UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SUSRET S MINISTROM

Tražimo hitne izmjene u korist siromašnih

 

     Na poziv ministra rada i mirovinskog sustava Tomislava Ćorića u četvr­tak, 15. prosinca 2016., s početkom u 13 sati, u prostorijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava održan je prvi raz­govor predstavnika dvije najveće um­irovljeničke udruge, koje su predvodili predsjednica Sindikata umirovljenika Hr­vatske Jasna A. Petrović i sadašnji i bivši tajnici Matice umirovljenika Ivan Banek i Branko Cvetković. Umirovljenički predstavnici izrazili su nezadovoljstvo jed­nogodišnjom blokadom dijaloga s Vladom, svojim isključenjem iz pregovora o porez­noj reformi i proračunu za 2017. godinu, no pozdravili su što su sve predradnje za obnovu rada Nacionalnog vijeća za um­irovljenike i starije osobe konačno dovrše­ne te će se prva konstituirajuća i radna sjednica održati do kraja siječnja.

     Jasna A. Petrović je u ime Matice i SUH-a iznijela niz prioritetna pitanja o ko­jima traže hitno očitovanje, držeći da je ri­ječ o problemima koji su relativno lako rje­šivi. Prvo, u svjetlu porezne reforme koja se bavila samo bogatima, umirovljeničke udruge predlažu da se ne čeka usklađiva­nje mirovina u travnju, već da se odmah korigira formula za usklađivanje na način da se ne računa 70 posto povoljnijeg in­deksa (plaće ili cijene), već stopostotni. U protivnom, Vlada će pasti već na prvom is­pitu kad umirovljenici s ispodprosječnim mirovinama dobiju jedva 5 kuna poveća­nja mirovine. SUH i MUH tvrde da je riječ o najviše 100 milijuna kuna, te bi takvoj mjeri trebalo dati prednost ispred mjere i brzine vraćanja oduzetih 10 posto um­irovljenicima s visokim mirovinama koje su stekli prema posebnim propisima.

     Jednostavnom intervencijom umi­rovljenici vide i privremeno rješenje za do­datni zdravstveni doprinos, tražeći pro­mjenu načina njegovog izračuna, i to tako da osnovica za izračun bude razlika iznad prosječne mirovine iz prethodne godine, a ne cijela mirovina. No, konačni je cilj da se taj doprinos ukine u cijelosti.

     Umirovljenici ne razumiju zbog čega Vlada tvrdi da želi vratiti umirovljenike na tržište rada, a zakonom je zapriječeno da prijevremeni umirovljenici (s prosječnim stažom od 37 godina) mogu raditi do pola radnog vremena bez obustave mirovine.

Najposlije, umirovljeničke udruge su upozorile na potrebu zaustavljanja siro- mašenja starijih od 65 godina i na način da se umjesto najniže mirovine uvede mi­nimalna mirovina koja bi iznosila 50 posto od bruto minimalne plaće, te i nacionalna mirovina za sve one koji je nisu stekli ra­dom, a Hrvatska je, uz Portugal, na čelu EU ljestvice zemalja s najvećim udjelom starijih koji nisu ostvarili pravo na mirovi­nu.

     Ministar Ćorić sve je pozorno saslušao, ponešto zapisao te naglasio kako nije u mogućnosti baš ništa obećati, ali prihvaća da se već u siječnju započne raspravama o tim konkretnim pitanjima i pokuša vidjeti kako ta i druga rješenja ugraditi u reba- lans ili u proračun za 2018. godinu. SUH i MUH su pozdravili otvorenost za dijalog, te su nastavili razgovore i s pomoćnikom ministra Marinkom Papugom.

 

SUH I MUH TRAŽE PREDSTAVNIKE UMIROVLJENIKA U UPRAVNOM VIJEĆU HZZO-a

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, koji zajedno zastupaju oko 300.000 umirovljenika, uputili su ministru zdravstva Milanu Kujundžiću inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o obveznom zdravstvenom osigu­ranju, kojom traže da se umirovljenici uključe u rad Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naime, iako su umirovljenici najbrojnija korisnička skupina, nemajusvog predstavnika u Upravnom vijeću što im onemogućuje sudjelovanje u donošenju odluka koje su za njih od životne važnosti. Zbog toga SUH i MUH traže da Vlada u Upravno vijeće imenuje dva predstavnika umirovljeničkih udruga, a koje će ministru zdravstva predložiti udruge umirovljenika.

    Usporedbe radi, u Republici Sloveniji, Skupština zdravstvenog osiguranja (koja ima ulogu našeg Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) broji ukupno 25 članova od kojih su sedam (7) umirovljenici. Napominjemo, da su u Republici Hrvatskoj umirovljenici jedina korisnička skupina koja plaća tri (3) vrste zdravstvenog doprinosa (1 posto, 3 posto i zdravstveni doprinos na drugi dohodak ako ga ostvaruju).