UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ŠTO JE ODGOVORIO MINISTAR ZDRAVSTVA

Zašto starije osobe nemaju predstavnike u HZZO-u

 

     Na inicijativu za izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju, koju su Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika Hrvatske uputili 9. siječnja 2017. godine ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, stigao je već 17. siječnja odgovor.

     Naime, ove dvije najveće umirovljeničke udruge traže da se broj članova Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) poveća za dva člana, kako bi se uključili i predstavnici umirovljeničkih udruga, kao zastupnici i glasnogovornici 1,4 milijuna umirovljenika i drugih starijih osoba. Takva je praksa prisutna diljem Europe, pa i u susjednoj Sloveniji.

     Kako su umirovljenici i druge starije osobe najbrojnija korisnič­ka skupina osiguranika u zdravstvu, s vrlo specifičnim interesima i potrebama, sastav Upravnog vijeća bez njihovih predstavnika doista je dvojben. SUH i MUH su napomenuli da su u Republici Hrvatskoj umirovljenici jedina korisnička skupina koja je obveznik tri (3) vrste zdravstvenog doprinosa: zdravstvenog doprinosa tije­kom radnoga vijeka; dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovi­ne (1 i 3 posto), te zdravstvenog doprinosa na drugi dohodak, ako ga ostvaruju. Nesporno je, dakle, da je umirovljenike neophodno uključiti u zakonom propisani sastav Upravnog vijeća.

 

     Ministar je obećao da će prijedlog biti uzet u razmatranje u postupku izrade cjelovitog prijedloga Zakona o obveznom zdrav­stvenom osiguranju u drugom tromjesečju ove godine. Vjerujemo ministru.