UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Prevareni i poniženi u Trećoj dobi

 

     Jedan od najčešćih načina ekonomskog iskorištavanja sta­rijih osoba događa se kroz institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te se koristi kao legalni način pljačke i zlos­tavljanja starijih osoba. Sindikat umirovljenika Hrvatske s fil­mom Prevareni i poniženi u vlastitoj produkciji, a koji je prika­zan 12. prosinca 2016. godine u HRT-ovoj emisiji Treća dob, upozorava na zlouporabu starijih osoba. Film, koji je nastao prije dvije godine, objašnjava način na koji se starije osobe ekonomski iskorištava i zlostavlja putem ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ali i donosi niz potresnih svjedočan­stava osoba koje su davatelji uzdržavanja prevarili nakon pot­pisivanja ugovora.

     O problemima takvih ugovora u emisiji su govorile predsjed­nica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Petrović je rekla kako je film pomogao osobama koje su pre­varene da javno progovore o iskorištavanju te je istaknula ka­ko je u 2015. godini SUH zaprimio više od 2500 upita u svojem Pravnom savjetovalištu, od čega oko deset posto u vezi ugo­vora o uzdržavanju. „Ove godine se situacija stabilizirala te smo primijetili kako se sve veći broj osoba, za razliku od prije, informira prije samog potpisivanja ugovora, ali još uvijek treba puno toga učiniti“, rekla je Petrović.

     O problemima instituta dosmrtnog uzdržavanja govorila je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je naglasila razli­ku između ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju i upozorila kako je “sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju rizičan pravni posao za primatelje uzdržavanja, najčešće starije osobe, te ih čini izuzetno ranjivima. Brojni su primjeri zlouporaba ovih ugovora i često starije osobe, nažalost, pre- minu brzo nakon njihovog sklapanja, u slučajevima kada se davatelji uzdržavanja ne pridržavaju svojih obveza”, rekla je Vidović i dodala kako je upravo zbog toga nužno uvesti zaš­titne mehanizme, ali i ubrzati sudske postupke koji su skupi i dugotrajni.