UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Prevareni i poniženi u Trećoj dobi

 

     Jedan od najčešćih načina ekonomskog iskorištavanja sta­rijih osoba događa se kroz institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te se koristi kao legalni način pljačke i zlos­tavljanja starijih osoba. Sindikat umirovljenika Hrvatske s fil­mom Prevareni i poniženi u vlastitoj produkciji, a koji je prika­zan 12. prosinca 2016. godine u HRT-ovoj emisiji Treća dob, upozorava na zlouporabu starijih osoba. Film, koji je nastao prije dvije godine, objašnjava način na koji se starije osobe ekonomski iskorištava i zlostavlja putem ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ali i donosi niz potresnih svjedočan­stava osoba koje su davatelji uzdržavanja prevarili nakon pot­pisivanja ugovora.

     O problemima takvih ugovora u emisiji su govorile predsjed­nica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Petrović je rekla kako je film pomogao osobama koje su pre­varene da javno progovore o iskorištavanju te je istaknula ka­ko je u 2015. godini SUH zaprimio više od 2500 upita u svojem Pravnom savjetovalištu, od čega oko deset posto u vezi ugo­vora o uzdržavanju. „Ove godine se situacija stabilizirala te smo primijetili kako se sve veći broj osoba, za razliku od prije, informira prije samog potpisivanja ugovora, ali još uvijek treba puno toga učiniti“, rekla je Petrović.

     O problemima instituta dosmrtnog uzdržavanja govorila je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je naglasila razli­ku između ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju i upozorila kako je “sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju rizičan pravni posao za primatelje uzdržavanja, najčešće starije osobe, te ih čini izuzetno ranjivima. Brojni su primjeri zlouporaba ovih ugovora i često starije osobe, nažalost, pre- minu brzo nakon njihovog sklapanja, u slučajevima kada se davatelji uzdržavanja ne pridržavaju svojih obveza”, rekla je Vidović i dodala kako je upravo zbog toga nužno uvesti zaš­titne mehanizme, ali i ubrzati sudske postupke koji su skupi i dugotrajni.