UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PLATFORMA


Sindikata umirovljenika Hrvatske:
Načela, modeli i prava umirovljenika

Temeljem odluke Glavnog odbora Sindikata umirovljenika (SUH), Predsjedništvo GO donosi sljedećU platformu o načelima, modelima i pravima umirovljenika u Republici Hrvatskoj, kao osnovu za razgovore s parlamentarnim strankama uoči predstojećih izbora.

 

1.  Temelj mirovinskog sustava mora biti jedinstven javni i obvezatan prvi stup međugeneracijske solidarnosti, u formi obvezatnih doprinosa uplaćenih od strane poslodavaca i radnika;

2. Potrebno je izdvojiti sva posebna mirovinskih prava iz sustava/proračuna međugeneracijske solidarnosti;

3. a) Neophodan je djelotvorni nadzor te brzo sankcioniranje neplaćanja, uz kaznenu odgovornost za sve koji ne uplaćuju doprinose za mirovinskog osiguranja;

 


    b) Potrebno je razviti strategije i politike detekcije i sankcioniranja porezne avazije u privatnom sektoru - prijavom radnika na lažne minimalna plaće;

4. Tražimo utvrđivanje iznosa minimalne uplate doprinosa za punu satnicu na osnovi minimalne plaće; te ukidanje najviše osnovice za uplatu doprinosa;

5. Kao uvjet za starosno umirovljenje, uz dob i radni staža od 15 godina, treba uvesti i 40 godina mirovinskog staža osiguranja bez uvjeta dobi;

6. Potrebno je odmah provesti revalorizaciju prve aktualne vrijednosti mirovine /AVM/, na osnovi odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine, te uz eventualno obračunavanje novog duga umirovljenicima s te osnove;

7. Umanjenja za prijevremeno umirovljenje ukidaju se po stjecanju pune starosne dobi proporcionalno ostvarenom radnom stažu;

8. Hitno se deblokira usklađivanje mirovina; zaustavlja se pad realnih mirovina pravednijim usklađivanjem rasta mirovina s rastom plaća.

9. a) Tzv. "novi" umirovljenici izjednačuju se sa "starima", na način da se dodatak odmah ugradi u osnovicu mirovine (i oporezuje);

 


b) Uvodi se dodatak i za osiguranike koji su u trenutku uvođenja reforme imali između 40 i 50 godina, a opredijelili su se i za kapitaliziranu štednju u 2. stupu te izjednačuje s osnovicom;

10. Za tzv. radni staž - od 40 godina (odnosno sukcesivno za žene), uz stjecanje dobnog uvjeta, jamči se mirovina u visini od 65 posto zarađene prosječne plaće;

11. Smanjivanje rodno uvjetovanih razlika između mirovina žena i muškaraca, uvođenjem kompenzacijskih instrumenata za npr. u vidu dodatak ili pridodanog staža za obiteljsku skrb odnosno za odgoj i skrb djece;

12. Reformira se drugi mirovinski stup iz obvezatnog u dobrovoljni, uz mogućnost istupa i prijelaza u prvi stup (alternativa: privremeno suspendiranje drugog stupa);

13. Obveznici uplate u drugi mirovinski stup su, temeljem kolektivnog pregovaranja ili zakona, radnici i poslodavci;

14. U drugom i trećem stupu izjednačavaju načini izračuna za žene i muškarce, na bazi prosječne očekivane životne dobi;

15. Smanjuju se troškova upravljanja drugim stupom;

16. Uvode se predstavnika radnika i umirovljenika te poslodavaca (koji također postaju obveznici plaćanja) u nadzorna tijela fondova drugoga stupa;

17. Ne povećava se visina doprinosa u drugi stup do oporavka ekonomije i postizanja odnosa od najmanje 1 umirovljenika na 1.5 zaposlenih, a i tada ne na uštrb prvog stupa međugeneracijske solidarnosti;

18. Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem mirovinskom stupu, ali po prijelazu na dobrovoljni – i u drugom stupu, stimulira se različitim olakšicama u korist poslodavaca i radnika, te se potiče njezino uređivanje kolektivnih ugovorima;

19. Uvode se tzv. socijalne „ mirovine“ iz javnog proračuna - za sve starije od 65 godina bez prihoda, te s propisanim imovinskim uvjetima;

20. Donji cenzus za različita mirovinska, socijalna i zdravstvena prava, te za oporezivanje mirovina utvrđuje se u visini od 60% medijana plaće, što predstavlja EU granicu za ulaz u zonu rizika od siromaštva;

21. U zdravstvenu reformu nužno je ugraditi socijalni model utemeljen na solidarnosti i financijskoj stabilnosti.zdravstvene zaštite, koji zagovara da zdravlje nije obična tržna roba, već javno dobro dostupno svima, neovisno o ekonomskom, socijalnom i inom statusu;

22. Jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite, kojom se treba rješavati do 80% zdravstvenih potreba građana, u ambulantama, radom u obiteljima i u lokalnoj zajednici, provođenjem kućnog liječenja, kućni

 

posjeta, zdravstvene njege itd. – od osobite je važnosti;

23. Osigurati dostupnost svih potrebnih lijekova te definiranje osnovnog paketa zdravstvenih usluga. Reorganizirati korištenje kapaciteta više razine zdravstvene djelatnosti i prilagoditi njihov rad pacijentima.

24. Jačanje preventive zdravlja na radu i općenito je nužno, kako bi se smanjio neshvatljivo visok udjel umirovljenika invalida koji u ukupnom broju

 

umirovljenika od 1. 207. 192 čine 27 posto.

25. Osobito je hitno uvođenje posebnih programa za dostojanstveni kraj života (palijativna skrb, hospiciji) kao sastavnoga djela sustava zdravstvene zaštite, a ne kao briga udruga civilnog društva i volontera;

26. Zaustaviti uvođenje dodatnih nameta u osiguranju zdravstvene zaštite – naknada obveznog dopunskog osiguranja i sličnih tereta, kojima se potencira jaz između siromašnih i bogatih;

27. Bitno je povećanje kapaciteta domova za starije i nemoćne osobe, te dnevnih centara i drugih oblika pomoći potrebitima, u državnom, regionalnom, privatnom i mješovitom vlasništvu, te pod istim kriterijima, financijskim davanjima i olakšicama.

Zagreb, 26.5.2011.