UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

INOZEMNE MIROVINE: Pravedniji obračun?

 

     Siječanjska porezna reforma ispravi­la je nepravedno oporezivanje ino­zemnih mirovina koje su se od 2012. godine oporezivale kao da je riječ o drugom dohotku, pa stoga novi način opo­rezivanja predstavlja pozitivni korak napri­jed. Naime, umirovljenici koji primaju i inozemnu mirovinu sada će plaćati porez na iznos mirovine iznad 3.800 kuna, a ne kao što je dosad bilo da plaćaju porez na puni iznos mirovine.

     Na primjer, u slučaju da umirovljenik prima dvije tisuće kuna mirovine iz Hrvatske i dvije tisuće kuna mirovine iz Slovenije, dosad je plaćao 240 kuna poreza mjeseč­no na inozemnu mirovinu. Sadašnjim izmjenama, „domaća” i inozemna mirovina se zbrajaju i porez se plaća na onaj iznos koji premašuje 3.800 kuna, Točnije, u ovom slučaju razlika izno­si 200 kuna čime mjesečna porezna obveza iznosi 24 kune umjesto 240 kuna.

Stope oporezivanja od 24 i 36 posto

     Podsjetimo, Hrvatska je 2012. godine počela oporezivati inozemne mirovine i to na isti način kao i sve druge dohotke po stopama od 12, 25 i 40 posto. Sadašnja stopa oporezivanja iznosi 24 posto za iznose iznad 3.800 kn, dok će se pod udarom veće stope od 36 posto naći samo umirovljenici čije su mirovine veće od 17.500 kn te će se stopa obračunavati na razliku iznad 17.500 kn. Važno je napomenuti kako su porezne stope za umi­rovljenike umanjene za 50 posto, odnosno iznose 12 i 18 posto. Prema procjenama Ministarstva financija iz prosinca 2016. godi­ne, porezne obaveze svih umirovljenika, domaćih i inozemnih, bit će smanjene za 125 milijuna kuna, ali većinu tog smanjenja osjetit će ljudi koji primaju inozemnu mirovinu.

     Važno je napomenuti kako Hrvatska ima potpisane ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 60 država te nema pra­vo oporezivati javne mirovine iz 15 država, među kojima su, zbog tradicije rada u njima, najzanimljivije Njemačka, Švedska, Nizozemska i Kanada. Mirovine koje stižu iz privatnih mirovinskih društava oporezuju se. Porez će, međutim, morati platiti svi koji su živjeli i radili u 37 zemalja, među kojima su Austrija, Italija, Švicarska, Fran­cuska... jer Hrvatska ima pravo i prednost naplate poreza na mirovine koje dolaze iz tih država. Obveza plaćanja poreza odnosi se i na umirovljenike koji primaju mirovine iz Slovenije, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Javite se poreznoj upravi!

     Poreznici tvrde da ni od koga neće tražiti da dva puta plate porez po istoj osnovi, no tvrde da su svima koji su dobili pozive dali rok u kojemu moraju urediti svoj porezni status. Za neke će to biti samo prijava u registar, no za mnoge i konkretnija finan­cijska obveza. Mnoge udruge iz dijaspore negodovale su zbog proširenja plaćanja poreza i na umirovljenike, no vlast se brani­la kako se time izjednačava pozicija svih koji žive u zemlji. Ne naplati li Hrvatska taj porez, to će učiniti države isplatiteljice. Hrvatska jedino sa SAD-om nema ugovor o izbjegavanju dvo­strukog oporezivanja, pa se mirovine ostvarene u SAD-u mogu oporezivati dva puta.

     Porezna uprava objavila je 20. siječnja 2017. godine na internetskim stranicama detaljne upute o novom načinu opore­zivanja inozemnih mirovina te pozivaju umirovljenike kojima se mirovina promijenila ±20% i/ili primaju od isplatitelja inozemnih mirovina godišnje prigodne nagrade (božićnice, regrese i slič­no) da isto prijave nadležnoj Poreznoj upravi do 31. siječnja 2017. godine.

Stoga, se pozivaju inozemni umirovljenici - porezni obveznici koji osobni odbitak koriste kod izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine (a istovremeno im HZMO obračunava porez na dohodak na cjelokupan iznos tuzemne mirovine) da se do 31. siječnja 2017. jave u svoje nad­ležne ispostave Porezne uprave te da vrate poreznu karticu (Obrazac PK) ako im je izdana iz razloga što će u tom slučaju prema mirovinama koje će isplaćivati HZMO (od veljače 2017. godine) isti iskoristiti osobni odbitak do visine ostvarene tuzem­ne mirovine, a istovremeno će Porezna uprava utvrditi predu­jam poreza na dohodak uzimajući u obzir možebitno neiskoriš­teni osobni odbitak i razliku porezne osnovice.

     Hrvatska, sukladno odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ima pravo oporezivanja mirovina građana koji se isplaćuju iz: Albanije, Armenije, Azerbajdžana, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Čilea, Estonije, Francuske, Grčke, Gruzi­je, Indonezije, Irana, Irske, Islanda, Italije (iznimno, plaćanja uslijed prekida radnog odnosa, periodične naknade ili slične gotovinske isplate oporezuje Republika Italija), Izraela, Jor­dana, Katara, Republike Koreje, Kuvajta, Latvije, Litve, Mađ­arske, Malezije, Malte, Moldove, Norveške, Rusije, Sirije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Turske, Velike Britanije i Ukrajine.