UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Povećalo: ZAKONI BEZ PRAVORIJEKA

Umirovljenici na burzi - zašto ne?

 

Na Zavodu za zapošljavanje su šokirani - nemaju oni ništa s penzićima. Ali, ako zakon omogućava i potiče zapošljavanje umirovljenika, zašto nisu „ugrađeni" u sustav nezaposlenih?

     Umirovljenici na tržištu rada našli su se nezavidnoj situaciji. Iako je novi Zakon o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. godine uveo mogućnost zapošljavanja dijela umirovljenika do pola radnog vremena bez obustave isplate mirovine, izostale su popratne mjere. Vlada je dala mo­gućnost umirovljenicima da nastave raditi i po umirovljenju ili da se vrate na tržište rada, ali u tom procesu još uvi­jek ima mnogo nedostataka. Osim što je pravo na rad uz isplatu mirovine da­no samo nekim kategorijama um­irovljenika, Vlada nije donijela mjere aktivne politike zapošljavanja koje se odnose upravo na ovu ranjivu skupinu.

     Poznato je da Hrvatska, kao i druge zemlje Europske unije, kroz svoje jav­ne zavode za zapošljavanje ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja koje su namijenjene isključivo neza­poslenim osobama s otežanim pristu­pom tržištu rada kako bi im pomogli da se što lakše i brže vrate u svijet rada. Samo jedna aktualnih mjera, „Važno je iskustvo”, odnosi se na osobe genera­cije 50+.

Evidencija za umirovljenike?

     Dakle, novčane potpore za poslo­davce koji zapošljavaju osobe iz gene­racije 50+ postoje, no što je s onima koji zapošljavaju osobe od 65+ godi­na? Vlada nije donijela niti jednu mjeru koja bi bila poticajna za poslodavce da zaposle jednog umirovljenika. Takođ­er, umirovljenici se ne mogu zapošlja­vati putem Hrvatskog zavoda za za­pošljavanje (HZZ) jer, kako nam je rek­la službenica zavoda, „oni rade samo s nezaposlenim osobama”. Kako na HZZ-u ne postoji nikakva evidencija u koju se umirovljenici u potrazi za pos­lom mogu upisati, uputili su nas na Mi­nistarstvo rada.

U ovakvim okolnostima pravo je ču­do što se ipak stanovit broj umirovljeni­ka uspio zaposliti.

     Podaci HZMO-a za travanj 2016. godine govore da je do sada 2.434 umirovljenika zaposleno na pola rad­nog vremena. Od toga 2.220 se za­poslilo kod pravnih osoba, a 214 kod fizičkih osoba. Podaci pokazuju da se, kao i obično, više zapošljavaju muš­karci. Njih je zaposleno 1.436, dok je žena samo 998. Najviše se umirovlje­nika, njih čak 608, ove godine zaposli­lo u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, u djelatnostima zdrav­stvene zaštite i socijalne skrbi zaposli­lo ih se 396, a u trgovini 382. Slijede prerađivačka industrija, građevinar­stvo i obrazovanje. Prosječna bruto mirovina korisnika starosne mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena iznosila je 4.522,55 kuna.

     Mogućnost zapošljavanja i zadrža­vanja mirovine prema zakonu još uvi­jek nemaju korisnici invalidske miro­vine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti, zatim korisnici obitelj­ske mirovine, te korisnici mirovine ostvarene prema posebnim propisi­ma, kao što su zastupnici ili bivši po­litički zatvorenici.

 I mirovina, i plaća

     Dakle, sukladno starim socijalistič­kim propisima korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na miro­vinsko osiguranje, isplata mirovine se obustavlja. Zadnje dvije i pol godine mirovina se iznimno ne obustavlja ko­risniku starosne mirovine koji je ostva­rio starosnu mirovinu i neposredno na­kon ostvarene mirovine nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, te korisniku starosne mirovine koji je ostvario sta­rosnu mirovinu koji se tijekom korište­nja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.

     Nadalje, pravo na rad bez ustege pripada korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene prema prijašnjem Zako­nu o mirovinskom osiguranju, korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti te korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljo­privredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima koji­ma je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito određeno da se isplata mirovine ne obustavlja...

Razlika bez razloga

     Važan je i podatak da umirovljenik koji navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja stječe pravo na po­novno određivanje mirovine. Isto pravo ima i korisnik starosne mirovine koji nastavi raditi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena.

     Nadalje, korisnici mirovina mogu ra­diti prema ugovoru o djelu ili ugovoru o autorskom honoraru i primati mirovinu. Za poslodavce je stimulativno sklapa­nje ugovora o djelu s korisnicima miro­vina jer osim poreza na dohodak i pri­reza ne plaćaju doprinose za mirovin­sko i zdravstveno osiguranje. Evo jedi­nog poticaja poslodavcima!

     Sindikat umirovljenika je prije dvije godine podnio zahtjev za ocjenu ustav­nosti mirovinskog zakona kojim se dis­kriminira prijevremene starosne um­irovljenike, jer se njima, za slučaj za­pošljavanja, obustavlja mirovina. Tak­va diskriminacija nije prepoznata od strane Ustavnog suda. Stoga SUH, ugledom na praksu u drugim europ­skim zemljama, predlaže ne samo pro­širenje prava na zapošljavanje na sve kategorije umirovljenika, no i uz mo­gućnost ograničenja limita mjesečnih primanja npr. do prosječne plaće mje­sečno.

K tome, ako je Vlada već donijela odluku da se umirovljenici mogu za­posliti, zašto ih nije „ugradila” u javni institucionalni sustav zapošljavanja?

     Kome da se obrate umirovljenici u potrazi za poslom? Zašto se radi razli­ka između umirovljenika i drugih osoba koje traže posao? SUH traži od Vlade da, ako je već stavila mogućnost um­irovljenicima da se zaposle, preuzme svoju obvezu - uvede institucionalno aktivne mjere za zapošljavanje um­irovljenika i omogući im da budu u evi­denciji nezaposlenih na burzi.

Piše: Maja Šubarić Mahmuljin