UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Vlada je Mesiću, Ankici Tuđman i sličnima povećala mirovine za više od 3.000 kuna

 

Ministar Marić je osmislio, a premijer Plenković pa rafirao poreznu reformu koja bogate člni još bogatijima, a siromašne je zabetonirala u bijedu

Piše: Sanja Rapaić (Index)

     POVEĆANJE mirovine za dvije kune zvuči poput lošeg vica, no umirovljenici koji su u siječnju primili i te dvije dodatne kune, zapravo su sretnici jer pripadaju maloj skupini onih koji od svoje mirovine mogu živjeti.

     Ministar Marić je osmislio, a premijer Plenković parafirao poreznu reformu koja bogate čini još bogatijima, a siromašne je zabetonirala u bijedu, tvrdi Jasna A. Petrović, predsjednica Sin­dikata umirovljenika Hrvatske.

     „Nova porezna reforma osigurala je povećanje mirovina za samo 1,2 posto sretnih umirovljenika koji imaju mirovinu višu od 6.200 kuna bruto. Među 14.000 takvih sretnika su bivši saborski zastupnici, političari, premijeri, ministri, akademici... S druge strane, mudrace na vlasti nije briga za 183.000 ili 15 posto umirovljenika čija mirovina ne prelazi 1.000 kuna i kojima se život pretvorio u mučnu egzistencijalnu dramu, kao ni za 850 tisuća ili 74 posto umirovljenika čija je mirovina manja od 2.850 kuna. Sve su to, prema kriterijima Europske unije, siromašni građani, jer imaju manje od 60 posto medijana plaće. Nitko iz redova tih, egzistencijalno ugroženih ljudi, nije ovom reformom dobio povećanje mirovine ni za jednu lipu.

     Ovakav nemilosrdan trend podmazivanja bogatih će se, sudeći prema Plenkovićevim najavama, nastaviti i sljedeće godine. Naime, od siječnja 2018. povlaštene mirovine za 35.000 umirovljenika će se povećati za 10 posto i time će se dokinuti odluka Milanovićeve Vlade iz 2013. koja je upravo za toliko sma­njila sve povlaštene mirovine veće od 5 tisuća kuna. Tim je kre­sanjem proračun godišnje štedio oko 330 milijuna kuna, no sad ćemo onima koji primaju povlaštene mirovine to vraćati kroz tri godine. Treba napomenuti i to da će se povlaštene mirovine od sada usklađivati po istoj formuli, kao i radničke pa će i tako ras­ti. Kad smo ministra Marića pitali zašto nije ugradio mehanizme kojima će povećati mirovine barem onima do prosječne mirovine (2.252 kune), odgovorio nam je da njima nema što dati, jer nisu ni do sada plaćali porez, budući da su ispod neoporezive osno­vice od 3.800 kuna”, pojašnjava Petrović za Index.

     Logiku kojom se vodi ministar Marić predsjednica Sindikata umirovljenika smatra krajnje uvrnutom te mu poručuje - reforma nije tek matematičko, nego društveno pitanje!

Zahvaljujući reformi najbogatijim umirovljenicima mirovi­na se povećala za dodatnih 3.120 kuna

„Ova Vlada je, primjerice, za bivšeg predsjednika Mesića i udovicu Tuđman, osigurala porast mirovine od preko 3.000 kuna mjesečno. Široke ruke su bili i prema umirovljenicima koji imaju mirovinu od oko 10.000 kuna, a sada im je dodano još 550 kuna. Iako su dobili povećanje, svi oni čija je mirovina ispod 8.000 kn nisu ciljana grupa kojoj je Vlada podigla standard te su, primje­rice, oni sa 6.000 kn mirovine dobili povećanje od samo dvije kune, a oni čija je mirovina 7.000 kn dobili su 120 kuna. Ne tre­ba zaboraviti da su među tim skupinama umirovljenika i oni koji će od sljedeće godine dobivati „natrag” i 10 posto ustegnute mirovine”, kaže Petrović dodajući kako je Plenkovićeva Vlada ovakvom poreznom reformom dodatno pojačala, već ionako izražene, socijalne nejednakosti, a time je, kako tvrdi, izazvala i čitav niz dugoročnih i opasnih posljedica.

     „Socijalni faktori itekako utječu na zdravstvene statistike, jer, jednostavnim rječnikom rečeno, siromašni više obolijevaju. Svjetska zdravstvena organizacija sve više ukazuje kako su pri­hod i prihodovne nejednakosti najjači prediktori zdravlja i morta­liteta, a dugoročno istraživanje provedeno na pola milijuna sta­novnika svijeta pokazalo je visoku korelaciju kardiovaskularnih bolesti i prihoda te se ispostavilo da je opasnost od obolijevanja za 50 posto niža u višim prihodovnim razredima. Hrvatska tu nije iznimka, no ovdje se nitko ozbiljno ne bavi takvim analizama i istraživanjima. Daleko od očiju javnosti vidljive su i druge poslje­dice. Primjerice, stope izvršenih samoubojstava kod oba spola značajno rastu s dobi te se u dobi 65 i više godina bilježe najviše stope samoubojstava, no nitko ne proučava zbog čega se stariji sve više ubijaju. Dok je udjel te dobne skupine u ukupnom sta­novništvu 18,6 posto, udio starijih od 65 godina među samoubo­jicama u 2015. je bio čak 40,1 posto, dok je prije pet godina bio 35,6 posto. Zbog siromaštva, gubitka stanova zbog ovrha i sve češćih prijevara ugovorima o uzdržavanju te posljedično naruše­nog zdravlja, stariji sve češće biraju smrt vješanjem”, upozorava predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Od svih zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, Hrvatska ima najsiromašnije umirovljenike

