UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kredit u mirovini - da ili ne?

 

     U posljednjih nekoliko godina na bankarskom tržištu dogodila se poplava ponuda umirovljeničkih kredita. Dok su banke prije percipirale umirovljenike kao izrazito rizičnu skupinu, ipak su shvatile kako se radi o iznimno vrijednim klijentima koji dugovanja vračaju na vrijeme i nerijetko štede...

Piše: Ana Kuzmanić

     Tomislav je umirovljenik već tri godine, zasluženu mirovinu na­kon 45 godina rada dočekao je u privatnoj građevinskoj tvrtki kao voditelj gradilišta. On, kao i većina umirovljenika u Hrvat­skoj, nema dostatnu mirovinu za sve životne troškove te, ako želi uložiti u održavanje stana, mora podići kredit. „Supruga još uvijek nije u mirovini, ali njena primanja su manja od mojih, ima minimal­nu plaću, a moja mirovina iznosi 3.500 kuna. Već duže vrijeme raz­mišljamo o promjeni prozora kako bismo uštedjeli na grijanju, a ti­me i podigli malo vrijednost stana. Kako nemamo dovoljno sredsta­va da bi to platili od naših primanja, morat ću podignuti kredit“, go­vori nam Tomislav.

     Kako kaže, svugdje vidi oglase koji „vrište" o povoljnim kreditima bez jamaca, s niskim kamatama i mjesečnim otplatama, ali jasno mu je da je riječ o tzv. zelenaškim kreditima koji upravo ciljaju na umirovljenike ili nezaposlene, kojima ozbiljne banke ne bi odobrile tolike iznose kredita uz povoljne kamate. Nažalost, veliki je broj onih koji su „upali u zamku“ i uzeli zelenaške kredite koji su im do­nijeli samo dodatne brige i trošak. Tomislav je upravo zbog takvih brojnih priča odlučio dobro istražiti koje banke nude najpovoljnije umirovljeničke kredite. Zamolio nas je za pomoć. Što nude Addiko banka, Erste & Steiermarkische banka, Hrvatska poštanska banka, Raiffeisen, Zagrebačka te Banka splitsko-dalmatinska (BSD)?

Krediti samo za mlađe umirovljenike

     Sve banke umirovljenicima nude nenamjenske gotovinske kredi­te, i to uglavnom u kunama, pogotovo nakon afere s kreditima u švi­carskim francima. Ali, svi krediti su u ograničenim iznosima, s uvje­tom da korisnik kredita u trenutku otplate zadnje rate ne bude sta­riji od 75 godina. Iznimke su Erste banka - gdje korisnik ne smije bi­ti stariji od 78 godina do otplate zadnje rate te Zagrebačka banka koja je tu dobnu granicu podignula na 84 godine. Kao jedini kriterij za ocjenu kreditne sposobnosti u svim slučajevima razmatra se vis­ina mirovine, a ona ne smije biti niža od 1.500 kuna. Tako, primje­rice, ako      Tomislav želi podignuti kredit u Hrvatskoj poštanskoj ban­ci, s maksimalnim iznosom od 45 tisuća kuna i s najdužim rokom ot­plate od 7 godina, onda će to morati napraviti već danas, jer će već iduće godine biti prestar za podizanje kredita.

Limitiran iznos, kratki rok otplate,visoke kamate

     Maksimalni iznosi kojima se umirovljenici mogu zadužiti poprilično su limitirani i u rasponu su od 20 tisuća kuna (koliko nudi Raiffeisen) do 75 tisuća kuna (koliko nudi BSD). Od provjerenih banaka, jedino BSD nudi mogućnost zaduživanja do 150 tisuća kuna, ali uz uvjet jednog kreditno sposobnog jamca ili hipoteke na nekretninu. Rokovi zaduživanja uglavnom su slični - kreću se od godine do sedam godi­na. Iznimke su Zagrebačka banka koja nudi najniži rok otplate od 10 mjeseci, dok BSD nudi najviši rok otplate od deset godina.

     Kamate su kod svih banaka razmjerno visoke, znatno više od onih koje se nude kod drugih vrsta kredita za mlađe osobe. Svaka­ko je razlika uzimate li kredit u kunama ili eurima, odnosno ako uzmete kredit u Zagrebačkoj banci, koja jedina nudi kredit u eurima, kamata će uz valutnu klauzulu iznositi relativno niskih 6,95 posto. Od ostalih banaka najpovoljniju kamatu nudi HPB s 7,17 posto ako ste klijent banke, slijedi je Raiffeisen s fiksnom kamatom od 7,25 posto ako ste njihov klijent, Zagrebačka sa 7,45 posto, Erste s 8,73 posto, Addiko s 8,74 posto te BDS s najvišom fiksnom kamatom od 9,17 posto.      Također je važno naglasiti kako su kamate s vremenom pale, jer su na početku prvog vala umirovljeničkih kredita iznosile i do 10 posto. Ovo bi, dakle, bile povoljne kamate, iako austrijski umi­rovljenik takve kredite dobiva za upola niže!

Pravo na ovrhu i druge instrumente „osiguranja

     Osim samih iznosa kredita, stopa, rokova otplata, jako su bitni uv­jeti za podizanje kredita. Kao što smo već naglasili, važno je da oso­ba koja podiže kredit ima mirovinu veću od 1.500 kuna. Unatoč tome što je to jako mali iznos mirovine, bankama je i to prihvatljivo, jer um­irovljenici, za razliku od dijela zaposlenih osoba, imaju stabilna i stal­na primanja. Osim Addiko banke, u kojoj možete podići kredit bez ja­maca, depozita i potvrde javnog bilježnika o zaduženju, sve navede­ne banke traže Izjavu o zapljeni po pristanku dužnika i Zadužnicu uz solemnizaciju kod javnog bilježnika. BDS traži i jednog kreditno spo­sobnog jamca ili hipoteku na nekretninu ako osoba podiže kredit ve­ći do 75 tisuća kuna. Vrlo važno, sve banke ističu kako imaju pravo „zatražiti i dodatne instrumente osiguranja“ što znači da bez obzira na oglašavanje kredita „bez jamaca, zadužnica ovjerenih kod javnog bilježnika“ i slično banka uvijek zadržava pravo za poduzimanje do­datnih pravnih mjera ako kredit ne možete vratiti.

Ništa bez detaljnog informiranja!

     Iako vam se pojedina ponuda kredita može činiti povoljna, uvijek se detaljno informirajte o svim uvjetima kredita i ne oslanjajte se is­ključivo na informacije iz banke. Pogotovo nemojte vjerovati oglasi­ma na tramvajskim stanicama, letcima i oglasima sa sitnim slovima. Sjetite se da su upravo banke bile te koje dužnicima u švicarskim francima nisu dale sve informacije o kreditima što je u konačnici i dovelo ogroman broj ljudi u dužničko ropstvo. Ako je potrebno oti­đite u banku nekoliko puta, pitajte sva pitanja koja vam padnu na pamet i dobro razmislite koliki kredit ćete uzeti i na koliko vremena. Također danas postoje različite udruge poput Udruge za zaštitu po­trošača ili Udruge Franak, koje vam mogu dodatno razjasniti nejasnoće vezano za kredite, dati odgovore na pitanja koje nećete dobi­ti u banci. Iako je danas relativno lako uzeti kredit, zapamtite da je to odluka koja se ne donosi olako i ne bez potpunih informacija. Oprez, jer poslije je kasno!