UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KONFERENCIJA ZA JAVNOST

Umirovljeničke udruge traže odmrzavanje mirovina – odmah!

Predstavnici umirovljeničkih udruga, članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH, 8. kolovoza 2011. održali su prvu zajedničku konferenciju za javnost. Tom je prigodom novinarima prezentiran pismeni zahtjev Vladi RH u kojemu „Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika i Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske zahtijevaju da se hitno ukine Zakon o odgodi usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca  2011. godine.“

Tražimo da usklađivanje ponovno krene, jer su mirovine već treću godinu zaredom zamrznute. Cijene rastu, a mirovine padaju. Primjerice, u srpnju prošle godine prosječna mirovina je u Hrvatskoj iznosila 2.177. kuna, a u istom mjesecu  ove godine 2.157. kuna. To je u prosjeku za 20 kuna, odnosno za  blizu jedan posto, manje nego lani. Nominalno smanjenje mirovina najbolje govori  da je na umirovljenike pao  najveći teret gospodarske krize, a da su mirovine realno pale na najnižu razinu. Upozoravamo da je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012. do 2014. godine najavljeno  da neće biti rasta mirovina, a to je za nas umirovljenike apsolutno neprihvatljivo.- naglašeno je u Zahtjevu.

Nadalje je naglašeno da su u odnosu na svibanj 2010. plaće  porasle za 2,8 posto, dok su mirovine u istom razdoblju pale za skoro jedan posto. Ujedno je odaslana poruka političkim strankama, s upozorenjem da ne kalkuliraju s daljnjim zamrzavanjem mirovina, jer će umirovljenici to znati „prepoznati“ i na glasačkim mjestima.

Na zajedničkoj konferenciji za javnost, ponovljen je zahtjev da se novim umirovljenicima dodatak na mirovinu uključi u mirovinsku osnovicu, te da se umirovljenicima koji su na temelju drugog stupa išli u mirovinu omogući da im se mirovina obračuna na temelju  prvog stupa, odnosno da svoju ušteđevinu iz drugog stupa  prenesu u prvi. Riječ je o osiguranicima koji su prije devet godina imali između 40 i 50 godina, odnosno oko 120 tisuća radnika.

Zahtjeve su na konferenciji prokomentirali predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću - koordinator Vijeća u ovom mandatu i predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Vincek, članovi Vijeća – predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić i predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske Mira Nikolić te član Vijeća za socijalnu pravdu Predsjednika Republike Hrvatske i član Predsjedništva SUH-a Hrvatske Ivan Nahtigal. 

Josip Vincek je  naglasio kako bi Zakon kojim su zamrznute mirovine trebalo ukinuti s 30. lipnjem 2011. godine  te mirovine uskladiti već za drugo polugodište ove godine, za što bi trebalo oko 60 milijuna kuna. „To nisu veliki novci, potrebna je samo politička volja. Predsjednica Vlade hodajući okolo obećava i daje daleko veća financijska sredstva nego što je potrebno za ovo namirenje umirovljenika! - zaključio je Vincek, dodajući kako sredstva za odmrzavanje mirovina postoje unutar sustava te  da rebalans proračuna  ne bi bio potreban.    

Stjepan Krajačić podsjetio je da prilikom povrata duga umirovljenicima njih 12.000 nije zatražilo povrat, što je ukupno 75 milijuna kuna, pa postoje sredstva za „odmrzavanje“.

Mira Nikolić je upozorila na ozbiljnu činjenicu da se političke stranke umirovljenika razjedinjuju i konfrontiraju, ali da zato umirovljeničke udruge, koje okupljaju daleko veći broj ljudi  treće dobi, ujedinjuju i zajednički djeluju u interesu umirovljenika.

Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske  Josip Vincek i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić svečano su pred novinarima potpisali Sporazum o suradnji dviju najvećih umirovljeničkih asocijacija u Hrvatskoj koje zajedno okupljaju preko 350.000 članova. Kako je navedeno u Sporazumu  Matica i Sindikat će  djelovati na poboljšanju materijalnog, zdravstvenog i društvenog položaja umirovljenika te poticati rješavanje aktualnih problema s kojima se suočavaju.