UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

U fokusu: VLADA TRAŽI IZMJENE ZDRAVSTVENIH ZAKONA PO HITNOM

                  POSTUPKU

Kako zakinuti pacijenta na 101 način

 

     Vlada je 25. svibnja 2016. parlamentu na raspravu i usvajanje uputila izmje­ne Zakona o obveznom zdravstve­nom osiguranju te Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to po hitnom postupku, naglasivši kako je završena javna rasprava pa tu re­formu treba hitno provesti. Ako niste primi­jetili, ministru Nakiću je izrastao veliki šilja- ti nos, jer mu laganje ne predstavlja nika­kav problem. Javna rasprava nije provede­na, osim ako svoje intervjue i izjave mediji­ma ne smatra raspravom.

     Umirovljeničke udruge koje zastupaju interese 1,2 milijuna starijih osoba, Matica i Sindikat umirovljenika, u više su se na­vrata javno usprotivile Nakićevoj reformi, press konferencijom i priopćenjima, a naj- poslije su 30. svibnja uputile žurnu e-mail poruku premijeru Oreškoviću i ministrici Šikić, upozoravajući kako ni nakon brojnih obećanja i zavlačenja, još nije obnovljeno Nacionalno vijeće za umirovljenike i stari­je osobe, kao uhodani model dijaloga i savjetovanja o svim strategijama, politika­ma i propisima prije no što budu od strane Vlade RH upućeni u saborsku procedu­ru. Posebnim dopisom u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, nadležno za us­postavu i kanaliziranje dijaloga s um­irovljeničkim udrugama, ponovno se obra­tio i Ante Gavranović, predsjednik bivšeg Nacionalnog vijeća. Umirovljenici nisu do­bili na očitovanje predložene zakone, već su zaobiđeni.

     Ministar Nakić valjda misli kako su za zdravstvenu reformu zaduženi samo pruž- atelji usluga, prvenstveno liječnici i zdrav­stveni kadrovi, pa apsolutno ignorira koris­nike i one koji financiraju zdravstvo dopri­nosima. Tako su i dvije najveće sindikalne središnjice, SSSH i NHS, naprosto zaobi­đene, jer boli kapa ministra što su se oni usprotivili takvim zdravstvenim reformama na prethodnoj raspravi na Gospodarsko- socijalnom vijeću.

Reži prava, diži cijene

     Prvim zakonskim izmjenama Banski dvo­ri predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovi­ma zdravstvene zaštite sa 60,13 posto pro­računske osnovice na 90,20 posto prora­čunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osigu­ranje maksimalni iznos participacije za bol­ničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna, objašnjava ministar zdravlja Dario Nakić. Ako nemate dopunsko, plaćat ćete participaciju koja je povećana za 50 posto!

     I službeno, više nećete smjeti zvati hitnu, jer će vas prvo telefonski ispitati operater, a zatim, ako dođete na hitnu prije no što ste otišli svom liječniku opće prakse i on vam da uputnicu, trijažu će obaviti medicin­ska sestra, koja treba odlučiti da li ćete biti primljeni ili nećete. Ako i dalje inzistirate da vas prime, morate u džepu imati 150 kuna.

     I onda vas konačno pregleda liječnik, pa ako dobijete kakvu injekciju, smatrat će se da ste samo polovično nepotrebno došli, te ćete platiti 75 kuna. Ludilo, zar ne?!

Predsjednica Sindikata medicinskih ses­tara Anica Prašnjak ističe da medicinske sestre ne mogu preuzeti ulogu liječnika jer su educirane za zdravstvenu njegu boles­nika, a ovom najavljenom reformom je predviđeno da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta i „nehitne” pacijente preus- mjeravaju obiteljskim liječnicima.

     Medicinske sestre ne mogu preuzeti toli­ku odgovornost te će stoga biti teško pro­vesti takvu reorganizaciju. Koliko će takvih „nehitnih” pacijenata preminuti?

Protiv skupih lijekova

     Nakić planira smanjiti i dostupnost sku­pih lijekova pa će formirati povjerenstvo u HZzO-u samo za skupe lijekove, jer „sada imamo povjerenstva u bolnicama koja će predlagati liječenje, ali za dio lijekova zele­no će svjetlo morati dati i povjerenstvo HZZO-a u kojem će biti stručnjaci”, veli taj umotvorac, kojem je zdravstvenu reformu ubijanja javnog zdravstva osmislila osigu­ravajuća privatna tvrtka.

U duhu privatnih interesa osiguravatelj- ske i financijske industrije, Nakić tvrdi da cilj nije ubiranje dodatnih prihoda, već „da oni koji su zbilja ugroženi imaju mogućnost i pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdrav­stvenu zaštitu”. A ta zaštita znači da ćete dobiti npr. novi kuk od gipsa, a oni koji ima­ju novaca, potegnut će do Švicarske po kuk od titana. Tako je govorio Nakić.

     I još: „Naš cilj nije ubiranje dodatnih pri­hoda od naših osiguranika već da ljudi do­biju pravodobnu zdravstvenu zaštitu i da se sustav ne zloupotrebljava. Povećat ćemo broj timova hitne medicinske službe za 19 u dijelovima Hrvatske koji su manje razvije­ni i iz kojih imamo veliko iseljavanje stanov­ništva”, kaže ministar i pita siromašnog umirovljenika zar on doista ne želi biti soli­daran s potrebitima?

Kažnjavanje „neopravdanih" pacijenata

     Reducirati broj nehitnih pacijenata na hit­nim bolničkim prijemima pomoću naplate »neopravdanog« pregleda u zapadnim su državama pokušali odavno, ali se pokazalo da takav model nije optimalno rješenje. Studije provedene u SAD-u pokazale su da je značajan udio pacijenata na hitnom pri­jemu procijenjen kao »nehitni«, i otpušten s dijagnozom koja se može riješiti kod obi­teljskog liječnika, iako im je zapravo treba­la trenutna medicinska pomoć ili čak hospi­talizacija. Boli kapa   Nakića, on je popio svo znanje dok je bio loš ravnatelj zadarske bolnice.

     Kako, dakle, prihvatiti mjere kojima se kroz zdravstveni sustav ima za cilj zavući ruke u džepove hrvatskih građana, pogoto­vo onih siromašnijih i starijih. Preostat će da će oni koji mogu platiti svoje liječenje imati šanse biti zdravi, a oni koji neće moći platiti, morat će se pomiriti s time da im je­dino Bog može pomoći. To nije i ne može biti cilj zdravstvene reforme

Kada se poskupljuje participacija, izrav­no se prisiljava sve veći broj ljudi da se upi­suju u dopunsko zdravstveno osiguranje, koje će pri tome poskupjeti za 19 kuna. Pri­vatni osiguravatelji, koji i stoje iza ove pri­če, za mlade ljude će ponuditi jeftinije poli­ce od HZZO-ovih.

     U tim uvjetima će se stariji osiguravati vi- še-manje u državnom sustavu i bit će prisil­jeni plaćati skuplje police, a mladi će bjež­ati prema jeftinijem, što će povratno biti udar na taj isti sustav koji će u nastavku morati dalje poskupljivati. Nakić već najav­ljuje da će dio dopunskog osiguranja pre­usmjeriti u obvezno osiguranje, a na kraju će se država i izmaknuti iz dopunskog osi­guranja i sve će biti privatizirano. (Jasna A. Petrović)