UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SUSRET S MINISTROM

Tražimo hitne izmjene u korist siromašnih

 

     Na poziv ministra rada i mirovinskog sustava Tomislava Ćorića u četvr­tak, 15. prosinca 2016., s početkom u 13 sati, u prostorijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava održan je prvi raz­govor predstavnika dvije najveće um­irovljeničke udruge, koje su predvodili predsjednica Sindikata umirovljenika Hr­vatske Jasna A. Petrović i sadašnji i bivši tajnici Matice umirovljenika Ivan Banek i Branko Cvetković. Umirovljenički predstavnici izrazili su nezadovoljstvo jed­nogodišnjom blokadom dijaloga s Vladom, svojim isključenjem iz pregovora o porez­noj reformi i proračunu za 2017. godinu, no pozdravili su što su sve predradnje za obnovu rada Nacionalnog vijeća za um­irovljenike i starije osobe konačno dovrše­ne te će se prva konstituirajuća i radna sjednica održati do kraja siječnja.

     Jasna A. Petrović je u ime Matice i SUH-a iznijela niz prioritetna pitanja o ko­jima traže hitno očitovanje, držeći da je ri­ječ o problemima koji su relativno lako rje­šivi. Prvo, u svjetlu porezne reforme koja se bavila samo bogatima, umirovljeničke udruge predlažu da se ne čeka usklađiva­nje mirovina u travnju, već da se odmah korigira formula za usklađivanje na način da se ne računa 70 posto povoljnijeg in­deksa (plaće ili cijene), već stopostotni. U protivnom, Vlada će pasti već na prvom is­pitu kad umirovljenici s ispodprosječnim mirovinama dobiju jedva 5 kuna poveća­nja mirovine. SUH i MUH tvrde da je riječ o najviše 100 milijuna kuna, te bi takvoj mjeri trebalo dati prednost ispred mjere i brzine vraćanja oduzetih 10 posto um­irovljenicima s visokim mirovinama koje su stekli prema posebnim propisima.

     Jednostavnom intervencijom umi­rovljenici vide i privremeno rješenje za do­datni zdravstveni doprinos, tražeći pro­mjenu načina njegovog izračuna, i to tako da osnovica za izračun bude razlika iznad prosječne mirovine iz prethodne godine, a ne cijela mirovina. No, konačni je cilj da se taj doprinos ukine u cijelosti.

     Umirovljenici ne razumiju zbog čega Vlada tvrdi da želi vratiti umirovljenike na tržište rada, a zakonom je zapriječeno da prijevremeni umirovljenici (s prosječnim stažom od 37 godina) mogu raditi do pola radnog vremena bez obustave mirovine.

Najposlije, umirovljeničke udruge su upozorile na potrebu zaustavljanja siro- mašenja starijih od 65 godina i na način da se umjesto najniže mirovine uvede mi­nimalna mirovina koja bi iznosila 50 posto od bruto minimalne plaće, te i nacionalna mirovina za sve one koji je nisu stekli ra­dom, a Hrvatska je, uz Portugal, na čelu EU ljestvice zemalja s najvećim udjelom starijih koji nisu ostvarili pravo na mirovi­nu.

     Ministar Ćorić sve je pozorno saslušao, ponešto zapisao te naglasio kako nije u mogućnosti baš ništa obećati, ali prihvaća da se već u siječnju započne raspravama o tim konkretnim pitanjima i pokuša vidjeti kako ta i druga rješenja ugraditi u reba- lans ili u proračun za 2018. godinu. SUH i MUH su pozdravili otvorenost za dijalog, te su nastavili razgovore i s pomoćnikom ministra Marinkom Papugom.

 

SUH I MUH TRAŽE PREDSTAVNIKE UMIROVLJENIKA U UPRAVNOM VIJEĆU HZZO-a

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, koji zajedno zastupaju oko 300.000 umirovljenika, uputili su ministru zdravstva Milanu Kujundžiću inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o obveznom zdravstvenom osigu­ranju, kojom traže da se umirovljenici uključe u rad Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naime, iako su umirovljenici najbrojnija korisnička skupina, nemajusvog predstavnika u Upravnom vijeću što im onemogućuje sudjelovanje u donošenju odluka koje su za njih od životne važnosti. Zbog toga SUH i MUH traže da Vlada u Upravno vijeće imenuje dva predstavnika umirovljeničkih udruga, a koje će ministru zdravstva predložiti udruge umirovljenika.

    Usporedbe radi, u Republici Sloveniji, Skupština zdravstvenog osiguranja (koja ima ulogu našeg Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) broji ukupno 25 članova od kojih su sedam (7) umirovljenici. Napominjemo, da su u Republici Hrvatskoj umirovljenici jedina korisnička skupina koja plaća tri (3) vrste zdravstvenog doprinosa (1 posto, 3 posto i zdravstveni doprinos na drugi dohodak ako ga ostvaruju).