UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH PIŠE MINISTRIMA I PREMIJERU

Marićevi klipovi radu umirovljenika

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je 30. studenoga 2016. godine premijeru Andreju Plenkoviću te trojici ministara (ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i miro­vinskog sustava Tomislav Čorić i ministar zdravstva Milan Kujundžić) uputio prijedloge glede rada umirovljenika s inicijativom za izmje­ne Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.

     Svoje direktno obraćanje Sindikat je objasnio time što najvećim umirovljeničkim udrugama već godi­nu dana nije omogućen socijalni dijalog zbog prekida djelovanja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, pa su prinuđene na ovaj način poslati svoje prijedloge izmjena Prijedloga Zakona o izmje­nama i dopunama Zakona o doprino­sima u okviru porezne reforme.

     „Hrvatski umirovljenici imaju najni­že relativne mirovine (udjel prosječ­ne mirovine u prosječnoj plaći) od svih zemalja u okruženju (Hrvatska 39 posto; BIH 44 posto; Srbija 47 posto; Crna Gora 57 posto; Slovenija 58 posto; 60 posto Makedonija), te su peti na ljestvici najsiromašnijih starijih građana u Europskoj uniji, jer je svaka treća osoba starija od 65 godina siromašna. U takvim uvjeti­ma, osobito kad je prosječna mirovi­na od 2.251,54 kuna nedostatna za puko preživljavanje, a u odnosu na iznos srednje plaće populacije u dobi od 50 do 59 godina najniža je u EU i iznosi tek 37 posto, hrvatski su umirovljenici sa zadovoljstvom doče­kali programsko opredjeljenje HDZ-a i nove Vlade da se omogući i stimuli­ra povrat na tržište rada onima koji to mogu i žele.

     Čini se da su to bila preuranjena očekivanja i netočna obećanja, jer je time i ova Vlada nastavila smjer kojim je krenula prethodna vlada, koja je najavila konačni odmak od socijalističkog otpora pravu na rad i umirovljenika bez obustave mirovi­ne, zapravo to omogućila samo oni­ma koji su ostvarili tzv. starosnu mirovinu (prosječno 30 godina rad­nog staža), dok je isto pravo zanije­kala prijevremenim starosnim umirovljenicima koji su za stjecanje svoje mirovine prosječno odradili i uplatili oko 37 godina radnog staža.”, piše u uvodu prijedloga.

Diskriminacija diskriminiranih

     „Ova Vlada nesporno nastavlja takav diskriminacijski hod prethodne vlade, postavljajući nove prepreke za rad umirovljenika, ovaj puta kroz stjecanje drugog dohotka. Tako, umjesto da se prednost da radu ispred socijalne potpore, ova Vlada je spremna ograničiti rad umirovlje­nika kroz stjecanje drugog dohotka i preusmjeriti siromašne hrvatske umirovljenike na državne jasle soci­jalne potpore.

     Kako bi se to izbjeglo, umirovlje­ničke udruge očekuju od ove Vlade da što hitnije bezuvjetno pravo na radni odnos do pola radnog vremena omogući i prijevremenim starosnim umirovljenicima izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

     Međutim, ono što je „sveobuhvat­nom” poreznom reformom obrazlo­ženo (Prijedlog Zakona o izmjena­ma i dopunama Zakona o doprinosi­ma), kao „ukidanje iznimaka od pla­ćanja doprinosa umirovljenicima zbog sprječavanja porezne evazije i ukidanja neopravdane prednosti umirovljenika na tržištu povreme­nog rada u odnosu na druge radni­ke”, zapravo je hrvatskim jezikom prevedeno puka diskriminacija sta­rijih građana. Hrvatska je po među­narodnim indeksima starenja poz­nata kao zemlja koja ne voli svoje stare i gura ih u siromaštvo, osobito stoga što ima najniže udjele rada starijih radnika.    Treba napomenuti kako starije osobe nisu konkurenci­ja mladima na tržištu rada, jer imaju posve drukčije vještine i znanja zbog kojih su bivali angažirani, a sada će se i ta mogućnost povre­menog rada suziti.

     Ova je Vlada, naime, i umirovlje­nicima koji privređuju drugi dohodak odlučila uvesti obvezatno plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstve­no osiguranje, te poreza od 24 pos­to. Neshvatljivo je takvo dvostruko nametanje doprinosa, i to, kad je riječ o mirovinskom doprinosu, kate­goriji građana koji su već ostvarili mirovinu. Druge europske zemlje rad umirovljenika reguliraju graničnim iznosima zarade ili poreznim razre­dima. Još je neshvatljivija nedosljed­nost koja nalikuje na kažnjavanje rada umirovljenika, jer se za prvi dohodak računa porezna stopa s umanjenjem od 50 posto, a ovdje u cijelosti.”, navodi SUH.

Nedosljedno dupliranje poreza

     No, kad je ova Vlada već naumila uvesti mirovinski doprinos u 50-pos- totnom iznosu baš svim kategorija­ma radnika po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, pa i umirovljeni­cima, nikako nema logike da uvodi dvostruki zdravstveni doprinos ijed­nom umirovljeniku, a dvostruko bi ga plaćali svi umirovljenici koji bi dodatno povremeno radili. Naime, još 1.1.2009. godine uveden je spor­ni dodatni zdravstveni doprinos kojim se s jedan posto bruto mirovi­ne teretilo umirovljenike čija je mje­sečna mirovina iznosila mane od prosječne neto plaće za prethodnu godinu, te s tri posto umirovljenike s mirovinama većim od iste (trenutno 5.711 kuna), pri čemu država snosi u cijelosti doprinos od jedan posto (iako nije izvjesno da ga i uplaćuje u zdravstvenu riznicu). Nešto manje od 40.000 umirovljenika uredno pla­ća dodatni zdravstveni doprinos, iako su tijekom radnoga vijeka do mirovine zaradili zdravstveno osigu­ranje, te plaćaju i dopunsko osigura­nje. Sada bi ti isti trebali platiti još jedan zdravstveni doprinos, što je apsolutno diskriminirajuće i neosno­vano.”

     Stoga je Sindikat umirovljenika Hrvatske predložio je da se umirovljenicima koji privrede drugi dohodak, porezna stopa računa u vrijednosti od 50 posto pune porez­ne stope za drugi dohodak od 24 posto, kao što je, s istim umanje­njem, utvrđena obveza poreza za prvi dohodak od nesamostalnog rada ili mirovine, te da se bezuvjet­no briše institut dodatnog zdrav­stvenog doprinosa za umirovljenike od 1 i 3 posto, kao neprimjerenog dvostrukog terećenja. Kao što je poznato, gospodin ministar je otklo­nio sve prijedloge amandmana, pa čak i one svoga koalicijskog partne­ra Mosta.

 

KONAČNO! USKORO NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

     Nakon godinu dana blokade, konačno će se obnoviti rad Nacionalnog vijeća, savjetodavnog tijela Vlade RH, u kojem će dvije najveće umirovljeničke udru­ge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, imati sva­ki po tri redovita člana. Naime, nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sus­tava je 6. prosinca dostavilo konačni prijedlog sporazuma o osnivanju Nacio­nalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u koji su ugrađeni i prijedlozi SUH-a.