UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
SUSRET S MINISTROM
Tražimo hitne izmjene u korist siromašnih
Na poziv ministra rada i mirovinskog sustava Tomislava Ćorića u četvrtak, 15. prosinca 2016., s početkom u 13 sati, u prostorijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava održan je prvi razgovor predstavnika dvije najveće umirovljeničke udruge, koje su predvodili predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović i sadašnji i bivši tajnici Matice umirovljenika Ivan Banek i Branko Cvetković. Umirovljenički predstavnici izrazili su nezadovoljstvo jednogodišnjom blokadom dijaloga s Vladom, svojim isključenjem iz pregovora o poreznoj reformi i proračunu za 2017. godinu, no pozdravili su što su sve predradnje za obnovu rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe konačno dovršene te će se prva konstituirajuća i radna sjednica održati do kraja siječnja.
Jasna A. Petrović je u ime Matice i SUH-a iznijela niz prioritetna pitanja o kojima traže hitno očitovanje, držeći da je riječ o problemima koji su relativno lako rješivi. Prvo, u svjetlu porezne reforme koja se bavila samo bogatima, umirovljeničke udruge predlažu da se ne čeka usklađivanje mirovina u travnju, već da se odmah korigira formula za usklađivanje na način da se ne računa 70 posto povoljnijeg indeksa (plaće ili cijene), već stopostotni. U protivnom, Vlada će pasti već na prvom ispitu kad umirovljenici s ispodprosječnim mirovinama dobiju jedva 5 kuna povećanja mirovine. SUH i MUH tvrde da je riječ o najviše 100 milijuna kuna, te bi takvoj mjeri trebalo dati prednost ispred mjere i brzine vraćanja oduzetih 10 posto umirovljenicima s visokim mirovinama koje su stekli prema posebnim propisima.
Jednostavnom intervencijom umirovljenici vide i privremeno rješenje za dodatni zdravstveni doprinos, tražeći promjenu načina njegovog izračuna, i to tako da osnovica za izračun bude razlika iznad prosječne mirovine iz prethodne godine, a ne cijela mirovina. No, konačni je cilj da se taj doprinos ukine u cijelosti.
Umirovljenici ne razumiju zbog čega Vlada tvrdi da želi vratiti umirovljenike na tržište rada, a zakonom je zapriječeno da prijevremeni umirovljenici (s prosječnim stažom od 37 godina) mogu raditi do pola radnog vremena bez obustave mirovine.
Najposlije, umirovljeničke udruge su upozorile na potrebu zaustavljanja siro- mašenja starijih od 65 godina i na način da se umjesto najniže mirovine uvede minimalna mirovina koja bi iznosila 50 posto od bruto minimalne plaće, te i nacionalna mirovina za sve one koji je nisu stekli radom, a Hrvatska je, uz Portugal, na čelu EU ljestvice zemalja s najvećim udjelom starijih koji nisu ostvarili pravo na mirovinu.
Ministar Ćorić sve je pozorno saslušao, ponešto zapisao te naglasio kako nije u mogućnosti baš ništa obećati, ali prihvaća da se već u siječnju započne raspravama o tim konkretnim pitanjima i pokuša vidjeti kako ta i druga rješenja ugraditi u reba- lans ili u proračun za 2018. godinu. SUH i MUH su pozdravili otvorenost za dijalog, te su nastavili razgovore i s pomoćnikom ministra Marinkom Papugom.
SUH I MUH TRAŽE PREDSTAVNIKE UMIROVLJENIKA U UPRAVNOM VIJEĆU HZZO-a
Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, koji zajedno zastupaju oko 300.000 umirovljenika, uputili su ministru zdravstva Milanu Kujundžiću inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojom traže da se umirovljenici uključe u rad Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naime, iako su umirovljenici najbrojnija korisnička skupina, nemajusvog predstavnika u Upravnom vijeću što im onemogućuje sudjelovanje u donošenju odluka koje su za njih od životne važnosti. Zbog toga SUH i MUH traže da Vlada u Upravno vijeće imenuje dva predstavnika umirovljeničkih udruga, a koje će ministru zdravstva predložiti udruge umirovljenika.
Usporedbe radi, u Republici Sloveniji, Skupština zdravstvenog osiguranja (koja ima ulogu našeg Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) broji ukupno 25 članova od kojih su sedam (7) umirovljenici. Napominjemo, da su u Republici Hrvatskoj umirovljenici jedina korisnička skupina koja plaća tri (3) vrste zdravstvenog doprinosa (1 posto, 3 posto i zdravstveni doprinos na drugi dohodak ako ga ostvaruju).