     „Šokantno je da, od svih zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, Hrvatska ima najnižu relativnu mirovinu, dakle udio prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći je 38,22 posto za 2015. godinu. Usporedbe radi taj je udio u BIH 44 posto, u Srbiji 47 posto, Crnoj Gori 57 posto, Sloveniji 58 posto i Makedoniji 60 posto. Dakle, od svih bivših republika, Lijepa naša ima najsiro­mašnije umirovljenike, a taj se sramotni trend nastavlja, jer se u ovoj godini očekuje povećanje mirovina temeljem usklađivanja s kljastom formulom za prosječno 10 kuna! Nakon Mrsićevih medeka (5 kuna), sada ćemo dobiti jednog do dva biskupa Dobri- le (njegov je lik na novčanici od 10 kn)”, ističe Petrović dodajući da se starije građane hrvatske percipira kao teret, balast, trošak.

Postoje konkretni načini da se zaustavi galopirajući trend siromašenja starijih

     „Političari nas se sjete samo u predizbornim govorima kada žicaju, a kao utjeha bi nam sada trebalo biti to što su smanjili PDV na pogrebne usluge i kovčege. Nazdravlje!”, kaže Jasna Petrović.

„U Hrvatskoj nitko ne računa koliko ima starijih od 65 godina s primanjima nižim od 2.850 kuna, no službene statistike EU kažu kako njihov udjel ubrzano raste, te je sada svaka treća osoba te dobne skupine siromašna, što nas je dovelo na četvrto mjesto ljestvice siromaha EU. I Europska komisija u posljednje vrijeme upozorava hrvatsku Vladu na nedovoljnu adekvatnost mirovina”, upozorava Petrović.

     Krajem listopada prošle godine dvije najveće umirovljeničke udruge, koje zastupaju 300.000 umirovljenika, poslale su i kon­kretne zahtjeve premijeru Plenkoviću.

„Vodeći računa o najugroženijim kategorijama starijih osoba, zatraženo je uvođenje minimalne mirovine i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, što bi iznosilo 1.500 kuna. Za one koji nisu uspjeli ostvariti pravo na mirovinu zatražili smo i hitno uvođenje tzv. nacionalne mirovine („socijalne”) od 1.200 kuna. Naime, ako su točni podaci EU-SILC-a, samo 64 pos­to stanovnika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na samom dnu EU, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade. Tražili smo i tražimo uvođenje novog modela obiteljske mirovine, sukladnog europskoj praksi, tako da se preživjelom partneru/ici na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima. Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnos­ti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po preminuću partnera ubrzo potone u siromaštvo”, kaže Petrović.

     Naglašava kako nema zaustavljanja realnog pada mirovina bez hitnog poboljšanja modela njihovog usklađivanja i to tako da se postojeći varijabilni model ostvaruje u korist stopostotnog iznosa rasta povoljnijeg indeksa (plaća ili cijena), koji je sada priznat samo u iznosu od 70 posto.

Dosta smo se obraćali gluhim ministrima, pisat ćemo u Bruxelles

     „Tražimo i da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, jer je postojećim zakonom ograničen i diskriminira­jući za prijevremene umirovljenike, a potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odnosa s punim i skraćenim rad­nim vremenom, privremene i povremene, ali samo uz plaćanje poreza i prireza. No, kao da se obraćamo gluhima, jer sve smo to u prosincu iznijeli i ministru    Tomislavu Ćoriću, no nema nikak­vih pomaka. Vlada ignorira 1,3 milijuna umirovljenika, Plenković nikako da pozove na potpisivanje sporazuma o nastavku rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, stoga ćemo uskoro krenuti s pismima u Bruxelles, jer Matica je članica AGE Platforme za    Europu, a Sindikat umirovljenika FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe. Kada zatopli, eto nas i na Markov trg”, poručuje predsjednica Sindikata.

I dok mirovine najvećeg broja umirovljenika stoje u mjestu, cijene, ističe sindikalistica, nezaustavljivo rastu.

     „Cijene hrane i pića skočile su za jedan posto, zdravlja za 2,4 posto, prijevoza za 1,5 posto, a goriva za prijevozna sredstva za čak 3,9 posto. Cijene povrća na tržnicama su udvostručene, a zbog oštre zime potrošnja električne energije je porasla za 10 posto. Mnoge starije osobe u Hrvatskoj nemaju za ogrjev te dane provode u krevetu ili vozeći se u krug u tramvajima. Zar Hrvatska doista do te mjere ne voli svoje stare?”, pita Jasna Petrović.

U vladi kažu: Pričekajte!

     Komentar na njene tvrdnje potražili smo u Ministarstvu financija koji su nas preusmjerili na Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovorili su nam pak sljedeće: „Da bismo konkretno mogli govoriti o iznosima, eventualnim smanjenjima i uvećanjima mirovina, mora­mo sačekati redovitu obradu mirovina za siječanj, isplata u veljači.”