UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

MUKE PO UMIROVLJENICIMA

Poštar više ne zvoni: Birokratske igre Hrvatske pošte i HZMO-a

 

Razboljeli ste i ne možete više do banke.

Supruga vam ionako prima mirovinu preko poste. Možete li ju i vi dobiti natrag preko pošte? E, ne možete...

     „Poštovani, javljam se u ime svog djeda. Njemu je isplata mirovine išla na banku i sada zbog zdravlja više ne može ići do najbliže banke. Kada se htio vratiti na isplatu preko pošte, rek­li su mu da to više nije moguće zbog novog zakona. Znate li može li se negdje žaliti i tražiti da mu se isplata vrati preko poš­te jer u istoj kući živi i baka koja i dalje prima svoju mirovinu preko pošte?”, stoji u pismu čitateljice koja nam se obratila s upitom u ime djeda. Nažalost, takav upit nije rijedak, a sve zbog „inicijative” bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji je ukidanjem isplate mirovine putem pošte želio napraviti svojevrsnu „uštedu”. Uštedu je napravio, ali su deseci tisuća umirovljenika ostali izgubljeni u međuprostoru.

     Naime, od 1.1.2014. godine promjenama Zakona o mirovin­skom osiguranju uvedeno je da osobe umirovljene od tog datu­ma nemaju više pravo primati mirovinu poštanskom dostavom, te je u prosincu 2016. mirovinu putem pošte primilo samo 117.892 umirovljenika. Za umirovljene nakon siječnja 2014. omogućene su samo uplate mirovina posredstvom banaka, te uz određene iznimke i poštom (osobe s invaliditetom od 80%, osobe koje su kilometrima udaljene od poštanskog ureda i slič­no).

Ubijanje dostojanstva

     Međutim, zakonodavac nije predvidio da umirovljenik može isprva biti fizički sposoban odlaziti do banke, ali da se njegovo zdravstveno stanje može promijeniti, te da se onemoćalim umirovljenicima osobito u udaljenim područjima treba omogu­ćiti jednostavni prijelaz na dostavu mirovine poštom, bez suviš­ne birokracije. Nevjerojatno je da se SUH-u javljaju i bračni parovi gdje poštar donosi mirovinu samo jednom od njih, a dru­gome ne, jer je išao u mirovinu kasnije. Pa i kad zbog bolesti jedan od supružnika nema mogućnost odlaziti do udaljene banke, odbija mu se dostava mirovine poštom, već se traži da opunomoći nekog od potomaka ili susjeda. Takvo rješenje je diskriminirajuće spram starijih osoba kojima se sugestijom da moraju opunomoćiti mlađu osobu narušava dostojanstvo i osje­ćaj socijalne uključenosti, te unosi strah od moguće zlouporabe.

     lako su umirovljeničke udruge, među kojima je i Sindikat umirovljenika Hrvatske, bile protiv takvih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju 2014. godine i upozoravale kako će doći do ovakvih situacija u kojima osobe u jednom trenutku ne mogu otići po mirovinu u banku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ignoriralo je primjedbe te mogućnost primanja mirovina putem pošte ostavilo samo za „stare umirovljenike”. Intervenciju za konkretni slučaj zatražili smo od Ureda pučke pravobranitelji- ce i upozorili kako će se slične situacije ponavljati dokle god se ponovno ne uvede mogućnost primanja mirovine putem pošte za sve umirovljenike, no odgovora za sada nema.

Loptanje s penzićima

     HZMO navodi na svojoj web stranici kako korisnici koji žele isplatu mirovine na adresu i sami prihvaćaju plaćati trošak dos­tave, mogu pozivom na info telefon 072 303 304 ili u najbližem uredu Hrvatske pošte provjeriti uvjete. Pa, eto, provjerili smo uvjete za vas pozivom na taj broj. Na žalost, ni nakon nekoliko minuta uvjeravanja da je to uputa iz HZMO-a i da molimo infor­maciju, tvrdili su kako oni takve provizije i usluge nemaju nave­dene i da to isključivo rješava mirovinsko. Pošta, dakle, pojma nema.

     Na web stranici HZMO vidimo i napomenu kako „korisnici mirovinskih primanja ne mogu mijenjati način isplate mirovin­skih primanja s banke na poštu tijekom korištenja prava, jer Zavod u skladu sa zakonskim propisima ne može udovoljiti tak­vom zahtjevu korisnika”. Nazivamo ispostavu mirovinskoga za Zagreb i doista, odgovor referenta je kratak: nema nikakve (kompjutorske) mogućnosti promijeniti način dostave mirovine iz onoga putem banke, na onaj putem pošte. Dakle, njihov je odgovor da to u mirovinskom sustavu ”nije moguće”, pa je to onda isključivo domena Hrvatske pošte.

SUH pokreće pitanje u Upravnom vijeću

     Tko je tu zapravo odgovoran? S jedne strane imamo Hrvat­sku poštu koja odgovornost prebacuje na HZMO i obrnuto, ali jedno je sigurno - obje strane tvrde da mogućnost prebacivanja isplate mirovine s banke ne postoji za umirovljene nakon 2014. godine, suprotno napisanom na njihovim web stranicama te apsolutno suprotno humanosti i pravičnosti.

      S obzirom na to da su ovakvom birokratskom igrom zakinu­ti brojni umirovljenici slabijeg zdravstvenog stanja, SUH će na prvoj sjednici Upravnog vijeća HZMO-a zatražiti raspravu o ovom pitanju i konačno utvrđivanje nadležnosti za ugovaranja ponovne isplate mirovina putem pošte, jer je nedopustivo da velik broj umirovljenika pati, opet, zbog disfunkcionalne biro­kracije.