UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NOVI PROJEKT S HRVATSKIM PRAVNIM CENTROM

 Dugo Selo: Važno je znati sa 65+

 

     U sklopu projekta Važno je znati sa 65+ u organizaciji Hrvatskog prav­nog centra, Centra za socijalnu skrb Zagreb, Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, Sindikata umirovljenika Hrvatske i udruge Radio mreža, 8. prosi­nca 2016. godine u Gradskoj vijećnici u Dugom selu, održana je prva tribina na temu Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i druga raspolaganja imovi­nom. Riječ je o nastavku projekta infor­miranja i pružanja savjetodavne pravne pomoći u svrhu sprečavanja zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju starijih osoba. Riječ je o nastavku jednogodišnjeg projekta „Sigur­nost u trećoj dobi: kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovine“, koji je također financiralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

     Na tribini su sudjelovali predstavnici svih projektnih partnera: Ana Paska iz Hrvatskog pravnog centra, Tatjana Bro- zić Perić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, Siniša Bogdanić ispred udruge Radio mreža i Duško Godić ispred Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, a u ime Sindikata umirovljenika Hrvatske predavač Milan Tomičić, te Biserka Budi- gam i Stjepan Novosel.

     Uz starije osobe, na tribini su sudjelo­vali i predstavnici Centra za socijalnu skrb Dugo Selo te ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Dugo Selo Gordana Kocaj. Cilj tribine je osnažiti starije osobe širenjem informacija i pružanjem podrške te im pomoći da raspolažu imo­vinom u svom najboljem interesu, kako ne bi postali žrtve zlouporaba, osobito kada je riječ o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

 

PSIHOSOCIJALNE RADIONICE: NISTE SAMI!

     U sklopu projekta održavaju se i radionice psihosocijalne podrške starijim osobama koje vodi psihologinja Biserka Budigam, ujedno i potpredsjednica Sin­dikata umirovljenika Hrvatske, a prva takva radionica održana je 15. prosinca 2016. godine u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Zagreb u Sigetu. Na radionici su sudionici otvoreno i iskreno govorili o svojim obiteljskim situaci­jama. Osim toga, na radionici su podijeljena i loša iskustva drugih starijih osoba koje su potpisale ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju čije su priče šokirale prisutne. Radionicu su sudionici ocijenili informativnom i dobrodošlom, jer im osim dodatnih informacija o ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdrž­avanju, pruža i psihičko osnaženje kako bi sigurno i bez pritisaka donijeli pravil­nu odluku.

     Sve prisutne osobe su pozvane da se, ako imaju bilo koji problem oko dono­šenja pravilne odluke ili ako osobe koje traže „svoj dio“ na njih vrše pritisak, izravno obrate psihologinji Biserki Budigam u Psihološko savjetovalište SUH-a.