UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
Događanja: 70 GODINA UMIROVLJENIČKOG POKRETA U HRVATSKOJ
Borba protiv bijede
Matica umirovljenika Hrvatske (MUH), najveća umirovljenička udruga u Hrvatskoj koja okuplja oko 280 tisuća članova, svečanom je sjednicom Skupštine 9. lipnja o.g. obilježila 70 godina svog osnutka i djelovanja. Svečanost je održana u Kongresnoj dvorani Globus na Zagrebačkom velesajmu. Podsjetimo se, MUH je osnovan 1946. godine, a danas broji 279.000 članova i 370 udruga te 811 podružnica.
Predsjednik MUH-a Josip Kovačić istaknuo je kako je Matica dala nemjerljiv doprinos u borbi za prava i bolji položaj umirovljenika. Matica je, rekao je, reagirala i štitila njihova prava u suradnji sa Sindikatom umirovljenika i Hrvatskom strankom umirovljenika, a kao neke od najvećih uspjeha Kovačić je istaknuo vraćanje duga umirovljenicima te donošenje zakona o dodatku za nove umirovljenike. Ocijenio je kako je Matica ostala politički neutralna i nije se opredjeljivala ni lijevo ni desno, ali je uvijek tražila da se poboljša položaj umirovljenika.
Za Kovačića je zabrinjavajuće alarmantno povećanje siromaštva u koje su danas zapali umirovljenici, jer prosječna mirovina iznosi 2.245 kuna i čini svega 39,7 posto prosječne plaće, po čemu je Hrvatska pri samom europskom dnu. “Matica je izračunala na temelju službenih podataka da je u travnju 2016. čak 868.830 umirovljenika, odnosno njih 76,3 posto primilo prosječnu mirovinu u iznosu od samo 1.682 kune, a gotovo polovica umirovljenika, njih oko 550.000 primilo je prosječnu mirovinu od samo 1.233 kune”, upozorio je.
Osiromašenje umirovljenika se nastavlja, jer kako drugačije gledati na inzistiranje na novom povećanju cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih usluga nego kao na “agoniju za umirovljenike”.
Članovima skupštine obratili su se i izaslanici pokrovitelja - čelnik HSU-a Silvano Hrelja kao izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i čelnik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika. Špika je rekao kako umirovljeničku budućnost može poboljšati samo rad i solidarnost te da ne treba odustati od borbe za dostojanstven život umirovljenika. Hrelja je pozvao na jedinstvo te najavio kako će HSU podnijeti zahtjev za opoziv ministra zdravlja Darija Naki- ća, koji ne odustaje od poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Svečanom skupu obratili su se i ministrica obitelji i mladih Bernardica Juretić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.
Na skupu su dodijeljena priznanja Matice umirovljenika Hrvatske za osobite zasluge i zalaganje u ostvarivanju umirovljeničkih prava i boljih uvjeta života starijih ljudi, ali i doprinos razvoju civilnog društva Republike Hrvatske, a među brojnima, priznanje je dobio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.