UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
STRANKA MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI - PLATFORMA ZA OKUPLJANJE RANJIVIH
Za dobro društvo - zajedno!
Stranka međugeneracijske solidarnosti (SMSH), platforma koja okuplja starije osobe, umirovljenike, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine, i to na načelima uzajamnosti, ravnopravnosti i solidarnosti, osnovana je 22. prosinca 2016. u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Jednoglasno je za predsjednicu stranke odabrana Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, koja je naglasila kako je riječ o interesnoj stranci, drugačijoj stranci, koja će zastupati interese svih najranjivijih skupina.
Na Osnivačkoj skupštini, kojoj je prisustvovalo više od 300 podupiratelja i po- dupirateljica, odabrano je radno predsjedništvo kojim je predsjedavao Mato Obradović. Podršku novoj stranci, čiji se rad zasniva na međugeneracijskoj solidarnosti, dale su brojne udruge i savezi koji skrbe za osobe s invaliditetom, ali i dvije najveće umirovljeničke udruge koje okupljaju više od 300 tisuća umirovljenika - Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske. Osim organizacija civilnog društva, osnivanje i rad SMSH podržali su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, te predstavnik SDP-a Draženko Pandek.
Ante Gavranović, bivši i budući predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, upozorio je prisutne kako neosporno postoji potreba za zajedničkihm povezivanjem i organiziranjem umirovljenika i drugih društvenih skupina, a jedan od načina umirovljeničke udruge vide u SMSH-u, platformi koja će skrbiti o ranjivima i marginaliziranima.
Damir Fatušić govorio je u ime osoba s invaliditetom i naglasio je kako već godinama upozorava na potrebu političkog organiziranja osoba s invaliditetom. „Mi nemamo svoje zastupnike u Saboru, moramo se organizirati kako bi se izborili za svoja prava. Ali, trebamo sve vas, jer samo zajedno možemo izboriti naše ciljeve i prava“, rekao je Fatušić.
U ime Inicijativnog odbora program SMSH predstavila je Biserka Budigam te je ukratko izložila glavne programske točke - sudjelovanje svih ranjivih skupina u demokratskim procesima, stvaranje zajedničke platforme za ujedinjeni nastup prema javnosti i institucijama s ciljem rješavanja umirovljeničkih pitanja, zauzimanje za socijalnu politiku u čijem je središtu pojedinac u svim područjima društvenog života, skrb za umirovljenike i starije osobe...
Predsjednica stranke Fortuna naglasila je kako trenutno postoji 17 umirovljeničkih stranaka koje bi trebale štiti prava umirovljenika, njihovo dostojanstvo, ali da su i dalje brojna pitanja i izazovi koji pogađaju umirovljenike neriješena.
„Još uvijek nemamo minimalnu mirovinu, ni obiteljsku koja bi bila nalik onoj u Europi. Nemamo ni adekvatan model usklađivanja mirovina, niti nacionalnu mirovinu za one koji je nisu ostvarili. Puno toga nedostaje, a siromaštvo i socijalna is- ključenost starijih osoba postaju svakod- nevica“, kazala je Fortuna i objasnila da se zato želi izgraditi platforma koja će objediniti sve političke stranke umirovljenika s ciljem zajedničkog rada i zaštite interesa umirovljenika i drugih ranjivih skupina.
Što se planova stranke tiče, Fortuna je kazala kako smatra da će vrlo brzo osnivati gradske i županijske organizacije i dodala da će tamo gdje ih osnuju, ići na predstojeće lokalne izbore. “Za parlamentarne izbore ćemo biti sigurno spremni i naš je zajednički cilj da na te izbore idemo samostalno“, kazala je i zaključno pozvala sve građane i građanke da zajedno izgrade bolje društvo - ravnopravno i solidarno.
Uskoro! Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe
Vlada Republike Hrvatske na svojoj posljednjoj sjednici u 2016. godini je usvojila Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, te donijela zaključak koji obvezuje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da u njezino ime potpiše tekst sporazuma s čelnicima dvije umirovljeničke udruge - Sindikata i Matice umirovljenika.