UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KONSTITUIRANA SVA TIJELA UPRAVLJANJA SUH-A

U planu brojne inicijative i zahtjevi za povećanje prava umirovljenika

 

-PREDSJEDNIŠTVO: Nakon što je održana 15. Skupština SUH-a 29. rujna 2016. u Zagrebu, SUH je nastavio radno, te je već 3. studenog održana konstituira- juća sjednica Predsjedništva SUH-a u Puli na kojoj je izabran zamjenik pred­sjednice SUH-a, potvrđeni izabrani pot­predsjednici, imenovani članovi Izvršnog odbora SUH-a i Stegovne komisije.

     Članovi i članice Predsjedništva SUH-a složili su se kako će se borba za umirovlje­nička prava i borba protiv siromaštva nastaviti, te da će se poduzeti sve mogu­će inicijative da se porezna reforma ne odrazi negativno na standard umirovljeni­ka. Usuglašeno je kako će prioritetne točka za Nacionalno vijeće za umirovlje­nike i starije osobe biti usklađivanje miro­vina. Jedan od najvažnijih prioriteta je pokrenuti inicijativu prema Vladi za ratifi­kacijom Konvencije Međunarodne organi­zacije rada prema kojom bi minimalni udjel prosječne mirovine u plaći iznosio 45 posto. Na sjednici su raspravljena brojna pitanja, financijska izvješća i otvo­rene rasprave o budućem radu.

-NADZORNI ODBOR: Konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora održana je 27. listopada, a otvorio ju je član Pred­sjedništva SUH-a Milan Tomičić koji je pohvalio dosadašnji rad Nadzornog odbo­ra te predložio intenzivniju suradnju s nadzornim odborima u podružnicama. Nakon uvodnog izlaganja potvrđeni su izabrani članovi. te je sjednica nastavlje­na pod vodstvom novog predsjednika s raspravom o financijskim izvješćima.

-STATUTARNA KOMISIJA: Konstitui­rajuća sjednica Statutarne komisije održa­na je 9. studenog na kojoj su potvrđeni izabrani članovi te je izabrana predsjedni­ca, njen zamjenik i tajnik.

-IZVRŠNI ODBOR: Glavno operativno tijelo SUH-a je konstituirano 21. stude­nog u Zagrebu, s bogatim dnevnim redom. Dvije točke zaslužuju posebnu pozornost: odluka da SUH javno izražava spremnost i za otvorene metode borbe u zaštiti prava umirovljenika i protiv siro­maštva, te sedam prioritetnih točaka koje će SUH zatražiti da se rasprave na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. To su usklađivanje mirovi­na i s rastom plaća mora opstati, uz zah­tjev da se zadrži varijabilni model na način da se usklađivanje vrši u korist sto­postotnog iznosa rasta povoljnijeg indek­sa plaća; uvođenje minimalne mirovina koja bi iznosila 50 posto minimalne bruto plaće; obiteljska mirovina kao dodatak uz vlastitu mirovinu u određenom postotku (npr. 20 do 50 posto), sukladno socijal­nom statusu; očuvanje prvog mirovin­skog stupa (vraćanje stope doprinosa na 20 posto) i preustrojba drugog mirovin­skog stupa u dobrovoljni; proširivanje participacije i suodlučivanja za umirovlje­nike i starije osobe - uz Nacionalno vije­će za umirovljenike i starije osobe i Upravno vijeće HZMO, imati predstavni­ke i u upravnom vijeću HZZO, savjete za umirovljenike i starije osobe u svim župa­nijama, te uvođenje pravobranitelja za starije osobe; borba protiv privatizacije zdravstva i dopunskog osiguranja i uvođ­enje socijalne mirovine. Izvršni odbor će razraditi i operativni program rada za 2017. godinu.