UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SAJAM U ZAGREBU - PRAVO DOBA

Nošnje i slatke delicije oduševile posjetitelje!

 

     „Pravo doba - Sajam za 50+ generacije” održan je na Zagrebačkom velesajmu od 19. do 21. svibnja ove godine, a na njemu je Povjereništvo SUH-a Zagreb predstavilo tri podružnice. Zagrebački velesajam u partnerstvu s Gradom Zagrebom i Zakla­dom Zajednički put organizirali su ovaj dru­gi po redu sajam, koji je na jednom mjestu okupio profesionalce koji su uključeni u po­većanje kvalitete života u starijoj dobi.

     Na štandu Povjereništva SUH-a Za­greb prezentirane su aktivnosti triju po­družnica - Studentski grad, Pešćenica i Vrbovec. Prvog dana sajma, 19. svibnja Studentski grad, kao jedna od aktivnijih podružnica, ukrasio je SUH-ov štand ruč­nim radovima u tehnici quilling, slikama, fotografijama, nakitom i brojnim drugim rukotvorinama koje su izradili njihovi čla­novi. Osim izložbenih radova, projekcijom su nastojali prikazati svoje brojne aktiv­nosti za koja su se mnogi prolaznici zain­teresirali, iako nisu iz tog dijela grada.

     Drugi dan sajma predstavila se po­družnica Pešćenica sa svojim ručnim ra­dovima - slikama na staklu, nakitom, decoupageom, ručno izrađenim ukrasnim šeširima...Svi su se ručni radovi mogli kupiti na štandu.

     Treći dan je briljirala podružnica Vr­bovec, koja je prvi puta izlagala na ovo­me sajmu, predstavivšise s programom „Kaj su jeli naši stari”. Članice podružni­ce su u prigodnim narodnim nošnjama prezentirale njihovu nagrađivanu vrbo- večku peru, ali i ostale slatke i slane de- licije s područja Vrbovca, kao što su i do- nirani suhomesnati proizvodi PIK-a Vr­bovec. Na sreću brojnih posjetitelja sve je bilo dostupno za kušanje. Na štandu su se također dijelili prigodni letci Turis­tičke zajednice Vrbovec i brošure PIK-a Vrbovec, kao što su razne kuharice i re­cepti za jela s preporukom farmera.

     U okviru stručnog dijela sajma pred­sjednica Povjereništva SUH-a Zagreb Bi­serka Budigam održala je predavanje na temu „Zaštita prava osoba starije životne dobi”, zajedno s predsjednicom Kluba umirovljenika Zagreb Zdenkom Ninić. Nji­hovo je predavanje bilo vezano za zajed­nički projekt Psihološkog savjetovališta SUH-a i Kluba umirovljenika Zagreb pod nazivom „Zaustavimo zlostavljanje nad starijim osobama”. Tijekom predavanja prikazan je i SUH-ov kratki film „Prevare­ni i poniženi”. Čestitke ekipi!