UVODNA RIJEČ
Vitez na drvenom konjiću
Piše: Jasna A. Petrović
Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te potpredsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, povećane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svojoj stranci i njezinoj Vladi.
I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!
Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovjeka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječnu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.
Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mirovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.
Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernicima.
Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i recitiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani fenomen političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.
Web stranice naših podružnica
Kampanja: OKRUGLI STOL „KAKO IZBJEĆI RIZIKE PRI RASPOLAGANJU IMOVINOM
Informacije nisu dovoljne
Projekt je podigao svijest o društvenom problemu ekonomske zloporabe starijih osoba, no potrebne su zakonske poboljšice i čvrsti rokovi za sudske postupke
Na okruglom stolu povodom završetka projekta „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, koji je održan 27. rujna ove godine u Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb u Sigetu, predstavljeni su rezultati ovog vrijednog projekta koji Hrvatski pravni centar (HPC) od listopada prošle godine provodi u suradnji sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske, Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb i Udrugom Radio mreža. 0 rastućem problemu ekonomske zlouporabe starijih osoba, govorili su sutkinja Vrhovnog suda u mirovini Olga Jelčić, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb Petar Penava, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Bo- žena Horvat Alajbegović, predsjednica SUH-a Jasna Petrović, direktorica HPC-a Vesna Grubić i voditeljica projekta Ana Paska.
Kako je cilj projekta kako osnažiti starije osobe pružanjem korisnih informacija kojima bi ih se zaštitilo od grabeži njihove imovine, osobito u slučajevima potpisivanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, na okruglom stolu se moglo čuti mnogo korisnih savjeta i preporuka starijim osobama. Petar Penava, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, naglasio je kako se kroz projekt dodatno educiralo starije sugrađane, dok Božena Horvat Alajbegović, ravnateljica Centra socijalne skrbi Zagreb, napomenula je kako je projekt donio brojne benefite, kako za partnere, kroz dodatnu edukaciju stručnjaka, ali i za osobe treće dobi kojima je primarno namijenjen, kako bi se prevenirale posljedice štetnosti sklopljenih ugovora o uzdržavanju. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, istaknula je kako je zadovoljna projektom, zato što je stotinjak sudionika seminara iskazalo visoke ocjene. Projekt je informirao populaciju kojoj je namijenjen i barem malo podigao svijest o ovom društvenom problemu, ocijenila je Jelčić, te dodala kako je jako važno zakonski ograničiti rokove za sudske postupke glede raskida ugovora o uzdržavanju, jer uzdržavane osobe nerijetko preminu prije presude.
Ana Paska iz HPC-a predstavila je glavne projektne aktivnosti, kao što su edukativni seminari i izrada priručnika, te dodala kako su na temelju iskustava stečenih u provedbi projekta u izradi preporuke za poboljšavanje položaja starijih osoba.
Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a, istaknula je kako su priče brojnih korisnika Pravnog Savjetovališta SUH-a doista potresne te da treba statistički pratiti ovu masovnu pojavu lešinarstva i kriminaliteta, kao i inicirati zakonske promjene i ubrzati sudske procese u slučaju ekonomske zlouporabe starijih osoba. „Zalažemo se za uvođenje registra ugovora o uzdržavanju, a posebno nam je cilj da se ukine ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji je najopasniji po umirovljenike i starije osobe. Potrebno je urediti ovo podcijenjeno područje” - rekla je Petrović i dodala kako su se obraćali Ministarstvu pravosuđa s prijedlozima, no bezuspješno. Petrović je naglasila kako još od 2013. godine SUH vodi kampanju protiv ekonomske zloporabe starijih, u okviru koje su producirali film, tiskali letke, a sada sudjeluju i na ovom projektu.
U završnu raspravu uključile su se zamjenica Pučke pravo- braniteljice Lidija Lukina Kezić i Marija Penava Šimac, voditeljica Službe za stare i nemoćne osobe, osobe s problemima ovisnosti i azilante u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Penava Šimac je izrazila zadovoljstvo projektom jer se podigla razina svijesti o ekonomskoj zlouporabi starijih osoba, dok je Lukina Kezić podržala uvođenje registra ugovora, te pozvala Ministarstvo pravosuđa na suradnju.
Socijalna radnica Doma za starije osobe sv. Josip - Zagreb Ljilja Jelenčić na kraju istaknula kako su osobe starije životne dobi plodno tlo za sve moguće oblike nasilja, posebice ekonomskog, što je pokazalo i interno istraživanje Doma za starije osobe sv. Josip u Zagrebu. (Maja Šubarić Mahmuljin)