UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

EDUKAL 2016. - KONFERENCIJA O ALZHEIMEROVOJ BOLESTI

Samo prazno tijelo, školjka bez bisera

 

     U posljednje vrijeme često čujemo da se ozbiljno govori o Alzheimerovoj demenciji ili samo o Alzheimeru, ali i da se čuje i podosta viceva o „malom Švabi” koji nam po kući sakriva stvari. Vice­vima kao da želimo sakriti osobni strah od užasa koji nas vreba s porastom godina...

Demencija i Alzheimerova bolest

     Demencija je postupno pogoršanje različitih funkcija mozga kao što su sjeća­nje, razmišljanje, prepoznavanje, jezik te planiranje i gubitak svijest o sebi i drugi­ma. Alzheimerova bolest uzročnik je demencije u 70 do 80 posto slučajeva. Simptomi većine demencija su gubitak pamćenja, problemi s razmišljanjem i pla­niranjem, problemi s govorom (jezikom), nemogućnost prepoznavanja ljudi i stvari te promjena osobnosti.

Demencija = zarazna

     Alzheimerova demencija je skup simpto­ma najčešće spominjanih kao zaboravlji­vost, dezorijentiranost, strah, priviđenja, promjene raspoloženja, depresija, agresiv­nost... To nije isključivo bolest mozga, već je i neurodegenerativna bolest, sistemska bolest koja godinama potpuno razara obo­ljelu osobu. Česte su upale dišnih i urinar- nih putova, kao i sve druge bolesti, a moguća je i jaka bol koja pogoršava pona­šanje bolesnika. Pri tome je vrlo važno rano prepoznavanje bolesti zbog početka što ranijeg liječenja danas dostupnim lije­kovima. Primjenjuje se i fizikalna, okupacij­ska, art i muziko terapija i druge, jer boles­niku omogućuju da što duže funkcionira u obitelji. Naime, za sada u Hrvatskoj ne postoji dovoljno smještajnih kapaciteta u domovima za starije, a ni u bolnicama, pa većina bolesnika ostaje u obitelji.

Alzheimer - najveća zdravstvena kriza 21. stoljeća

     Mnogi u svijetu smatraju demenciju, posebno Alzheimerovu bolest, jednom od najvećih zdravstvenih kriza 21. stolje­ća. Podaci govore da se u svijetu svake tri sekunde pojavljuje novi slučaj demen­cije, a u Hrvatskoj svaka tri sata. Zbog toga je većina zemalja razvijenog svijeta usvojila Nacionalnu strategiju borbe pro­tiv Alzheimerove bolesti, a Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest izradila je nacrt      Nacionalne strategije borbe pro­tiv Alzheimerove bolesti koja čeka na usvajanje. U Hrvatskoj se procjenjuje da trenutačno ima oko 88 tisuća oboljelih od te bolesti i drugih demencija. Za sada nisu pronađeni lijekovi koji bi izliječili ili barem promijenili tijek bolesti, ali sve bolje upoznavanje same bolesti daje nadu da će se ipak nešto promijeniti na bolje i da će se kvalitetnije moći živjeti s njom.

     U Zagrebu je u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Jankomiru 2015. godine otvo­rena prva dnevna bolnica za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, u domovima za starije počeli su se otva­rati odjeli specijalizirani za njegu i skrb takvih osoba, a u projektima domova, tak­vi odjeli postaju standardom. Ipak najveći broj bolesnika od demencija ostaje živjeti u vlastitom domu, a cjelokupnu brigu i skrb o njima vode uglavnom članovi obi­telji koji su vrlo često zatečeni samom pojavom bolesti i u početku se vrlo teško nose s tom spoznajom. Osim toga i obo­ljeli i članovi obitelji osjećaju se izolira­no.

Informiranjem i potporom do destigma- tizacije oboljelih

     Obiteljski skrbnici oboljele osobe moraju se pobrinuti za svoje fizičko, a posebice za psihičko zdravlje. Bolest se mora destigmatizirati. Treba stvoriti poti­cajno okruženje prijateljske zajednice, koje su sve raširenija pojava u svijetu, ali na sreću, i kod nas. U zajednici je važno izgraditi snažnu mrežu potpore osobama koje žive s demencijom, njiho­vim skrbnicima i obitelji.

     Njegovateljima je potrebna pomoć pri­je svega s nizom informacija o samoj bolesti, o pojavama koje će se događati u budućnosti, o tome kako će se razvijati bolest, kako reagirati na agresivna pona­šanja, lutanja, neizvjesna upravljanja vozilom i općenito sudjelovanje u prome­tu. Njegovatelji trebaju i emocionalnu pot­poru, jer je bolest dugotrajna pa trebaju sačuvati i vlastito zdravlje.

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest osnovana je 5. svibnja 1999. godine. Bila je prvi pravi prijatelj i poma­gač obiteljima i oboljelima u nesnalaže­nju, ali i u razumijevanju problema. Res- pektabilna je članica mnogih međuna­rodnih udruženja, nezamjenjiva do danas u pomoći upravo bolesnicima i njihovim obiteljima, ali isto tako pone­kad i stručni pomagač i savjetnik medi­cinskim djelatnicima u sustavu, osobito primarne zdravstvene zaštite, ali i soci­jalne zaštite u razvoju organiziranih obli­ka izvaninstitucionalne, ali i institucio­nalne skrbi u domovima za starije. Sindikat umirovljenika Hrvatske je njezin kolektivni član.

