UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kampanja:  OKRUGLI STOL: SOCIJALNA INOVACIJA U ZAŠTITI PRAVA STARIJIH

Potrebno ugovoriti ugovore o dosmrtnom uzdržavanju

 

     Okrugli stol „Socijalna inovacija u zaštiti prava osoba starije životne dobi”, koji je održan 13. lipnja 2016. na Tribinama Grada Zagreba u organizaciji Gradskog ure­da za socijalnu zaštitu i osobe s inva­liditetom, okupio je stručnjake iz razli­čitih područja. Moderatorica je bila Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

U Centrima nema savjetovanja

     U izlaganju na temu „Ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kao prednostima i rizicima za dosto­janstven život osoba treće životne dobi”, Božena Horvat-Alajbegović je nedostatak strukturirane mreže podrš­ke i pravne pomoći navela kao prvi problem, uz porast rizika od zloupora- ba i manipulacija u vrijeme krize, te naglasila kako centri trebaju doprinosi­ti poboljšanju položaja i pravne sigur­nosti starijih, jer su među prvih mjesti­ma na kojima stariji traže savjet i infor­maciju.

     Govoreći o iskustvima centara, istaknula je kako je dosad bilo samo jedan posto savjetovanja o skloplje­nim ugovorima, te navela da im se građani obraćaju kada su već nastu­pile štetne pravne posljedice. Stručnjaci centara primijetili su razne probleme poput pritisaka iz okoline da se potpiše nepovoljan ugovor, neinformiranosti o posljedicama dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja i smanjene sposobnosti procjene vlas­tite dobrobiti (demencija, alkoholi­zam), rekla je Horvat-Alajbegović i dodala kako je važno unaprijediti međuresornu suradnju nadležnih institucija i udruga civilnog društva, te omogućiti dostupnost svim vrstama informacija.

     Govoreći o zlouporabama raspola­ganja imovinom i osobnim pravima, Pavao Čota, govorio je o rizičnim sta­njima, najčešćim slučajevima manipu­lacija i nedostacima prilikom sklapanja ugovora o uzdržavanju, kao i o mogu­ćim situacijama nakon sklapanja, raz­lozima za izmjenu sadržaja ili raskid ugovora i posebnim slučajevima kao što je oporuka ili sklapanje braka. Zak­ljučio je kako centri trebaju pomagati starijim osobama prilikom sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, a da dosmrtni ugovor ne preporučuju nikome.

Što starijima nudi Grad Zagreb?

     Gojko Bežovan je, začudno, promo­virao pod egidom pokretanja socijalne inovacije sustavnije sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju” s Gradom Zagrebom. Istaknuo je kako su u EU dokumentima starije osobe prepoznate kao ranjive skupine koje su sve izlože- nije novim socijalnim rizicima, kao što su smanjeni kapaciteti za skrb unutar obitelji, te smanjena učinkovitost i pri­kladnost socijalnih institucija. Na ove rastuće socijalne rizike odgovara se socijalnim inovacijama, rekao je Bežo­van i objasnio hrvatski okvir problema prema njegovu kutu motrišta.

      „Raste populacija starih koji ne mogu računati na dostupne i priuštive usluge da bi što duže ostali u vlastitom domu, a i obitelji nemaju dovoljno mogućnosti. Sve je veći broj ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržava­nju, a neke osobe sklope i na desetine takvih ugovora” - rekao je Bežovan i dodao kako je mnogo primjera zlopo­rabe ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju.

     Govoreći o tome „Što bi mogao ponuditi grad Zagreb?”, napomenuo je da bi trebalo ponuditi ugovore o dos­mrtnom uzdržavanju kao socijalnu ino­vaciju u zamjenu za odgovarajuću uslugu uz tehničku pomoć Zaklade „Zajednički put”.

     Osvrćući se na obilježja i učinke socijalne inovacije dosmrtnog uzdrža­vanja, rekao je kako primatelji uzdrž­avanja postaju aktivni dionici i suproizvođači usluga čiji su   korisnici, te da ovaj program kao socijalna inovacija nedvojbeno ima obilježja socijalnog poduzetništva.

     Ines Vrban je u svom predavanju „Iskustva Zaklade” naglasila kako slična praktična iskustva, o kojima je govorio prof. Bežovan, već sada ima Zaklada „Zajednički put”, iako samo s ugovorima o doživotnom uzdržava­nju. Napomenula je kako je zajedni­ca stambenih jedinica socijalno-inovativni model stanovanja, namije­njen starijim osobama koje žele zadržati samostalan način života i nakon 65. godine, a osmišljena je kao novi dom za aktivne umirovljeni­ke koji žele živjeti među svojim vrš­njacima. Ima četiri apartmana uz dostupnost dodatnih i dopunskih usluga, temeljem ugovora, vlasništ­vo je Grada Zagreba, a u slučaju promjene zdravstvenog stanja osi­guran je adekvatni smještaj. No, iako je puno zainteresiranih, za sada nema dovoljno dostupnih kapaciteta, izvijestila je Vrban.

Sve se više javljaju prevareni

     Biserka Budigam, prof. psihologi­je, govoreći na temu iskustava umi­rovljenika korisnika uzdržavanja, predstavila je višegodišnju kampanju Sindikata umirovljenika  Hrvatske (SUH) protiv ekonomske zloporabe starijih, u okviru koje posebno važnu ulogu imaju Pravno savjetovalište koje djeluje više od 20 godina, te psi­hološko savjetovalište prisutno 15 godina.

     „U posljednjih pet godina počele su se sve više javljati brojne preva­rene i zlostavljane starije osobe. Prijevare su se uglavnom odnosile na materijalno osiromašenje ljudi zbog potpisivanja ugovora o dosmrt­nom uzdržavanju, ali i zbog mnogih drugih nepovoljnih ugovora” - istak­nula je Budigam i dodala kako je u borbi za prava starijih osoba SUH podnio prijedlog Ministarstvu pravo­suđa da se ukine sporni institut ugo­vora o dosmrtnom uzdržavanju, ali je to odbijeno. U cilju informiranja šire javnosti snimili su i 10-minutni video s pričama prevarenih i s komentarima stručnjaka te štampali letak „Zaustavimo zlostavljanje sta­rijih”.

     „Neke od ugovaratelja uzdržava­nja koje su grubo kršile prava starijih prijavili smo pučkoj pravobraniteljici i podnijeli prijave tužiteljstvu” - istak­nula je Budigam i za kraj dodala kako SUH čeka nove izbore i vladu kako bi opet krenuo s inicijativama.