UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KONSTITUIRANA SVA TIJELA UPRAVLJANJA SUH-A

U planu brojne inicijative i zahtjevi za povećanje prava umirovljenika

 

-PREDSJEDNIŠTVO: Nakon što je održana 15. Skupština SUH-a 29. rujna 2016. u Zagrebu, SUH je nastavio radno, te je već 3. studenog održana konstituira- juća sjednica Predsjedništva SUH-a u Puli na kojoj je izabran zamjenik pred­sjednice SUH-a, potvrđeni izabrani pot­predsjednici, imenovani članovi Izvršnog odbora SUH-a i Stegovne komisije.

     Članovi i članice Predsjedništva SUH-a složili su se kako će se borba za umirovlje­nička prava i borba protiv siromaštva nastaviti, te da će se poduzeti sve mogu­će inicijative da se porezna reforma ne odrazi negativno na standard umirovljeni­ka. Usuglašeno je kako će prioritetne točka za Nacionalno vijeće za umirovlje­nike i starije osobe biti usklađivanje miro­vina. Jedan od najvažnijih prioriteta je pokrenuti inicijativu prema Vladi za ratifi­kacijom Konvencije Međunarodne organi­zacije rada prema kojom bi minimalni udjel prosječne mirovine u plaći iznosio 45 posto. Na sjednici su raspravljena brojna pitanja, financijska izvješća i otvo­rene rasprave o budućem radu.

-NADZORNI ODBOR: Konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora održana je 27. listopada, a otvorio ju je član Pred­sjedništva SUH-a Milan Tomičić koji je pohvalio dosadašnji rad Nadzornog odbo­ra te predložio intenzivniju suradnju s nadzornim odborima u podružnicama. Nakon uvodnog izlaganja potvrđeni su izabrani članovi. te je sjednica nastavlje­na pod vodstvom novog predsjednika s raspravom o financijskim izvješćima.

-STATUTARNA KOMISIJA: Konstitui­rajuća sjednica Statutarne komisije održa­na je 9. studenog na kojoj su potvrđeni izabrani članovi te je izabrana predsjedni­ca, njen zamjenik i tajnik.

-IZVRŠNI ODBOR: Glavno operativno tijelo SUH-a je konstituirano 21. stude­nog u Zagrebu, s bogatim dnevnim redom. Dvije točke zaslužuju posebnu pozornost: odluka da SUH javno izražava spremnost i za otvorene metode borbe u zaštiti prava umirovljenika i protiv siro­maštva, te sedam prioritetnih točaka koje će SUH zatražiti da se rasprave na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. To su usklađivanje mirovi­na i s rastom plaća mora opstati, uz zah­tjev da se zadrži varijabilni model na način da se usklađivanje vrši u korist sto­postotnog iznosa rasta povoljnijeg indek­sa plaća; uvođenje minimalne mirovina koja bi iznosila 50 posto minimalne bruto plaće; obiteljska mirovina kao dodatak uz vlastitu mirovinu u određenom postotku (npr. 20 do 50 posto), sukladno socijal­nom statusu; očuvanje prvog mirovin­skog stupa (vraćanje stope doprinosa na 20 posto) i preustrojba drugog mirovin­skog stupa u dobrovoljni; proširivanje participacije i suodlučivanja za umirovlje­nike i starije osobe - uz Nacionalno vije­će za umirovljenike i starije osobe i Upravno vijeće HZMO, imati predstavni­ke i u upravnom vijeću HZZO, savjete za umirovljenike i starije osobe u svim župa­nijama, te uvođenje pravobranitelja za starije osobe; borba protiv privatizacije zdravstva i dopunskog osiguranja i uvođ­enje socijalne mirovine. Izvršni odbor će razraditi i operativni program rada za 2017. godinu.