UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

100 novih aktivista za zaštitu starijih osoba

     Nakon Pule, Splita i Zagreba, aktivisti SUH-a educirani i u Slavonskom Brodu

Nakon tri godine vođenja kampanje protiv ekonomske zloupotrebe starijih osoba, u tijeku je posljednja, peta u nizu, radionica unutar projekta „Sigurnost u trećoj dobi:   Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom11, koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). Radionica je održana 7. lipnja u Slavonskom Brodu, čime se zaokružio niz edukativnih radionica koje su održane u svim većim gradovima Hrvatske. Nakon Pule, Splita i Zagreba, aktivisti koji će se boriti protiv grabeža nad imovi­nom starijih osoba educirani su i Slavoniji.

     Cilj ovog vrijednog projekta, koji se provodi od listopada 2015. do rujna 2016. godine, jest spriječiti zlouporabu starijih osoba. U projekt su uključeni i Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža, a financira ga Ministarstvo socijalne politike i mladih.

     Kako bi se starije osobe educiralo o ugovorima o uzdržavanju i upozorilo na brojne rizike, posebice kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, tijekom projekta se provode brojne aktivnosti (izra­da informativne brošure i letka, obuka za pružatelje besplatne pravne pomoći, informiranje šire javnosti i slično), a najvažnija od njih jest održavanje edukativnih radionica na kojima je educi­rano 100 aktivista. Čak 50 njih članovi su SUH-a.

     Sve edukativne radionice o pravnim aspektima raspolaganja imovinom namijenjene su aktivistima koji savjetima pomažu osobama treće dobi da zaštite svoju imovinu. U okviru svoje kampanje SUH je prethodno educirao više od 200 volontera, pa sada čitava vojska SUH-ovaca informira starije osobe o opasnostima ugovora o uzdržavanju.

 

     Slavonski Brod: Što više ovakvih radionica!

     Edukativna radionica „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom11 održana je 7. lipnja u prosto­rijama Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Slavonskom Brodu. Na radionici je sudjelovalo 20-ak sudionika: predstavnici Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod, Sindikata umirovljenika Hrvatske i Gradskog društva Crvenog križa Slavonski Brod. Jed­nodnevnu edukaciju, koja se sastojala od predavanja i praktič­nih vježbi, održala je Olga Jelčić, dipl.iur., sutkinja Vrhovnog suda u mirovini. Svi polaznici radionice osposobljeni su za pre­nošenje informacija o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju osobama treće dobi, te za njihovo upućivanje orga­nizacijama i institucijama koje im mogu pomoći.

     Na radionici se detaljno govorilo o raspolaganju imovinom, posebice sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdr-ž- avanju, ugovora o ustupu i raspodjeli imovine, te oporuci. Nakon predavanja sudionici su imali priliku iznijeti svoja iskust­va, te postavljati pitanja. Praktični dio edukacije sastojao se od studije slučaja, to jest, zajedničke obrade hipotetskog slučaja.

     Radionicom su bili zadovoljni organizatori, ali i sudionici koji su to pokazali odličnim ocjenama u evaluacijskom upitniku na kraju radionice. „Samo nastavite s edukacijama; Kvaliteta i struka zajedno - nastavite tako, puno će koristiti; Što više ovakvih radionica11- bili su samo neki od pozitivnih komentara sudionika. Uvjereni smo kako će se uspješna suradnja s Hrvat­skim pravnim centrom nastaviti, a našim aktivistima želimo puno sreće u radu! (Maja Šubarić Mahmuljin)