UVODNA RIJEČ
Povratak u doba nestašica
Piše: Igor Knežević
Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile totalno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.
Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.
Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.
Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.
Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.
„Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...
Web stranice naših podružnica
Kampanja: OKRUGLI STOL „KAKO IZBJEĆI RIZIKE PRI RASPOLAGANJU IMOVINOM
Informacije nisu dovoljne
Projekt je podigao svijest o društvenom problemu ekonomske zloporabe starijih osoba, no potrebne su zakonske poboljšice i čvrsti rokovi za sudske postupke
Na okruglom stolu povodom završetka projekta „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, koji je održan 27. rujna ove godine u Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb u Sigetu, predstavljeni su rezultati ovog vrijednog projekta koji Hrvatski pravni centar (HPC) od listopada prošle godine provodi u suradnji sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske, Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb i Udrugom Radio mreža. 0 rastućem problemu ekonomske zlouporabe starijih osoba, govorili su sutkinja Vrhovnog suda u mirovini Olga Jelčić, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb Petar Penava, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Bo- žena Horvat Alajbegović, predsjednica SUH-a Jasna Petrović, direktorica HPC-a Vesna Grubić i voditeljica projekta Ana Paska.
Kako je cilj projekta kako osnažiti starije osobe pružanjem korisnih informacija kojima bi ih se zaštitilo od grabeži njihove imovine, osobito u slučajevima potpisivanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, na okruglom stolu se moglo čuti mnogo korisnih savjeta i preporuka starijim osobama. Petar Penava, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, naglasio je kako se kroz projekt dodatno educiralo starije sugrađane, dok Božena Horvat Alajbegović, ravnateljica Centra socijalne skrbi Zagreb, napomenula je kako je projekt donio brojne benefite, kako za partnere, kroz dodatnu edukaciju stručnjaka, ali i za osobe treće dobi kojima je primarno namijenjen, kako bi se prevenirale posljedice štetnosti sklopljenih ugovora o uzdržavanju. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, istaknula je kako je zadovoljna projektom, zato što je stotinjak sudionika seminara iskazalo visoke ocjene. Projekt je informirao populaciju kojoj je namijenjen i barem malo podigao svijest o ovom društvenom problemu, ocijenila je Jelčić, te dodala kako je jako važno zakonski ograničiti rokove za sudske postupke glede raskida ugovora o uzdržavanju, jer uzdržavane osobe nerijetko preminu prije presude.
Ana Paska iz HPC-a predstavila je glavne projektne aktivnosti, kao što su edukativni seminari i izrada priručnika, te dodala kako su na temelju iskustava stečenih u provedbi projekta u izradi preporuke za poboljšavanje položaja starijih osoba.
Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a, istaknula je kako su priče brojnih korisnika Pravnog Savjetovališta SUH-a doista potresne te da treba statistički pratiti ovu masovnu pojavu lešinarstva i kriminaliteta, kao i inicirati zakonske promjene i ubrzati sudske procese u slučaju ekonomske zlouporabe starijih osoba. „Zalažemo se za uvođenje registra ugovora o uzdržavanju, a posebno nam je cilj da se ukine ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji je najopasniji po umirovljenike i starije osobe. Potrebno je urediti ovo podcijenjeno područje” - rekla je Petrović i dodala kako su se obraćali Ministarstvu pravosuđa s prijedlozima, no bezuspješno. Petrović je naglasila kako još od 2013. godine SUH vodi kampanju protiv ekonomske zloporabe starijih, u okviru koje su producirali film, tiskali letke, a sada sudjeluju i na ovom projektu.
U završnu raspravu uključile su se zamjenica Pučke pravo- braniteljice Lidija Lukina Kezić i Marija Penava Šimac, voditeljica Službe za stare i nemoćne osobe, osobe s problemima ovisnosti i azilante u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Penava Šimac je izrazila zadovoljstvo projektom jer se podigla razina svijesti o ekonomskoj zlouporabi starijih osoba, dok je Lukina Kezić podržala uvođenje registra ugovora, te pozvala Ministarstvo pravosuđa na suradnju.
Socijalna radnica Doma za starije osobe sv. Josip - Zagreb Ljilja Jelenčić na kraju istaknula kako su osobe starije životne dobi plodno tlo za sve moguće oblike nasilja, posebice ekonomskog, što je pokazalo i interno istraživanje Doma za starije osobe sv. Josip u Zagrebu. (Maja Šubarić Mahmuljin)