UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KONFERENCIJA ZA JAVNOST

Umirovljeničke udruge traže odmrzavanje mirovina – odmah!

Predstavnici umirovljeničkih udruga, članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH, 8. kolovoza 2011. održali su prvu zajedničku konferenciju za javnost. Tom je prigodom novinarima prezentiran pismeni zahtjev Vladi RH u kojemu „Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika i Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske zahtijevaju da se hitno ukine Zakon o odgodi usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca  2011. godine.“

Tražimo da usklađivanje ponovno krene, jer su mirovine već treću godinu zaredom zamrznute. Cijene rastu, a mirovine padaju. Primjerice, u srpnju prošle godine prosječna mirovina je u Hrvatskoj iznosila 2.177. kuna, a u istom mjesecu  ove godine 2.157. kuna. To je u prosjeku za 20 kuna, odnosno za  blizu jedan posto, manje nego lani. Nominalno smanjenje mirovina najbolje govori  da je na umirovljenike pao  najveći teret gospodarske krize, a da su mirovine realno pale na najnižu razinu. Upozoravamo da je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012. do 2014. godine najavljeno  da neće biti rasta mirovina, a to je za nas umirovljenike apsolutno neprihvatljivo.- naglašeno je u Zahtjevu.

Nadalje je naglašeno da su u odnosu na svibanj 2010. plaće  porasle za 2,8 posto, dok su mirovine u istom razdoblju pale za skoro jedan posto. Ujedno je odaslana poruka političkim strankama, s upozorenjem da ne kalkuliraju s daljnjim zamrzavanjem mirovina, jer će umirovljenici to znati „prepoznati“ i na glasačkim mjestima.

Na zajedničkoj konferenciji za javnost, ponovljen je zahtjev da se novim umirovljenicima dodatak na mirovinu uključi u mirovinsku osnovicu, te da se umirovljenicima koji su na temelju drugog stupa išli u mirovinu omogući da im se mirovina obračuna na temelju  prvog stupa, odnosno da svoju ušteđevinu iz drugog stupa  prenesu u prvi. Riječ je o osiguranicima koji su prije devet godina imali između 40 i 50 godina, odnosno oko 120 tisuća radnika.

Zahtjeve su na konferenciji prokomentirali predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću - koordinator Vijeća u ovom mandatu i predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Vincek, članovi Vijeća – predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić i predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske Mira Nikolić te član Vijeća za socijalnu pravdu Predsjednika Republike Hrvatske i član Predsjedništva SUH-a Hrvatske Ivan Nahtigal. 

Josip Vincek je  naglasio kako bi Zakon kojim su zamrznute mirovine trebalo ukinuti s 30. lipnjem 2011. godine  te mirovine uskladiti već za drugo polugodište ove godine, za što bi trebalo oko 60 milijuna kuna. „To nisu veliki novci, potrebna je samo politička volja. Predsjednica Vlade hodajući okolo obećava i daje daleko veća financijska sredstva nego što je potrebno za ovo namirenje umirovljenika! - zaključio je Vincek, dodajući kako sredstva za odmrzavanje mirovina postoje unutar sustava te  da rebalans proračuna  ne bi bio potreban.    

Stjepan Krajačić podsjetio je da prilikom povrata duga umirovljenicima njih 12.000 nije zatražilo povrat, što je ukupno 75 milijuna kuna, pa postoje sredstva za „odmrzavanje“.

Mira Nikolić je upozorila na ozbiljnu činjenicu da se političke stranke umirovljenika razjedinjuju i konfrontiraju, ali da zato umirovljeničke udruge, koje okupljaju daleko veći broj ljudi  treće dobi, ujedinjuju i zajednički djeluju u interesu umirovljenika.

Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske  Josip Vincek i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić svečano su pred novinarima potpisali Sporazum o suradnji dviju najvećih umirovljeničkih asocijacija u Hrvatskoj koje zajedno okupljaju preko 350.000 članova. Kako je navedeno u Sporazumu  Matica i Sindikat će  djelovati na poboljšanju materijalnog, zdravstvenog i društvenog položaja umirovljenika te poticati rješavanje aktualnih problema s kojima se suočavaju.