UVODNA RIJEČ
Zemlja promatrača
Piše: Jasna A. Petrović
Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske administrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovaramo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama vezanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...
Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se događa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vremena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju odmak od samih sebe.
Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u početku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumove u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je mirovina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamentarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.
I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svijetu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepoznati još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlastitom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pliva u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i malodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do razmjera gubitka konstruktivne stvarnosti.
Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji nemaju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti onima malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da manjak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?
Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvarnost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.
Web stranice naših podružnica
Događanja: 70 GODINA UMIROVLJENIČKOG POKRETA U HRVATSKOJ
Borba protiv bijede
Matica umirovljenika Hrvatske (MUH), najveća umirovljenička udruga u Hrvatskoj koja okuplja oko 280 tisuća članova, svečanom je sjednicom Skupštine 9. lipnja o.g. obilježila 70 godina svog osnutka i djelovanja. Svečanost je održana u Kongresnoj dvorani Globus na Zagrebačkom velesajmu. Podsjetimo se, MUH je osnovan 1946. godine, a danas broji 279.000 članova i 370 udruga te 811 podružnica.
Predsjednik MUH-a Josip Kovačić istaknuo je kako je Matica dala nemjerljiv doprinos u borbi za prava i bolji položaj umirovljenika. Matica je, rekao je, reagirala i štitila njihova prava u suradnji sa Sindikatom umirovljenika i Hrvatskom strankom umirovljenika, a kao neke od najvećih uspjeha Kovačić je istaknuo vraćanje duga umirovljenicima te donošenje zakona o dodatku za nove umirovljenike. Ocijenio je kako je Matica ostala politički neutralna i nije se opredjeljivala ni lijevo ni desno, ali je uvijek tražila da se poboljša položaj umirovljenika.
Za Kovačića je zabrinjavajuće alarmantno povećanje siromaštva u koje su danas zapali umirovljenici, jer prosječna mirovina iznosi 2.245 kuna i čini svega 39,7 posto prosječne plaće, po čemu je Hrvatska pri samom europskom dnu. “Matica je izračunala na temelju službenih podataka da je u travnju 2016. čak 868.830 umirovljenika, odnosno njih 76,3 posto primilo prosječnu mirovinu u iznosu od samo 1.682 kune, a gotovo polovica umirovljenika, njih oko 550.000 primilo je prosječnu mirovinu od samo 1.233 kune”, upozorio je.
Osiromašenje umirovljenika se nastavlja, jer kako drugačije gledati na inzistiranje na novom povećanju cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih usluga nego kao na “agoniju za umirovljenike”.
Članovima skupštine obratili su se i izaslanici pokrovitelja - čelnik HSU-a Silvano Hrelja kao izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i čelnik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika. Špika je rekao kako umirovljeničku budućnost može poboljšati samo rad i solidarnost te da ne treba odustati od borbe za dostojanstven život umirovljenika. Hrelja je pozvao na jedinstvo te najavio kako će HSU podnijeti zahtjev za opoziv ministra zdravlja Darija Naki- ća, koji ne odustaje od poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Svečanom skupu obratili su se i ministrica obitelji i mladih Bernardica Juretić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.
Na skupu su dodijeljena priznanja Matice umirovljenika Hrvatske za osobite zasluge i zalaganje u ostvarivanju umirovljeničkih prava i boljih uvjeta života starijih ljudi, ali i doprinos razvoju civilnog društva Republike Hrvatske, a među brojnima, priznanje je dobio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.