UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Program rada SUH-a 40+ (2016.-2020.)

  1. Očuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti;
  2. Ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada jer vode raspadu mirovinskog sustava;
  3. Zamrznuti/ukinuti postojeći model drugog mirovinskog stu­pa, jer je štetan za javne financije, postojeće i buduće mi­rovine;
  4. Vratiti stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup;
  5. Uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih;
  6. Uvesti novi model drugog mirovinskog stupa profesional­nih mirovina, s dobrovoljnom ili obveznom štednjom, uz obvezno uključivanje socijalnih partnera;
  7. Najnižu mjesečnu osnovicu za mirovinski doprinos izjed­načiti s visinom minimalne bruto plaće;
  8. Stupnjevati ili ukinuti najvišu mjesečnu osnovicu mirovin­skog doprinosa;
  9. Ojačati kaznenu odgovornost za neplaćanje doprinosa, te uvesti sustavne mjere;
  10. Državne mjere za borbu protiv siromaštva - realizacija zah­tjeva iz Peticije „Glasam protiv siromaštva starijih osoba”;
  11. Izvanredno povisiti tzv. nove mirovine koje su zakinute za još uvijek oko 19 posto zbog pogrešnog izračuna prve ak­tualne vrijednosti mirovine;
  12. Uvesti automatsko usklađivanje vrijednosti mirovina kad padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija MOR-a br. 102), osobito zbog novih mirovina; ratificirati konvenciju br. 128 MOR-a (minimalni udjel 45 posto);
  13. Hitno uvesti novi model usklađivanja mirovina, za početak isključivanjem faktora švicarske formule (samo varijabilni model 100 posto - u korist boljeg indeksa - cijene ili plaće), a težiti stvaranju novog indeksa cijena samo za usklađiva­nje mirovine (hrana, komunalije, prijevoz itd.);
  14. Sve mirovine (opće, posebne, braniteljske) usklađivati po jednakom modelu;
  15. Uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od mini­malne (neto, bruto) plaće;
  16. Uvesti državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostva­rile pravo na mirovinu (tzv. socijalna mirovina);
  17. Kad se god povećava osobni odbitak za zaposlene, pro­porcionalno povećati i porezni odbitak za mirovine;
  18. Uvesti kompenzaoijske mjere za žene i muškarce za skrb o djeci, invalidima i starima;
  19. Ukinuti institut dosmrtnog uzdržavanja i bitno detaljnije propisati institut doživotnog uzdržavanja;
  20. Uvesti novi model obiteljske mirovine, npr. da se preživje­lom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijal­nim kriterijima;
  21. Ustanoviti Ured pravobranitelja za starije osobe;
  22. Uvesti obvezne savjete/vijeća za starije osobe pri Uredu Predsjednice, Vlade, te svih županija, općina i lokalnih sa­mouprava;
  23. Zadržati i razviti institut Nacionalnog vijeća za umirovljeni­ke i starije osobe;
  24. Imati predstavnike u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a.
  25. Zadržati dostavu mirovina poštom za sve potrebite;
  26. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine (banke);
  27. Promijeniti ovršni zakon zbog pojeftinjenja i pojednostav­ljenja ovršnog postupka;
  28. Onemogućiti ovrhu nad jedinom nekretninom;
  29. Onemogućiti ovršivanje iznad utvrđenog minimum za pre­življavanje (npr. iznad minimalne mirovine);
  30. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine;
  31. Omogućiti svim kategorijama umirovljenika radni odnos te druge oblike rada;
  32. Do kraja ukinuti povlaštene mirovine, te sustav paramiro- vinskih dodataka na mirovine;
  33. Na individualnoj razini izvršiti razdjel mirovina na posebni i opći dio;
  34. Reformirati beneficirani staž;
  35. Ne uvoditi porez na nekretnine, jer bi doveo do pljačke i daljnjeg siromašenja starijih;
  36. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos od 1 i 3 posto;
  37. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bo­gate i one za siromašne;
  38. Očuvati državni sustav zdravstvenog osiguranja (dopun­sko i dodatno osiguranje);
  39. Izraditi strategiju dugoročne skrbi (palijativna skrb);
  40. Uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji);
  41. Održati i razviti sustav institucionalne skrb i smještaja (državni i županijski domovi) uz pristupačne cijene; te pro­vesti kategorizaciju i specijalizaciju;
  42. Subvencionirati i smještaj u privatnim domovima;
  43. Uvesti civilni nadzor nad smještanim kapacitetima;
  44. Razviti i subvencionirati sustav vaninstitucionalne skrbi i usluga;
  45. Očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike;
  46. Dalje dopišite sami...