UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Stajališta SUH-a o predstojećim parlamentarnim izborima:

Glas onima koji nas vole

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH)

usvojio je 16. svibnja 2011. Platformu o načelima, modelima i pravima umirovljenika u Republici Hrvatskoj kao osnovu za razgovore s parlamentarnim strankama uoči predstojećih izbora. Platforma, sa 27 stajališta glede  ekonomskog, socijalnog te zdravstvenog položaju umirovljenika, objavljena je na web stranici

www.suh.hr i u Glasilu SUH-a te upućena u podružnice.

 

Prijedlog za razgovor je upućen, zajedno s Platformom, slijedećim političkim strankama: HDZ, SDP, HNS, HSU, HSS i Hrvatskim laburistima.

 

Predstavnici SUH-a do sada su obavili razgovore s predsjednicima/rukovodstvima SDP-a, HNS-a, HSU i Hrvatskih laburista, dobivši njihova očitovanja o zahtjevima SUH-a te stranačkim programima od interesa za umirovljenike i radnike. Pisano očitovanje naknadno je stiglo samo od Hrvatskih laburista i dostavlja se u sve podružnice SUH-a.

 

Čelnici svih političkih stranaka s kojima su vođeni razgovori iskazali su interes za položaj umirovljenika, te naglasili da bi pobjedom na izborima zadržali barem dosegnutu razinu prava. Nadalje, svi su iskazali opredjeljenje za hitno izdvajanje posebnih sustava iz općeg mirovinskog sustava te ukidanje povlaštenih mirovina. Kad je riječ o drugom mirovinskom stupu, stranke Kukuriku koalicije ga misle jačati i povećavati doprinose, no ostaje dvojba bi li to bilo na uštrb prvoga stupa, što nije slučaj s Laburistima koji traže duboku reformu stupa privatne mirovinske štednje. Niti jedna od stranaka nije iskazala senzibiliziranost za diskriminiran položaj žena u mirovini.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske razdoblje od protekla dva mandata sadašnje koalicije na vlasti na čelu s HDZ-om ne može ocijeniti vremenom koje je pogodovalo umirovljenicima, već i zbog dva neprimjerena, nepotrebna i štetna poteza: uvođenja tzv. kriznog poreza i zamrzavanja mirovina, ali i zbog bujanja tzv. posebnih odnosno povlaštenih mirovina. Potrebno je, međutim, napomenuti da je u istom razdoblju postignuta relativno dobra komunikacija s Vladom i njezinim institucijama te je predstavnicima umirovljenika omogućeno zastupanje umirovljeničkih stajališta i prijedloga kroz različite oblike dijaloga. Ti su prijedlozi razmatrani su s odgovarajućom ozbiljnošću, a višekratno su prihvaćene i bitne korekcije i promjene u odnosu na  prvotno predložena rješenja Vlade (npr. dodatak od 4 do 27% za nove umirovljenike; postupna penalizacija prijevremenih mirovina; ulazak dodatka u osnovicu mirovine; produljenje roka za podizanje dobi za umirovljenje za žene; mogućnost prijelaza iz drugog u prvi stup za neke kategorije radnika; jednokratno primanje u iznosu od 145,00 kn do konca 2011. g. umirovljenicima čija mirovina iznosi do 3.200,00 kn uključujući dodatak na mirovinu, nastavak otplate duga itd.).

SUH je sindikat, a ne politička stranka, te će u borbi za interese starijih i umirovljenih radnika i dalje surađivati sa sindikatima aktivnih radnika, osobito sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, čiji je član. Zatim, po naravi svoje pozicije, SUH će po pitanju mirovinskih, zdravstvenih i socijalnih prava nastaviti voditi dijalog s vladom i vladinim institucijama, neovisno o tome koje će ih stranke činiti. Neosporna je želja  SUH-a da na izborima pobijede stranke koje će znati kvalitetno i socijalno osjetljivo upravljati zemljom.

 

Temeljem takvih polazišta,

Sindikat umirovljenika Hrvatskepoziva svoje članove i sve umirovljenike i starije osobe:

 

 

 

  • da u nedjelju, 4. prosinca 2011., obavezno izađu na parlamentarne izbore

 

 

  • da paze kako se njihovi glasovi ne bi raspršili na male i prigodno osnovane stranke

 

 

  • da glasaju za one političke stranke
    1. koje će prepoznati kao socijalno osjetljive i odgovorne po pitanjima od interesa za umirovljenike i starije osobe

 

 

  • da se prigodom izbora rukovode programima i istupima predstavnika stranaka tijekom kampanje, znajući pri tome da su  najvažniji zahtjevi SUH-a:

 

 

  • Ukidanje dvostrukog mirovinskog sustava - jednog s povlasticama za političku elitu i slične, a drugoga s ograničenjem prava iz rada ostalih zaposlenika – te uspostava jedinstvenog sustava mirovinskog osiguranja za sve zaposlene;

 

  • Izdvajanje iz općeg mirovinskog fonda svih davanja koja nisu zasnovana na radu i plaćanju  doprinosa.

 

  • Temeljno preispitivanje i reforma drugog mirovinskog stupa kapitalizirane štednje (među inim, tako su obveznici uplate poslodavci i zaposleni, a ne samo radnici);

 

  • Hitno odmrzavanje mirovina i redovito usklađivanje mirovina s rastom plaća (odnosno s rastom cijena i troškova života kad nema porasta plaća);

 

  • Uvođenje 40 godina mirovinskog staža kao uvjeta za punu starosnu mirovinu neovisno o dobi;

 

  • Uvođenje minimalne mirovine u visini 60% od medijana plaće u RH (što je ekvivalent EU granici ulaska u zonu rizika od siromaštva) za osiguranike s 35 godina radnog staža(trenutno iznosi oko 2.650 kuna)  itd.

 


 

 

* Stajališta su usvojena na 7. sjednici Glavnog odbora SUH-a održanoj 17.11. 2011.