UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Stajališta SUH-a o predstojećim parlamentarnim izborima:

Glas onima koji nas vole

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH)

usvojio je 16. svibnja 2011. Platformu o načelima, modelima i pravima umirovljenika u Republici Hrvatskoj kao osnovu za razgovore s parlamentarnim strankama uoči predstojećih izbora. Platforma, sa 27 stajališta glede  ekonomskog, socijalnog te zdravstvenog položaju umirovljenika, objavljena je na web stranici

www.suh.hr i u Glasilu SUH-a te upućena u podružnice.

 

Prijedlog za razgovor je upućen, zajedno s Platformom, slijedećim političkim strankama: HDZ, SDP, HNS, HSU, HSS i Hrvatskim laburistima.

 

Predstavnici SUH-a do sada su obavili razgovore s predsjednicima/rukovodstvima SDP-a, HNS-a, HSU i Hrvatskih laburista, dobivši njihova očitovanja o zahtjevima SUH-a te stranačkim programima od interesa za umirovljenike i radnike. Pisano očitovanje naknadno je stiglo samo od Hrvatskih laburista i dostavlja se u sve podružnice SUH-a.

 

Čelnici svih političkih stranaka s kojima su vođeni razgovori iskazali su interes za položaj umirovljenika, te naglasili da bi pobjedom na izborima zadržali barem dosegnutu razinu prava. Nadalje, svi su iskazali opredjeljenje za hitno izdvajanje posebnih sustava iz općeg mirovinskog sustava te ukidanje povlaštenih mirovina. Kad je riječ o drugom mirovinskom stupu, stranke Kukuriku koalicije ga misle jačati i povećavati doprinose, no ostaje dvojba bi li to bilo na uštrb prvoga stupa, što nije slučaj s Laburistima koji traže duboku reformu stupa privatne mirovinske štednje. Niti jedna od stranaka nije iskazala senzibiliziranost za diskriminiran položaj žena u mirovini.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske razdoblje od protekla dva mandata sadašnje koalicije na vlasti na čelu s HDZ-om ne može ocijeniti vremenom koje je pogodovalo umirovljenicima, već i zbog dva neprimjerena, nepotrebna i štetna poteza: uvođenja tzv. kriznog poreza i zamrzavanja mirovina, ali i zbog bujanja tzv. posebnih odnosno povlaštenih mirovina. Potrebno je, međutim, napomenuti da je u istom razdoblju postignuta relativno dobra komunikacija s Vladom i njezinim institucijama te je predstavnicima umirovljenika omogućeno zastupanje umirovljeničkih stajališta i prijedloga kroz različite oblike dijaloga. Ti su prijedlozi razmatrani su s odgovarajućom ozbiljnošću, a višekratno su prihvaćene i bitne korekcije i promjene u odnosu na  prvotno predložena rješenja Vlade (npr. dodatak od 4 do 27% za nove umirovljenike; postupna penalizacija prijevremenih mirovina; ulazak dodatka u osnovicu mirovine; produljenje roka za podizanje dobi za umirovljenje za žene; mogućnost prijelaza iz drugog u prvi stup za neke kategorije radnika; jednokratno primanje u iznosu od 145,00 kn do konca 2011. g. umirovljenicima čija mirovina iznosi do 3.200,00 kn uključujući dodatak na mirovinu, nastavak otplate duga itd.).

SUH je sindikat, a ne politička stranka, te će u borbi za interese starijih i umirovljenih radnika i dalje surađivati sa sindikatima aktivnih radnika, osobito sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, čiji je član. Zatim, po naravi svoje pozicije, SUH će po pitanju mirovinskih, zdravstvenih i socijalnih prava nastaviti voditi dijalog s vladom i vladinim institucijama, neovisno o tome koje će ih stranke činiti. Neosporna je želja  SUH-a da na izborima pobijede stranke koje će znati kvalitetno i socijalno osjetljivo upravljati zemljom.

 

Temeljem takvih polazišta,

Sindikat umirovljenika Hrvatskepoziva svoje članove i sve umirovljenike i starije osobe:

 

 

 

  • da u nedjelju, 4. prosinca 2011., obavezno izađu na parlamentarne izbore

 

 

  • da paze kako se njihovi glasovi ne bi raspršili na male i prigodno osnovane stranke

 

 

  • da glasaju za one političke stranke
    1. koje će prepoznati kao socijalno osjetljive i odgovorne po pitanjima od interesa za umirovljenike i starije osobe

 

 

  • da se prigodom izbora rukovode programima i istupima predstavnika stranaka tijekom kampanje, znajući pri tome da su  najvažniji zahtjevi SUH-a:

 

 

  • Ukidanje dvostrukog mirovinskog sustava - jednog s povlasticama za političku elitu i slične, a drugoga s ograničenjem prava iz rada ostalih zaposlenika – te uspostava jedinstvenog sustava mirovinskog osiguranja za sve zaposlene;

 

  • Izdvajanje iz općeg mirovinskog fonda svih davanja koja nisu zasnovana na radu i plaćanju  doprinosa.

 

  • Temeljno preispitivanje i reforma drugog mirovinskog stupa kapitalizirane štednje (među inim, tako su obveznici uplate poslodavci i zaposleni, a ne samo radnici);

 

  • Hitno odmrzavanje mirovina i redovito usklađivanje mirovina s rastom plaća (odnosno s rastom cijena i troškova života kad nema porasta plaća);

 

  • Uvođenje 40 godina mirovinskog staža kao uvjeta za punu starosnu mirovinu neovisno o dobi;

 

  • Uvođenje minimalne mirovine u visini 60% od medijana plaće u RH (što je ekvivalent EU granici ulaska u zonu rizika od siromaštva) za osiguranike s 35 godina radnog staža(trenutno iznosi oko 2.650 kuna)  itd.

 


 

 

* Stajališta su usvojena na 7. sjednici Glavnog odbora SUH-a održanoj 17.11. 2011.