UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SUSRET S MINISTROM

Tražimo hitne izmjene u korist siromašnih

 

     Na poziv ministra rada i mirovinskog sustava Tomislava Ćorića u četvr­tak, 15. prosinca 2016., s početkom u 13 sati, u prostorijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava održan je prvi raz­govor predstavnika dvije najveće um­irovljeničke udruge, koje su predvodili predsjednica Sindikata umirovljenika Hr­vatske Jasna A. Petrović i sadašnji i bivši tajnici Matice umirovljenika Ivan Banek i Branko Cvetković. Umirovljenički predstavnici izrazili su nezadovoljstvo jed­nogodišnjom blokadom dijaloga s Vladom, svojim isključenjem iz pregovora o porez­noj reformi i proračunu za 2017. godinu, no pozdravili su što su sve predradnje za obnovu rada Nacionalnog vijeća za um­irovljenike i starije osobe konačno dovrše­ne te će se prva konstituirajuća i radna sjednica održati do kraja siječnja.

     Jasna A. Petrović je u ime Matice i SUH-a iznijela niz prioritetna pitanja o ko­jima traže hitno očitovanje, držeći da je ri­ječ o problemima koji su relativno lako rje­šivi. Prvo, u svjetlu porezne reforme koja se bavila samo bogatima, umirovljeničke udruge predlažu da se ne čeka usklađiva­nje mirovina u travnju, već da se odmah korigira formula za usklađivanje na način da se ne računa 70 posto povoljnijeg in­deksa (plaće ili cijene), već stopostotni. U protivnom, Vlada će pasti već na prvom is­pitu kad umirovljenici s ispodprosječnim mirovinama dobiju jedva 5 kuna poveća­nja mirovine. SUH i MUH tvrde da je riječ o najviše 100 milijuna kuna, te bi takvoj mjeri trebalo dati prednost ispred mjere i brzine vraćanja oduzetih 10 posto um­irovljenicima s visokim mirovinama koje su stekli prema posebnim propisima.

     Jednostavnom intervencijom umi­rovljenici vide i privremeno rješenje za do­datni zdravstveni doprinos, tražeći pro­mjenu načina njegovog izračuna, i to tako da osnovica za izračun bude razlika iznad prosječne mirovine iz prethodne godine, a ne cijela mirovina. No, konačni je cilj da se taj doprinos ukine u cijelosti.

     Umirovljenici ne razumiju zbog čega Vlada tvrdi da želi vratiti umirovljenike na tržište rada, a zakonom je zapriječeno da prijevremeni umirovljenici (s prosječnim stažom od 37 godina) mogu raditi do pola radnog vremena bez obustave mirovine.

Najposlije, umirovljeničke udruge su upozorile na potrebu zaustavljanja siro- mašenja starijih od 65 godina i na način da se umjesto najniže mirovine uvede mi­nimalna mirovina koja bi iznosila 50 posto od bruto minimalne plaće, te i nacionalna mirovina za sve one koji je nisu stekli ra­dom, a Hrvatska je, uz Portugal, na čelu EU ljestvice zemalja s najvećim udjelom starijih koji nisu ostvarili pravo na mirovi­nu.

     Ministar Ćorić sve je pozorno saslušao, ponešto zapisao te naglasio kako nije u mogućnosti baš ništa obećati, ali prihvaća da se već u siječnju započne raspravama o tim konkretnim pitanjima i pokuša vidjeti kako ta i druga rješenja ugraditi u reba- lans ili u proračun za 2018. godinu. SUH i MUH su pozdravili otvorenost za dijalog, te su nastavili razgovore i s pomoćnikom ministra Marinkom Papugom.

 

SUH I MUH TRAŽE PREDSTAVNIKE UMIROVLJENIKA U UPRAVNOM VIJEĆU HZZO-a

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, koji zajedno zastupaju oko 300.000 umirovljenika, uputili su ministru zdravstva Milanu Kujundžiću inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o obveznom zdravstvenom osigu­ranju, kojom traže da se umirovljenici uključe u rad Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naime, iako su umirovljenici najbrojnija korisnička skupina, nemajusvog predstavnika u Upravnom vijeću što im onemogućuje sudjelovanje u donošenju odluka koje su za njih od životne važnosti. Zbog toga SUH i MUH traže da Vlada u Upravno vijeće imenuje dva predstavnika umirovljeničkih udruga, a koje će ministru zdravstva predložiti udruge umirovljenika.

    Usporedbe radi, u Republici Sloveniji, Skupština zdravstvenog osiguranja (koja ima ulogu našeg Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) broji ukupno 25 članova od kojih su sedam (7) umirovljenici. Napominjemo, da su u Republici Hrvatskoj umirovljenici jedina korisnička skupina koja plaća tri (3) vrste zdravstvenog doprinosa (1 posto, 3 posto i zdravstveni doprinos na drugi dohodak ako ga ostvaruju).