UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
Kampanja: OKRUGLI STOL „KAKO IZBJEĆI RIZIKE PRI RASPOLAGANJU IMOVINOM
Informacije nisu dovoljne
Projekt je podigao svijest o društvenom problemu ekonomske zloporabe starijih osoba, no potrebne su zakonske poboljšice i čvrsti rokovi za sudske postupke
Na okruglom stolu povodom završetka projekta „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, koji je održan 27. rujna ove godine u Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb u Sigetu, predstavljeni su rezultati ovog vrijednog projekta koji Hrvatski pravni centar (HPC) od listopada prošle godine provodi u suradnji sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske, Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb i Udrugom Radio mreža. 0 rastućem problemu ekonomske zlouporabe starijih osoba, govorili su sutkinja Vrhovnog suda u mirovini Olga Jelčić, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb Petar Penava, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Bo- žena Horvat Alajbegović, predsjednica SUH-a Jasna Petrović, direktorica HPC-a Vesna Grubić i voditeljica projekta Ana Paska.
Kako je cilj projekta kako osnažiti starije osobe pružanjem korisnih informacija kojima bi ih se zaštitilo od grabeži njihove imovine, osobito u slučajevima potpisivanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, na okruglom stolu se moglo čuti mnogo korisnih savjeta i preporuka starijim osobama. Petar Penava, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, naglasio je kako se kroz projekt dodatno educiralo starije sugrađane, dok Božena Horvat Alajbegović, ravnateljica Centra socijalne skrbi Zagreb, napomenula je kako je projekt donio brojne benefite, kako za partnere, kroz dodatnu edukaciju stručnjaka, ali i za osobe treće dobi kojima je primarno namijenjen, kako bi se prevenirale posljedice štetnosti sklopljenih ugovora o uzdržavanju. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, istaknula je kako je zadovoljna projektom, zato što je stotinjak sudionika seminara iskazalo visoke ocjene. Projekt je informirao populaciju kojoj je namijenjen i barem malo podigao svijest o ovom društvenom problemu, ocijenila je Jelčić, te dodala kako je jako važno zakonski ograničiti rokove za sudske postupke glede raskida ugovora o uzdržavanju, jer uzdržavane osobe nerijetko preminu prije presude.
Ana Paska iz HPC-a predstavila je glavne projektne aktivnosti, kao što su edukativni seminari i izrada priručnika, te dodala kako su na temelju iskustava stečenih u provedbi projekta u izradi preporuke za poboljšavanje položaja starijih osoba.
Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a, istaknula je kako su priče brojnih korisnika Pravnog Savjetovališta SUH-a doista potresne te da treba statistički pratiti ovu masovnu pojavu lešinarstva i kriminaliteta, kao i inicirati zakonske promjene i ubrzati sudske procese u slučaju ekonomske zlouporabe starijih osoba. „Zalažemo se za uvođenje registra ugovora o uzdržavanju, a posebno nam je cilj da se ukine ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji je najopasniji po umirovljenike i starije osobe. Potrebno je urediti ovo podcijenjeno područje” - rekla je Petrović i dodala kako su se obraćali Ministarstvu pravosuđa s prijedlozima, no bezuspješno. Petrović je naglasila kako još od 2013. godine SUH vodi kampanju protiv ekonomske zloporabe starijih, u okviru koje su producirali film, tiskali letke, a sada sudjeluju i na ovom projektu.
U završnu raspravu uključile su se zamjenica Pučke pravo- braniteljice Lidija Lukina Kezić i Marija Penava Šimac, voditeljica Službe za stare i nemoćne osobe, osobe s problemima ovisnosti i azilante u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Penava Šimac je izrazila zadovoljstvo projektom jer se podigla razina svijesti o ekonomskoj zlouporabi starijih osoba, dok je Lukina Kezić podržala uvođenje registra ugovora, te pozvala Ministarstvo pravosuđa na suradnju.
Socijalna radnica Doma za starije osobe sv. Josip - Zagreb Ljilja Jelenčić na kraju istaknula kako su osobe starije životne dobi plodno tlo za sve moguće oblike nasilja, posebice ekonomskog, što je pokazalo i interno istraživanje Doma za starije osobe sv. Josip u Zagrebu. (Maja Šubarić Mahmuljin)