UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Aktivnosti: ISTRA: Najveći i najjači!

     Županijsko povjereništvo SUH-a Istarske županije održa­lo je 12. srpnja 2016. godine u Pazinu svoju izbornu skupšti­nu. Na području Istre djeluje jedanaest podružnica Sindika­ta umirovljenika i svi su njihovi delegati prisustvovali izbor­noj skupštini, uz brojne goste: župan Istarske županije Val- ter Flego, gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić, pred­sjednica SUH-a Jasna A. Petrović, predstavnici SPI CGIL regije Friuli Venezia Giulia i regije Veneto Luciano del Rosso i Danilo Toccane, povjerenik SSSH za Istru Slobodan Kapor, te predstavnik Patronata INCA Marko Mataja-Mafrici. Svi su gosti u svojim pozdravnim riječima podržali unapređivanje položaja umirovljenika i starijih osoba, te podržali rad i aktiv­nosti SUH-a.

     Iz izvještaja o radu za protekli četverogodišnji mandat is­taknute su brojne aktivnosti svih podružnica koje su zajedno, krajem 2015. godine, brojile 5.200 članova. Županijsko se povjereništvo sastaje nekoliko puta godišnje, te se konti­nuirano provodi koordinacija rada podružnica, daju nove ideje i poticaji za rad. Sve podružnice imaju svoje radno vrijeme što daje mogućnost kontinuiranog kontaktiranja i dolaženja umirovljenika u sjedište SUH-a. U posljednjih šest godina na nivou Istre održavaju se sportski susreti umirovljenika Istarske županije, u čemu su sve podružnice iskazale veliki interes. Na susretima sudjeluje oko 200 na­tjecatelja, te uz brojne gledatelje i navijače to za umi­rovljenike predstavlja veoma važan događaj.

     Brojnosti članstva svakako doprinose i brojne druge aktiv­nosti podružnica kao što su izleti i druženja, predavanja, pro­vedba programa dnevnog centra za umirovljenike, volonterskog program skrbi za starije osobe, pomoć korisnicima talijanskih mirovina, posjete bolesnicima, dodjela financijskih pomoći i sl.

     Sve podružnice iz Istre, te Ogranak Vodnjan pobratimlje­ni su s pojedinim talijanskim legama (podružnicama) SPI CGIL iz regije Friuli Venezia Giulia i regije Veneto, te s njima održavaju povremene susrete s ciljem druženja i razmjene is­kustava u organizaciji i načinu rada. S ciljem zaštite prava i interesa umirovljenika i starijih osoba bili su domaćini u or­ganizaciji radionice pod nazivom Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba i Sigurnost u trećoj dobi, a u akciji potpisivanja peticije   Glasam protiv siromaštva starijih osoba prikupili su 6.771 potpis.

     Da bi se zadržala i nastavila postignuta kvaliteta u radu za predsjednika i u slijedećem mandatu izabran je dosadaš­nji predsjednik kolega Vladimir Buršić. Za potpredsjednika SUH-a također je predložen kolega Vladimir Buršić, a za predsjednicu SUH-a i u slijedećem mandatu predlaže se Jas­na Petrović. (Zorica Drandić)