     Udruga je dobro povezana sa svjet­skim i europskim udrugama, pa posred­stvom njih i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Naša i svjetska iskustva pokazuju da je potrebna stalna, kontinui­rana specijalistička edukacija obiteljskih liječnika i formalnih njegovatelja, te šira obrazovanost obiteljskih skrbnika i jav­nosti o tome kako osobama s demenci­jom pomoći da što dulje ostanu samos­talni, unatoč umanjenjima njihovih spoz­najnih sposobnosti.

EdukAl 2016. - demencija i odnos društva

     Zato je 2015. godine organizirana Prva edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti EdukAl 2015., a sudionici su zatražili da se održi i ove godine EdukAl 2016. još više usmjeren prema praksi i pitanjima demencije i društva.

     Ovogodišnja druga konferencija o Alz­heimerovoj bolesti održana je 10. i 11. studenog u Zagrebu. Sudionici konferen­cije bili su liječnici primarne zdravstvene zaštite i drugi zdravstveni radnici (teren­ske i patronažne sestre, fizioterapeuti, njegovateljice), psiholozi, zaposlenici u domovima za starije osobe (mnogo iz privatnih domova), volonteri, a mnogo­brojni su bili obiteljski skrbnici i članovi obitelji oboljelih.

Demencija = prijelazna

     U stručnom dijelu EdukAl 2016. saz­nalo se mnogo o podršci Gradskog ure­da za zdravstvo Grada Zagreba, o čemu je govorila prof. dr. sc. Mirna Šitum u sklopu predavanja Podrška gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba jav­no zdravstvenim aktivnostima Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, te Ure­da za socijalnu zaštitu i osobe s invali­ditetom Grada Zagreba, o čemu je govorila mr. Višnja Fortuna u sklopu izlaganja Grad Zagreb u stvaranju demenciji prijateljske zajednice. Grad Zagreb već 15 godina kontinuirano financijski pomaže udruzi da održava Savjetovalište za članove obitelji obo­ljelih, edukaciju obitelji, SOS telefon, projekt 10 ranih znakova Alzheimerove bolesti te pomaže Alzheimer caffeima da se destigmatizira bolest, a povodom svjetskog dana Alzheimerove bolesti održana je Šetnja za sjećanje.

Demencija = nasljedna

     „Grad Zagreb je prihvatio Globalnu povelju o demenciji kao osnovu za dalj­nje usavršavanje svojih zdravstvenih politika u sklopu smjernica europskog i svjetskog projekta Zdravi grad zbog raz­voja Zagreba kao prijateljske zajednice demenciji”, naglasila je Šitum.

     Višnja Fortuna naglasila je kako Grad Zagreb pruža niz individualiziranih, izva- ninstitucionalnih usluga oboljelima, pomoć u kući i dnevni boravak, dok se uz pomoć projekata gerontoloških centara provodi niz kreativnih i rekreativnih radionica. Osim toga, osobama s uznapredovalom bolešću omogućuje se smještaj na speci­jaliziranom odjelu u domu Medveščak, a u posljednjoj fazi bolesti na odjelu za poja­čanu njegu. Od ove godine osigurano je i savjetovanje za članove obitelji u domu Sveti Josip. O tijeku i liječenju govorili su liječnici, o problemima obitelji socijalni radnici i psiholozi, a sestre i njegovateljice o njezi oboljelih. Savjetnica pučke pravobraniteljice za pravne osobe Silvija Trgo- vec Greif govorila je o ljudskim pravima osoba starije dobi i dugotrajnoj institucio­nalnoj skrbi. Ipak, uvijek je najteže slušati osobne priče i doživljaje življenja uz obo­ljelu osobu. Neponovljive su priče, tragič­ne do boli, vapaji očajnika.

     „Moj tata je nas - mamu, brata i mene, a kasnije i unuke, neizmjerno volio, ali nekako smo nestali iz njegovog života. I znam da ne bi nikad pristao na to, znam da bi radije odabrao najgore muke nego da izgubi nas. Alzheimer ga je gasio, iz njegovog sjećanja brisao jednog po jed­nog kao svijeće na torti. I kako smo mi nestajali iz njegovog sjećanja, tako je i on nestajao pred našim očima. Malo po malo, sve dok nije ostalo samo prazno tijelo, samo školjka bez bisera. Moj tata je pre­minuo 11. lipnja 2013. godine. Njegova duša je preminula nekoliko godina prije toga”, ispričala je I.L. svoje svjedočan­stvo.

     Zaključak konferencije je kako svakako treba nastaviti s njenim redovnim održava­njem jer uvijek ima mnogo novosti, a svijet traži nova, bolja rješenja i spoznaje.

(Biserka Budigam)

 

 

PROMOCIJA PRIRUČNIKA O ALZHEIMEROVOJ BOLESTI

     Promocija prvog sveučilišnog pri­ručnika Alzheimerova bolest i druge demencije - rano otkrivanje i zaštita zdravlja održana je 13. prosinca u prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora u Zagrebu. Promocija priruč­nika održana je u sklopu 200. jubi­larne gerontološke tribine na kojoj su sudjelovati brojni stručnjaci, liječ­nici itd.