UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kredit u mirovini - da ili ne?

 

     U posljednjih nekoliko godina na bankarskom tržištu dogodila se poplava ponuda umirovljeničkih kredita. Dok su banke prije percipirale umirovljenike kao izrazito rizičnu skupinu, ipak su shvatile kako se radi o iznimno vrijednim klijentima koji dugovanja vračaju na vrijeme i nerijetko štede...

Piše: Ana Kuzmanić

     Tomislav je umirovljenik već tri godine, zasluženu mirovinu na­kon 45 godina rada dočekao je u privatnoj građevinskoj tvrtki kao voditelj gradilišta. On, kao i većina umirovljenika u Hrvat­skoj, nema dostatnu mirovinu za sve životne troškove te, ako želi uložiti u održavanje stana, mora podići kredit. „Supruga još uvijek nije u mirovini, ali njena primanja su manja od mojih, ima minimal­nu plaću, a moja mirovina iznosi 3.500 kuna. Već duže vrijeme raz­mišljamo o promjeni prozora kako bismo uštedjeli na grijanju, a ti­me i podigli malo vrijednost stana. Kako nemamo dovoljno sredsta­va da bi to platili od naših primanja, morat ću podignuti kredit“, go­vori nam Tomislav.

     Kako kaže, svugdje vidi oglase koji „vrište" o povoljnim kreditima bez jamaca, s niskim kamatama i mjesečnim otplatama, ali jasno mu je da je riječ o tzv. zelenaškim kreditima koji upravo ciljaju na umirovljenike ili nezaposlene, kojima ozbiljne banke ne bi odobrile tolike iznose kredita uz povoljne kamate. Nažalost, veliki je broj onih koji su „upali u zamku“ i uzeli zelenaške kredite koji su im do­nijeli samo dodatne brige i trošak. Tomislav je upravo zbog takvih brojnih priča odlučio dobro istražiti koje banke nude najpovoljnije umirovljeničke kredite. Zamolio nas je za pomoć. Što nude Addiko banka, Erste & Steiermarkische banka, Hrvatska poštanska banka, Raiffeisen, Zagrebačka te Banka splitsko-dalmatinska (BSD)?

Krediti samo za mlađe umirovljenike

     Sve banke umirovljenicima nude nenamjenske gotovinske kredi­te, i to uglavnom u kunama, pogotovo nakon afere s kreditima u švi­carskim francima. Ali, svi krediti su u ograničenim iznosima, s uvje­tom da korisnik kredita u trenutku otplate zadnje rate ne bude sta­riji od 75 godina. Iznimke su Erste banka - gdje korisnik ne smije bi­ti stariji od 78 godina do otplate zadnje rate te Zagrebačka banka koja je tu dobnu granicu podignula na 84 godine. Kao jedini kriterij za ocjenu kreditne sposobnosti u svim slučajevima razmatra se vis­ina mirovine, a ona ne smije biti niža od 1.500 kuna. Tako, primje­rice, ako      Tomislav želi podignuti kredit u Hrvatskoj poštanskoj ban­ci, s maksimalnim iznosom od 45 tisuća kuna i s najdužim rokom ot­plate od 7 godina, onda će to morati napraviti već danas, jer će već iduće godine biti prestar za podizanje kredita.

Limitiran iznos, kratki rok otplate,visoke kamate

     Maksimalni iznosi kojima se umirovljenici mogu zadužiti poprilično su limitirani i u rasponu su od 20 tisuća kuna (koliko nudi Raiffeisen) do 75 tisuća kuna (koliko nudi BSD). Od provjerenih banaka, jedino BSD nudi mogućnost zaduživanja do 150 tisuća kuna, ali uz uvjet jednog kreditno sposobnog jamca ili hipoteke na nekretninu. Rokovi zaduživanja uglavnom su slični - kreću se od godine do sedam godi­na. Iznimke su Zagrebačka banka koja nudi najniži rok otplate od 10 mjeseci, dok BSD nudi najviši rok otplate od deset godina.

     Kamate su kod svih banaka razmjerno visoke, znatno više od onih koje se nude kod drugih vrsta kredita za mlađe osobe. Svaka­ko je razlika uzimate li kredit u kunama ili eurima, odnosno ako uzmete kredit u Zagrebačkoj banci, koja jedina nudi kredit u eurima, kamata će uz valutnu klauzulu iznositi relativno niskih 6,95 posto. Od ostalih banaka najpovoljniju kamatu nudi HPB s 7,17 posto ako ste klijent banke, slijedi je Raiffeisen s fiksnom kamatom od 7,25 posto ako ste njihov klijent, Zagrebačka sa 7,45 posto, Erste s 8,73 posto, Addiko s 8,74 posto te BDS s najvišom fiksnom kamatom od 9,17 posto.      Također je važno naglasiti kako su kamate s vremenom pale, jer su na početku prvog vala umirovljeničkih kredita iznosile i do 10 posto. Ovo bi, dakle, bile povoljne kamate, iako austrijski umi­rovljenik takve kredite dobiva za upola niže!

Pravo na ovrhu i druge instrumente „osiguranja

     Osim samih iznosa kredita, stopa, rokova otplata, jako su bitni uv­jeti za podizanje kredita. Kao što smo već naglasili, važno je da oso­ba koja podiže kredit ima mirovinu veću od 1.500 kuna. Unatoč tome što je to jako mali iznos mirovine, bankama je i to prihvatljivo, jer um­irovljenici, za razliku od dijela zaposlenih osoba, imaju stabilna i stal­na primanja. Osim Addiko banke, u kojoj možete podići kredit bez ja­maca, depozita i potvrde javnog bilježnika o zaduženju, sve navede­ne banke traže Izjavu o zapljeni po pristanku dužnika i Zadužnicu uz solemnizaciju kod javnog bilježnika. BDS traži i jednog kreditno spo­sobnog jamca ili hipoteku na nekretninu ako osoba podiže kredit ve­ći do 75 tisuća kuna. Vrlo važno, sve banke ističu kako imaju pravo „zatražiti i dodatne instrumente osiguranja“ što znači da bez obzira na oglašavanje kredita „bez jamaca, zadužnica ovjerenih kod javnog bilježnika“ i slično banka uvijek zadržava pravo za poduzimanje do­datnih pravnih mjera ako kredit ne možete vratiti.

Ništa bez detaljnog informiranja!

     Iako vam se pojedina ponuda kredita može činiti povoljna, uvijek se detaljno informirajte o svim uvjetima kredita i ne oslanjajte se is­ključivo na informacije iz banke. Pogotovo nemojte vjerovati oglasi­ma na tramvajskim stanicama, letcima i oglasima sa sitnim slovima. Sjetite se da su upravo banke bile te koje dužnicima u švicarskim francima nisu dale sve informacije o kreditima što je u konačnici i dovelo ogroman broj ljudi u dužničko ropstvo. Ako je potrebno oti­đite u banku nekoliko puta, pitajte sva pitanja koja vam padnu na pamet i dobro razmislite koliki kredit ćete uzeti i na koliko vremena. Također danas postoje različite udruge poput Udruge za zaštitu po­trošača ili Udruge Franak, koje vam mogu dodatno razjasniti nejasnoće vezano za kredite, dati odgovore na pitanja koje nećete dobi­ti u banci. Iako je danas relativno lako uzeti kredit, zapamtite da je to odluka koja se ne donosi olako i ne bez potpunih informacija. Oprez, jer poslije je kasno!