UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kako spasiti žrtve predatora

 

Radionice u Zagrebu osposobile 40 aktivista za borbu protiv grabeža nad imovinom starijih osoba

 

     Projekt „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspola­ganju imovinom”, koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provo­di od listopada 2015. do rujna 2016. u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC), uspješno se nastavlja kroz radionice po svim većim gradovima Hrvatske. U ovaj projekt, kojem je cilj sprije­čiti zlouporabu starijih osoba, uključeni su i Gradsko društvo Crve­nog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža, a financira ga Ministarstvo socijalne politike i mladih.

     Nakon odlično odrađenih radionica u Puli 21. travnja i Splitu 28. travnja 2016., na red su stigli Zagreb i Zagrebačka županija, za ko­je su održane čak dvije radionice - 17. i 24. svibnja. Obje eduka- tivne radionice su, kao i prethodne, većim dijelom namijenjene ak­tivistima SUH-a te osobama koje imaju savjetodavnu ulogu i po­mažu umirovljenicima i starijim osobama u izbjegavanju rizika ili „popravljanju štete” nastale pri potpisivanju ugovora o uzdržavanju ili drugim načinima prijenosa imovine.

Obveze davatelja uzdržavanja

     Na prvoj radionici u Zagrebu, održanoj u Gradskom društvu Cr­venog križa Zagreb u Sigetu, sudjelovao je 21 sudionik: predstav­nici Centra za socijalnu skrb Zagreb, Sindikata umirovljenika Hr­vatske i Gradskog društva Crvenog križa Zagreb. Edukaciju, koja se sastojala od teoretskog dijela i praktičnih vježbi, održala je Olga Jelčić, dipl. iur., sutkinja Vrhovnog suda u mirovini.

     Na radionici se vrlo temeljito i konkretno govorilo o raspolaganju imovinom, posebice sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ugovora o ustupu i raspodjeli imovine, te oporuci. la­ko su ove pravne forme regulirane zakonima, u praksi je izuzetno važno kako su one sastavljene, te koje su obaveze i prava navede­ni u ugovorima za obje ugovorne strane, kako ne bi došlo do eko­nomske zlouporabe osoba treće životne dobi.

     Polaznici edukativne radionice, većinom aktivisti SUH-a, imat će značajnu ulogu u distribuciji informacija i materijala širokom krugu krajnjih korisnika - osoba treće dobi, kojima su potrebni pravni savjeti i zaštita, kako ne bi ostali prevareni od strane davatelja usluga s kojima su potpisali ugovor o uzdržavanju.

Spašavanje potencijalnih žrtava

     Druga je radionica održana 24. svibnja 2016. godine u Radnič­kom domu u Zagrebu. Domaćin je bilo Povjereništvo SUH-a Zagreb, a sudjelovalo je 10 predstavnika podružnica SUH-a iz Grada Zagre­ba i Zagrebačke županije, 10 stručnih radnika i radnica iz Centra za socijalnu skrb i predstavnik Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.

     Predavanje sutkinje u miru Olge Jelčić o zakonskom uređenju pojedinih instituta raspolaganja imovinom, s naglaskom na pravnim mehanizmima za prevenciju rizika, približilo je sudionicima zakone i primjere iz prakse, a potom su brojni od njih iznijeli svoja iskust­va te postavljali brojna pitanja. Praktični dio edukacije sastojao se od studije slučaja, to jest, zajedničke obrade hipotetskog slučaja. Da je radionica bila uspješna, potvrdili su sudionici svojim ocjena­ma u evaluacijskom upitniku na kraju radionica, ocijenivši obje s odličnom ocjenom. Projekt završava radionicom u Slavonskom Brodu 7. lipnja. (M. Šubarić Mahmuljin)

 

SLUČAJ KARLOBAG: Što kada primatelj uzdržavanja umre?

     Na ekstreman slučaj zlouporabe SUH je kroz napise u Glasu um­irovljenika upozorio hrvatsku javnost i Pučku pravobraniteljicu Lo- ru Vidović, koja ga je uvrstila u svoje Izvješće za 2015. godinu.

     Riječ je o gospodinu iz Karlobaga koji nije imao potomaka, ali je imao nećaka u Njemačkoj koji je ga je financijski pomagao nakon smr­ti svoga oca koji je s njim živio. Kad je čovjek zbog moždanog udara završio u bolnici, nećak je prihvatio činjenicu da on ne želi ići u dom i preko interneta je našao obrt za njegu. S njegovateljicom je dogovo­rena plaća za njene usluge, kao i svota za troškove domaćinstva i prehrane. Napravljen je i trajni nalog kojim joj je uplaćivan novac. Me­đutim, prijatelje koji su ga željeli posjetiti u rujnu, ona nije pustila u ku­ću.

     Utvrdilo se da je starca, koji je u međuvremenu slomio zdjelicu i oslabio 20 kilograma, plaćena njegovateljica odvezla do javnog bilje­žnika u Gospiću gdje se na dokument o doživotnom uzdržavanju pot­pisao palcem, iako je pismen. SUH je alarmirao razne institucije, po­liciju i Ministarstvo socijalne politike. Došao je nećak, čovjek je u prat­nji policije smješten u bolnicu, spašen mu je život i podnesene su pri­jave. Nažalost, čovjek je u međuvremenu umro.

     U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015. godinu, piše kako su u karlobaškom slučaju predložili provođenje upravnog nadzora nad Centrom za socijalnu skrb, jer nisu poduzete metode stručnog rada radi zaštite starije osobe s teškim kognitivnim oštećenjem, koja je sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju. Nadzorno tijelo je utvrdilo da stručni radnik Centra nije kvalitetno pružio socijalnu uslugu savje­tovanja i pomaganja, jer nije pažljivo sagledao socijalno-zaštitne po­trebe u kojima se osoba nalazila.

     lako je Centar zaprimio prijave da ona ne ispunjava obveze kao davateljica uzdržavanja, primatelju uzdržavanja je imenovan poseban skrbnik samo radi smještaja u odgovarajuću ustanovu, ali mu nije da­na ovlast pokretanja sudskog postupka radi raskida tog ugovora, zbog čega je isti ostao na snazi, a štićenik je u međuvremenu umro.

     Stoga Pučka pravobraniteljica predlaže da bi trebalo zabraniti sklapanje ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju između sta­rijih i nemoćnih s pružateljima socijalnih usluga, članovima njihovih obitelji te s osobama koje kod njih rade - stoji u Izvješću, u kojem se potom navode preporuke za Ministarstvo socijalne politike i mladih - da se uvede nadzor provedbe ugovora o doživotnom/dosmrtnom uz­državanju. Uz to, od Ministarstva se traži da dopuni Zakon o socijal­noj skrbi odredbom kojom će se zabraniti sklapanje ugovora o dosmrt- nom/doživotnom uzdržavanju svim pružateljima socijalnih usluga i članovima njihovih obitelji te osobama koje kod njih rade.

     Preporuka Pravobraniteljice Ministarstvu pravosuđa jest da se u Zakonu o obveznim odnosima ugradi jače zaštitne mehanizme za pri­matelje uzdržavanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, a osobito uvođenje registra davatelja uzdržavanja. Upravo ove pre­poruke predlagao je SUH, koji će i dalje inzistirati na njihovom pro­vođenju.