UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

MUKE PO UMIROVLJENICIMA

Poštar više ne zvoni: Birokratske igre Hrvatske pošte i HZMO-a

 

Razboljeli ste i ne možete više do banke.

Supruga vam ionako prima mirovinu preko poste. Možete li ju i vi dobiti natrag preko pošte? E, ne možete...

     „Poštovani, javljam se u ime svog djeda. Njemu je isplata mirovine išla na banku i sada zbog zdravlja više ne može ići do najbliže banke. Kada se htio vratiti na isplatu preko pošte, rek­li su mu da to više nije moguće zbog novog zakona. Znate li može li se negdje žaliti i tražiti da mu se isplata vrati preko poš­te jer u istoj kući živi i baka koja i dalje prima svoju mirovinu preko pošte?”, stoji u pismu čitateljice koja nam se obratila s upitom u ime djeda. Nažalost, takav upit nije rijedak, a sve zbog „inicijative” bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji je ukidanjem isplate mirovine putem pošte želio napraviti svojevrsnu „uštedu”. Uštedu je napravio, ali su deseci tisuća umirovljenika ostali izgubljeni u međuprostoru.

     Naime, od 1.1.2014. godine promjenama Zakona o mirovin­skom osiguranju uvedeno je da osobe umirovljene od tog datu­ma nemaju više pravo primati mirovinu poštanskom dostavom, te je u prosincu 2016. mirovinu putem pošte primilo samo 117.892 umirovljenika. Za umirovljene nakon siječnja 2014. omogućene su samo uplate mirovina posredstvom banaka, te uz određene iznimke i poštom (osobe s invaliditetom od 80%, osobe koje su kilometrima udaljene od poštanskog ureda i slič­no).

Ubijanje dostojanstva

     Međutim, zakonodavac nije predvidio da umirovljenik može isprva biti fizički sposoban odlaziti do banke, ali da se njegovo zdravstveno stanje može promijeniti, te da se onemoćalim umirovljenicima osobito u udaljenim područjima treba omogu­ćiti jednostavni prijelaz na dostavu mirovine poštom, bez suviš­ne birokracije. Nevjerojatno je da se SUH-u javljaju i bračni parovi gdje poštar donosi mirovinu samo jednom od njih, a dru­gome ne, jer je išao u mirovinu kasnije. Pa i kad zbog bolesti jedan od supružnika nema mogućnost odlaziti do udaljene banke, odbija mu se dostava mirovine poštom, već se traži da opunomoći nekog od potomaka ili susjeda. Takvo rješenje je diskriminirajuće spram starijih osoba kojima se sugestijom da moraju opunomoćiti mlađu osobu narušava dostojanstvo i osje­ćaj socijalne uključenosti, te unosi strah od moguće zlouporabe.

     lako su umirovljeničke udruge, među kojima je i Sindikat umirovljenika Hrvatske, bile protiv takvih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju 2014. godine i upozoravale kako će doći do ovakvih situacija u kojima osobe u jednom trenutku ne mogu otići po mirovinu u banku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ignoriralo je primjedbe te mogućnost primanja mirovina putem pošte ostavilo samo za „stare umirovljenike”. Intervenciju za konkretni slučaj zatražili smo od Ureda pučke pravobranitelji- ce i upozorili kako će se slične situacije ponavljati dokle god se ponovno ne uvede mogućnost primanja mirovine putem pošte za sve umirovljenike, no odgovora za sada nema.

Loptanje s penzićima

     HZMO navodi na svojoj web stranici kako korisnici koji žele isplatu mirovine na adresu i sami prihvaćaju plaćati trošak dos­tave, mogu pozivom na info telefon 072 303 304 ili u najbližem uredu Hrvatske pošte provjeriti uvjete. Pa, eto, provjerili smo uvjete za vas pozivom na taj broj. Na žalost, ni nakon nekoliko minuta uvjeravanja da je to uputa iz HZMO-a i da molimo infor­maciju, tvrdili su kako oni takve provizije i usluge nemaju nave­dene i da to isključivo rješava mirovinsko. Pošta, dakle, pojma nema.

     Na web stranici HZMO vidimo i napomenu kako „korisnici mirovinskih primanja ne mogu mijenjati način isplate mirovin­skih primanja s banke na poštu tijekom korištenja prava, jer Zavod u skladu sa zakonskim propisima ne može udovoljiti tak­vom zahtjevu korisnika”. Nazivamo ispostavu mirovinskoga za Zagreb i doista, odgovor referenta je kratak: nema nikakve (kompjutorske) mogućnosti promijeniti način dostave mirovine iz onoga putem banke, na onaj putem pošte. Dakle, njihov je odgovor da to u mirovinskom sustavu ”nije moguće”, pa je to onda isključivo domena Hrvatske pošte.

SUH pokreće pitanje u Upravnom vijeću

     Tko je tu zapravo odgovoran? S jedne strane imamo Hrvat­sku poštu koja odgovornost prebacuje na HZMO i obrnuto, ali jedno je sigurno - obje strane tvrde da mogućnost prebacivanja isplate mirovine s banke ne postoji za umirovljene nakon 2014. godine, suprotno napisanom na njihovim web stranicama te apsolutno suprotno humanosti i pravičnosti.

      S obzirom na to da su ovakvom birokratskom igrom zakinu­ti brojni umirovljenici slabijeg zdravstvenog stanja, SUH će na prvoj sjednici Upravnog vijeća HZMO-a zatražiti raspravu o ovom pitanju i konačno utvrđivanje nadležnosti za ugovaranja ponovne isplate mirovina putem pošte, jer je nedopustivo da velik broj umirovljenika pati, opet, zbog disfunkcionalne biro­kracije.