UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Radni posjet Termama Laktaši

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je za Povjereništvo SUH-a Za­greb i Zagrebačku županiju organizirao 30. studenog 2016. godine radni posjet Termama Laktaši. Autobus s dvadesetak predstavnika krenuo je prema Okučanima i nakon tri sata vožnje stigao na odre­dište - hotel San u mjestu Laktaši.

Pred hotelom je SUH-ovce srdačno dočekala direktorica Mirjana Čomić sa svojim suradnicima te ih počastila pićem dobrodošlice i kavom. Čomić ih je upoznala sa svojim timom i predstavila bogat program ponude za 2017. godinu. Program se sastoji od smještaja u moderno uređenom hotelu s četiri zvjezdice, obogaćenom s razli­čitim atraktivnim sadržajem poput bazena, saune, wellness masaž­om, Baleno paketima (posebni programi kreirani s ciljem liječenja ili oporavka), Bisernim izvorom (izvor termomineralne vode, oko 50 m od hotela poznatiji pod nazivom Stara Banja) i dostupnosti liječnika koji nakon pregleda odmah preporučuje odgovarajuću terapiju.

     Kako ističe direktorica Čomić, termomineralna voda ima više­struko ljekovito djelovanje na organizam, zbog čega se koristi u svim terapijama: u balneoterapijske svrhe kao pomoćno ljekovito sredstvo i to kupanjem i pijenjem za preventivu i liječenje bolesti lokomotornog sistema, kardiovaskularnih bolesti, bolesti očiju, nervnih poremećaja, za tretman gerijatrijskih bolesti, kao i za rekreaciju i revitalizaciju. Hrana također prati visoku kategoriju hotela pa za doručak gostima nude obilan švedski stol, za ručak i večeru po tri menija od kojih je jedan obavezno vegetarijanski, a po potrebi gos­tiju pripremaju i posebne obroke.

Nakon smještaja u sobe i prezentacije programa, SUH-ovci su obišli uređenu Staru Banju koja se sada koristi za terapije te su s direktoricom turističkog ureda otišli u obilazak Laktaša, mjesta od oko pet tisuća stanovnika s bogatom poviješću i starinama poput ostataka rimskih termi.

Poslije večere pojedinci su se družili uz razgovor ili kartanje, dok su drugi otišli na bazen, saunu ili na masažu. Sutradan su se SUH-ovci uputili prema Banja Luci, a putem su se zaustavili kod samostana trapista cistercita Marija Zvijezda. Pater Franjo je pri­sutnima ispričao povijest samostana i mnoge druge zanimljivosti vezane uz trapiste. Izlet u Banja Luku započeo je panoramskim obilaskom grada - tvrđave Kastel, novoobnovljene džamije Fer- hadije, Gospodske ulice, a bilo je malo vremena i za kupovinu na tržnici.

     Već pomalo umorni od šetnje SUH-ovci su se odmorili uz prave banjalučke ćevape Kod Muje, a čime ih je počastilo Povjereništvo SUH-a Zagreb, nakon čega su popili oproštajnu kavu s direktoricom Mirjanom Čomić. Po povratku u Zagreb, utisak i doživljaj svih čla­nova bio je isti - ugodno i lijepo okruženje, kvalitetni sadržaji i od­lična usluga, a posebno ih je oduševila direktorica Čomić koja se pobrinula da sve bude besprijekorno organizirano. Terme Laktaši svakako su mjesto za sve one koji žele dobar i kvalitetan odmor. (Vesna Bečić)