UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Usklađivanje za sve mirovine - izjednačeno!

 

     Na sjednici održanoj 9. prosinca 2016. Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju radi izjednačavanja mirovina prema općem propisu i prema posebnim propisima pri usklađivanju mirovina prema svakoj budućoj aktualnoj vrijednosti mirovine. Ovim izmjenama ukida se institut raz­dvajanja mirovine prema kojem su se mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima raz­dvajale na dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja, koji se finan­cira iz doprinosa, i na dio mirovine pri­padajuće prema posebnom propisu, koji se isplaćuje iz državnog proračuna.

     Tako se izjednačava usklađivanja mirovina ostvarenih prema općem i posebnim propisima, tj. izjednačuje se aktualna vrijednost mirovine neovisno o tome je li mirovina, odnosno mirovin­sko primanje ostvareno prema općem propisu ili prema posebnom propisu. Hrvatski zavod za mirovinsko osigura­nje donijet će, po službenoj dužnosti, najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, nova rješenja o jedinstvenoj svoti mirovine.

     Praćenje visine sredstava potrebnih za isplatu mirovina i mirovinskih prima­nja ostvarenih prema posebnom propi­su utvrdit će se posebnim pravilnikom koji će u roku od tri mjeseca donijeti ministar nadležan za mirovinski sustav te će se na taj način osigurati jasan uvid u visinu sredstava potrebnih za namirenje prava svake pojedine kate­gorije korisnika mirovine prema poseb­nom propisu.

SUH je u svojem programu poticao takvu odluku već dulje vrijeme, držeći da svi umirovljenici trebaju imati pravo na jednaki način usklađivanja mirovina.