UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

IZ SABORSKIH DVORANA: Radnici i umirovljenici – zajedno

 

Sindikat umirovljenika je u suradnji s nezavisnim zastupnikom Kazimirom Vardom, te predstavnicima sindikalnih središnjica, odaslao zajedničku kritiku „sveobuhvatne" porezne reforme vladajuće koalicije

     „Najavljenom poreznom reformom neće biti poboljšan položaj umirovljenika, a umirovljenička domaćinstva plaćat će velike režije i porez na promet nekretnina od četiri posto, odluče li se za zamjenu ili u odlazak u manji stan. Ovakvim porez­nim rješenjima se nikako neće poboljšati položaj umirovljenika i starijih osoba”, upozorio je Kažimir Varda iz Kluba zas­tupnika Stranke rada i solidarnosti, Refor­mista i nezavisnih zastupnika na konfe­renciji za novinare, održanoj 15. studenog u Hrvatskom saboru, čije su održavanje inicirali po prvi put zajedno predstavnici umirovljenih i aktivnih radnika.

     Varda je podsjetio kako kod Zakona o lokalnim porezima u slučaju zamjene nekretnina porez plaćaju oba sudionika u zamjeni. „Većina staračkih domaćinstava, odnosno umirovljenika, ima u posjedu veću kvadraturu stana, a želi je zamijeniti za manju, no ovakav prijedlog ih dovodi u nepovoljan položaj”, rekao je Varda i naglasio kako bi bilo bolje da se vrati na razdoblje prije 1997. godine kada se pla­ćao porez samo na razliku tržišne vrijed­nosti. Varda je također prokomentirao Vladino odustajanje od promjene poreza za kruh, mlijeko, knjige i ortopedska pomagala za što je ustvrdio da nije sigu­ran koliko će u konačnici pomoći umirovlje­nicima i njihovom položaju.

Ništa bez minimalne i „socijalne" mirovine!

     „Vlada je svojim prijedlogom porezne reforme izabrala stranu kapitala, a ne lju­di, a nikako - umirovljenika”, rekao je Mato Obradović, potpredsjednik Sindi­kata umirovljenika Hrvatske i ocijenio sramotnim što je od zemalja regije u Hrvatskoj mirovina u odnosu na prosječ­nu plaću najniža i za 2015. je iznosila mizernih 38,22 posto. Podsjetio je kako je Hrvatska potpisnica Konvencije Među­narodne organizacije rada, a time i oba­vezna imati minimalni udjel mirovine u prosječnoj plaći od 40 posto, čega se ne pridržava ni ova Vlada, kao i što se nisu pridržavale bivše. Obradović je još jed­nom podsjetio na zahtjeve SUH-a i Mati­ce umirovljenika Hrvatske koje su uputili premijeru Andreju Plenkoviću, a kojima traže - ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od jedan i tri posto koji se pla­ća na puni iznos mirovine, a ne samo na dio koji prelazi iznos prosječne plaće; vraćanje stope od 20 posto za prvi miro­vinski stup, jer je njezino smanjivanje na 15 posto 2002. godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom proračunu...

     Posebni naglasak Obradović je stavio na zahtjev uvođenja minimalne mirovine u visini od 50 posto minimalne bruto pla­će, uvođenje državne naknade za starije osobe koje nisu ostvarili pravo na mirovi­nu koja bi bila manja od minimalne miro­vine te uvođenje obiteljske mirovine po uzoru na ostale europske države.

     „Tražimo da se omogući rad svim umirovljenicima te da to bude pozitivno prih­vaćeno. Na primjer, u Njemačkoj umirovlje­nik koji radi može zarađivati i do 500 eura mjesečno bez ikakvih poreza i naknada. Uz to, mirovine bi trebale pratiti i plaće iz kojih se u konačnici financiraju. Nažalost, sva ova povećanja od 5 ili 8 kuna se jedino mogu nazvati sramotnim”, pojasnio je Obradović zahtjeve SUH-a i MUH-a.

