuna mirovine iz Slovenije, dosad je plaćao 240 kuna poreza mjeseč­no na inozemnu mirovinu. Sadašnjim izmjenama, „domaća” i inozemna mirovina se zbrajaju i porez se plaća na onaj iznos koji premašuje 3.800 kuna, Točnije, u ovom slučaju razlika izno­si 200 kuna čime mjesečna porezna obveza iznosi 24 kune umjesto 240 kuna.

Stope oporezivanja od 24 i 36 posto

     Podsjetimo, Hrvatska je 2012. godine počela oporezivati inozemne mirovine i to na isti način kao i sve druge dohotke po stopama od 12, 25 i 40 posto. Sadašnja stopa oporezivanja iznosi 24 posto za iznose iznad 3.800 kn, dok će se pod udarom veće stope od 36 posto naći samo umirovljenici čije su mirovine veće od 17.500 kn te će se stopa obračunavati na razliku iznad 17.500 kn. Važno je napomenuti kako su porezne stope za umi­rovljenike umanjene za 50 posto, odnosno iznose 12 i 18 posto. Prema procjenama Ministarstva financija iz prosinca 2016. godi­ne, porezne obaveze svih umirovljenika, domaćih i inozemnih, bit će smanjene za 125 milijuna kuna, ali većinu tog smanjenja osjetit će ljudi koji primaju inozemnu mirovinu.

     Važno je napomenuti kako Hrvatska ima potpisane ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 60 država te nema pra­vo oporezivati javne mirovine iz 15 država, među kojima su, zbog tradicije rada u njima, najzanimljivije Njemačka, Švedska, Nizozemska i Kanada. Mirovine koje stižu iz privatnih mirovinskih društava oporezuju se. Porez će, međutim, morati platiti svi koji su živjeli i radili u 37 zemalja, među kojima su Austrija, Italija, Švicarska, Fran­cuska... jer Hrvatska ima pravo i prednost naplate poreza na mirovine koje dolaze iz tih država. Obveza plaćanja poreza odnosi se i na umirovljenike koji primaju mirovine iz Slovenije, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Javite se poreznoj upravi!

     Poreznici tvrde da ni od koga neće tražiti da dva puta plate porez po istoj osnovi, no tvrde da su svima koji su dobili pozive dali rok u kojemu moraju urediti svoj porezni status. Za neke će to biti samo prijava u registar, no za mnoge i konkretnija finan­cijska obveza. Mnoge udruge iz dijaspore negodovale su zbog proširenja plaćanja poreza i na umirovljenike, no vlast se brani­la kako se time izjednačava pozicija svih koji žive u zemlji. Ne naplati li Hrvatska taj porez, to će učiniti države isplatiteljice. Hrvatska jedino sa SAD-om nema ugovor o izbjegavanju dvo­strukog oporezivanja, pa se mirovine ostvarene u SAD-u mogu oporezivati dva puta.

     Porezna uprava objavila je 20. siječnja 2017. godine na internetskim stranicama detaljne upute o novom načinu opore­zivanja inozemnih mirovina te pozivaju umirovljenike kojima se mirovina promijenila ±20% i/ili primaju od isplatitelja inozemnih mirovina godišnje prigodne nagrade (božićnice, regrese i slič­no) da isto prijave nadležnoj Poreznoj upravi do 31. siječnja 2017. godine.

Stoga, se pozivaju inozemni umirovljenici - porezni obveznici koji osobni odbitak koriste kod izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine (a istovremeno im HZMO obračunava porez na dohodak na cjelokupan iznos tuzemne mirovine) da se do 31. siječnja 2017. jave u svoje nad­ležne ispostave Porezne uprave te da vrate poreznu karticu (Obrazac PK) ako im je izdana iz razloga što će u tom slučaju prema mirovinama koje će isplaćivati HZMO (od veljače 2017. godine) isti iskoristiti osobni odbitak do visine ostvarene tuzem­ne mirovine, a istovremeno će Porezna uprava utvrditi predu­jam poreza na dohodak uzimajući u obzir možebitno neiskoriš­teni osobni odbitak i razliku porezne osnovice.

     Hrvatska, sukladno odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ima pravo oporezivanja mirovina građana koji se isplaćuju iz: Albanije, Armenije, Azerbajdžana, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Čilea, Estonije, Francuske, Grčke, Gruzi­je, Indonezije, Irana, Irske, Islanda, Italije (iznimno, plaćanja uslijed prekida radnog odnosa, periodične naknade ili slične gotovinske isplate oporezuje Republika Italija), Izraela, Jor­dana, Katara, Republike Koreje, Kuvajta, Latvije, Litve, Mađ­arske, Malezije, Malte, Moldove, Norveške, Rusije, Sirije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Turske, Velike Britanije i Ukrajine.