UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kampanja:  Pučka pravobraniteljica: Ispitali smo slučaj Karlobag

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je 17. lipnja 2016. godine primio dopis od zamjenice Pučke pravobraniteljice Lidije Lukine Kezić u vezi eks­tremnog slučaja zlouporabe ugovora o doživotnom uzdržavanju koji se dogo­dio Branku Pilipiću iz Karlobaga, a na koji je SUH ranije upozorio Pučku pravobraniteljicu Loru Vidović.

Podsjetimo, riječ je o umirovljeniku iz Karlobaga koji nije imao potomaka, ali je ga je njegov nećak u Njemačkoj financijski nastavio potpomagati nakon smrti svoga oca. Kada je čovjek zavr­šio u bolnici, zbog moždanog udara, nećak je prihvatio njegovo odbijanje kako ne želi ići u dom i pronašao obrt sa sjevera Hrvatske. S njegovateljicom je dogovorena plaća za njene usluge kao i svota za troškove domaćinstva i prehrane.

     Utvrdilo se da je čovjeka, koji je u međuvremenu slomio zdjelicu i oslabio 20 kilograma, njegovateljica odvela do javnog bilježnika u Gospiću gdje se je on na dokument o doživotnom uzdrža­vanju potpisao palcem, iako je pismen. SUH je alarmirao razne institucije, poli­ciju i Ministarstvo socijalne politike. Došao je nećak, čovjeka je smješten u bolnicu, privremeno mu je spašen život i podnesene su prijave. Nažalost, u međuvremenu je umro, a ugovor o doživotnom uzdržavanju ostao je na snazi.

     U dopisu iz Ureda pučke pravobraniteljice stoji kako su zatražili od Ministarstva socijalne politike i mla­dih da provedu izvanredni nadzor i poduzmu odgovarajuće hitne mjere. Ministarstvo ih je obavijestilo da su proveli izvanredni upravni i stručni nadzor u Centru za socijalnu skrb Gospić i utvrdili da je Centar propus­tio pravovremeno postupiti radi zašti­te interesa korisnika. U Izvješću o provedenom nadzoru stoji da tijekom očevida socijalni radnik nije sagledao cjelokupnu zdravstvenu, socijalnu, obiteljsku i inu situaciju korisnika kako bi se moglo zaključiti o potrebi i najprikladnijem obliku pomoći, već je samo uzeta izjava korisnika da ne želi smještaj u dom i da je zadovoljan s uslugama njegovateljice. Navode da je osim izjave korisnika trebalo priku­piti podatke i od liječnica, rođaka i susjeda, te na temelju svega toga odlučiti o najprimjerenijem načinu zbrinjavanja korisnika.

     U dopisu se dalje nastavlja kako je Centar reagirao tek nakon prijave SUH-a i susjeda, i to samo radi ime­novanja posebnog skrbnika i osigura­vanja smještaja u odgovarajuću usta­novu. No, zanemarena je činjenica sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, niti je provjerena njego­va istinitost, odnosno posebnom skrb­niku nije dana ovlast da pokrene sud­ski postupak radi raskida tog ugovo­ra. Na kraju je navedeno da je u budućim postupanjima Centra potreb­no uvažiti primjedbe iz ovog Izvješća i postupke provoditi sukladno pravili­ma struke.

     U dopisu podsjećaju da je Pučka pravobraniteljica ovaj slučaj opisala u Godišnjem izvješću za 2015. u kojem je zatražila zabranu sklapanje ugovo­ra o doživotnom/dosmrtnom uzdrža­vanju između starijih i nemoćnih s pružateljima socijalnih usluga, člano­vima njihovih obitelji te s osobama koje kod njih rade - stoji u   Izvješću, u kojem se potom navode preporuke za Ministarstvo socijalne politike i mla­dih - da uvede nadzor provedbe ugo­vora o doživotnom/dosmrtnom uzdrž­avanju, nadalje organizira edukacije stručnjaka te ciljana savjetovanja o njihovim štetnim posljedicama.

     Uz to, od Ministarstva se traži da dopuni Zakon o socijalnoj skrbi odred­bom kojom će se zabraniti sklapanje ugovora o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju svim pružateljima socijal­nih usluga i članovima njihovih obitelji te osobama koje kod njih rade.

     Na kraju dopisa iz Ureda pučke pravobraniteljice obavještavaju kako su obavili radni sastanak s predstavnicima Ministarstva socijalne politike i mladih, a jedna od tema bila je i provođenje upravnih i inspekcijskih nadzora i izri­canje mjera. Korisna inicijativa na poti­caj SUH-a, no bezuspješna u konkret­nom slučaju.

 

 

 

     U dopisu iz Ureda pučke pravobraniteljice stoji kako su zatražili od Ministarstva socijalne politike i mla­dih da provedu izvanredni nadzor i poduzmu odgovarajuće hitne mjere. Ministarstvo ih je obavijestilo da su proveli izvanredni upravni i stručni nadzor u Centru za socijalnu skrb Gospić i utvrdili da je Centar propus­tio pravovremeno postupiti radi zašti­te interesa korisnika. U Izvješću o provedenom nadzoru stoji da tijekom očevida socijalni radnik nije sagledao cjelokupnu zdravstvenu, socijalnu, obiteljsku i inu situaciju korisnika kako bi se moglo zaključiti o potrebi i najprikladnijem obliku pomoći, već je samo uzeta izjava korisnika da ne želi smještaj u dom i da je zadovoljan s uslugama njegovateljice. Navode da je osim izjave korisnika trebalo priku­piti podatke i od liječnica, rođaka i susjeda, te na temelju svega toga odlučiti o najprimjerenijem načinu zbrinjavanja korisnika.

     U dopisu se dalje nastavlja kako je Centar reagirao tek nakon prijave SUH-a i susjeda, i to samo radi ime­novanja posebnog skrbnika i osigura­vanja smještaja u odgovarajuću usta­novu. No, zanemarena je činjenica sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, niti je provjerena njego­va istinitost, odnosno posebnom skrb­niku nije dana ovlast da pokrene sud­ski postupak radi raskida tog ugovo­ra. Na kraju je navedeno da je u budućim postupanjima Centra potreb­no uvažiti primjedbe iz ovog Izvješća i postupke provoditi sukladno pravili­ma struke.

     U dopisu podsjećaju da je Pučka pravobraniteljica ovaj slučaj opisala u Godišnjem izvješću za 2015. u kojem je zatražila zabranu sklapanje ugovo­ra o doživotnom/dosmrtnom uzdrža­vanju između starijih i nemoćnih s pružateljima socijalnih usluga, člano­vima njihovih obitelji te s osobama koje kod njih rade - stoji u   Izvješću, u kojem se potom navode preporuke za Ministarstvo socijalne politike i mla­dih - da uvede nadzor provedbe ugo­vora o doživotnom/dosmrtnom uzdrž­avanju, nadalje organizira edukacije stručnjaka te ciljana savjetovanja o njihovim štetnim posljedicama.

     Uz to, od Ministarstva se traži da dopuni Zakon o socijalnoj skrbi odred­bom kojom će se zabraniti sklapanje ugovora o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju svim pružateljima socijal­nih usluga i članovima njihovih obitelji te osobama koje kod njih rade.

     Na kraju dopisa iz Ureda pučke pravobraniteljice obavještavaju kako su obavili radni sastanak s predstavnicima Ministarstva socijalne politike i mladih, a jedna od tema bila je i provođenje upravnih i inspekcijskih nadzora i izri­canje mjera. Korisna inicijativa na poti­caj SUH-a, no bezuspješna u konkret­nom slučaju.