     Obradović je upozorio na potrebu hitnog formiranja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje bi ras­pravilo prijedlog porezne reforme. „Ne znamo zašto se formiranje Nacionalnog vijeća izbjegava jer bi sudjelovanjem u njegovom radu Vlada i resorni ministri došli do bolje spoznaje o tome kako će porezna reforma utjecati na položaj umirovljenika i starijih osoba”, rekao je Obradović i podsjetio kako je SUH ove godine u sklopu peticije protiv siromašt­va starijih osoba prikupio više od 26.000 potpisa građana i građanki. „Još jed­nom bi podsjetio kako je po Ustavu RH ovo socijalna država koja je ovim što radi pokazala da to ipak nije”, zaključio je Obradović.

     Potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Tomo Benko poručio je kako je Vlada u poreznoj reformi zaboravila umirovljenike. „320.000 je onih koji primaju mirovine do 2.000 kuna i na njih ništa neće utjecati, kao i na 175.000 onih koji primaju do 1.000 kuna. Onima s mirovinom od 4.000 do 6.000 kuna ostaje isto, ali će rasti mirovi­ne iznad 6.000 kuna. Pa tako će onima s mirovinom od 7.000 kuna rasti za 130, a oni­ma s višom mirovinom od 20.000 kuna će rasti za 800. Dakle, pomažu sirotinju da mogu lakše živjeti”, kazao je Benko.

Ho-ruk reforma bez javne rasprave

     Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, naglasio je kako bi pita­nje položaja umirovljenika trebalo biti opće- društveno pitanje i pitanje solidarnosti koje sve manje ima u hrvatskom društvu. „Vjeru­jem da smo svi svjesni stanja u kojem danas živi većina umirovljenika, ali nažalost i veći­na radnika u Hrvatskoj. Svima je u interesu stabilnost mirovinskog sustava, ali i moguć­nost dostojanstvenog života od mirovine. Doista je neprimjereno da netko tko je odra­dio životni vijek i tko je uložio dio sebe, svog zdravlja i života u stvaranje vrijednosti na kojima danas nastavljaju nove generacije raditi, da nema mirovinu od koje može dos­tojno živjeti”, objasnio je Sever potporu sin­dikata umirovljenicima i starijim osoba.

     Osvrćući se na prijedlog porezne reforme, Sever je naglasio kako se opet vratila praksa neodržavanja javne raspra­ve u koju bi se mogli uključiti svi zaintere­sirani dionici. Upozorio je kako je neprih­vatljivo da se o ovakvom paketu zakona jako kratko raspravlja, a sve s ciljem što bržeg usvajanja zakona do 2. prosinca kako bi se moglo krenuti u pripremu novog državnog proračuna. Sever je prok­omentirao porez na promet nekretnina i rekao kako postoji još uvijek puno nepoz­nanica, ali da se vrlo lako iščitava kako će dijelu građana rasti troškovi.

 

     „Svijet ide u drugom pravcu, govori o progresivnom oporezivanju dohotka kao 0 jednoj od ključnih mjera za smanjenje društvenih nejednakosti, a mi u Hrvatskoj idemo u potpuno drugim putem. S obzi­rom na to da se poduzetnicima ide na ruku jer im se smanjuje porez na dobit s 20 na 18 posto jasno je da im se time izravno otvara prostor za povećanje pla­će. Treba osjetno povećati minimalnu plaću, ali isto tako i značajno povećati plaće općenito jer će to utjecati i na pove­ćanje uplate doprinosa, kao i što će otvo­riti prostor za porast mirovina”, rekao je Sever i dodao kako će se time stvoriti preduvjeti povećanog trošenja, potražnje i zapošljavanja.

 

     „To su sve preduvjeti za otvaranje ciklusa koji bi trebao povezati umirovljeni­ke i zaposlene u sustav, tako da su pove­ćanje plaća i mirovina jedino pravo rješe­nje za izlazak iz krize”, zaključio je Sever.

     Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske je nak­nadno, u emisiji Otvoreno, podržao ini­cijativu umirovljeničkih udruga da mini­malna mirovina iznosi 50 posto minimal­ne plaće. (Ana Kuzmanić)