UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLIT

Jačaju aktivnosti SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji!

U Splitu je 16. svibnja 2011., u prepunoj knjižnici „Marka  Marulića“  održana je Tribina na temu „Kakva je sudbina sadašnjih i budućih umirovljenika“, nastavno na  odluku Predsjedništva SUH-a i 6. sjednice GO SUH-a da se s ciljem snaženja organizacije i povećanja broja članova, diljem Hrvatske održe radni sastanci proširenih županijskih povjereništava. Sastanku su pored domaćina, prisustvovali i predsjednici podružnica Split, Trogir, Omiš i Žrnovnica te njihovi članovi predsjedništva. U ime središnjice SUH-a sastanku su nazočili  predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić, zamjenica predsjednika SUH-a Milica Čavkić, te Branko Jalšovec, predsjednik Nadzornog odbora.

 

Krajačić je uvodno naglasio  da se članstvo suočava s teškim materijalnim položajem  zbog  pada životnog standarda – uslijed niskih zamrznutih mirovina i visokih troškova života. Brojke pokazuju  da 73% umirovljenika ima mirovine s kojima ulazi u zone rizika od siromaštva. Udio mirovine u plaćama pao je na 40%, a omjer zaposlenih i umirovljenih na  1:1,22. Novi je val umirovljenja i izazvao totalni poremećaj sustava mirovinskog osiguranja koji više nije održiv.

 

Županijska povjerenica Danica Tomić je podnijela kratak kritički osvrt na rad SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naglasila je da se ne može mjeriti kvaliteta rada podružnica ili županijskog povjereništva samo po tome koliko se plaća članarina, jer podružnice rade kvalitetno i imaju mnogobrojne aktivnosti. U raspravi su sudjelovali svi predsjednici podružnica kao i članovi predsjedništava, koji su govorili o problemima u podružnicama i predlagali kako ih rješavati.

 

Utvrđeno je da se članstvo SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne gasi nego baš suprotno povećava, a podružnice provode brojne aktivnosti. Podaci koje ima SUH o uplaćenoj članarini iz ove regije stoga ne odgovaraju stvarnom stanju, jer se članarina troši za aktivnosti na nižim razinama. U diskusiji je  istaknuto da je članarina statutarna obveza i da se mora rasporediti onako kako je predviđeno statutarnom odlukom.

Vezano za problem izrade izvještaja o prihodima i rashodima Branko Jelšovec naglasio je da se izvještaji moraju na vrijeme izrađivati i dostavljati Središnjici SUH-a, jer je to zakonska obveza. Predložio je da ŽP osnuje radnu grupu koja će pomoći podružnicama u realizaciji izrade izvještaja o prihodima i rashodima.

 

 

Bilo je govora i o tome što se postiglo u poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika, kao i planu pomoći članstvu, te o međunarodnoj suradnji,  o odnosu prema umirovljeničkim strankama i dr.  Govorilo se i o tome što nas očekuje i kakav stav da zauzmemo, kakva je budućnost umirovljenika i što nam preostaje u nastavku borbe za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba u borbi za dostojanstvo rada, za sigurnu starost i jačanje međugeneracijske solidarnosti.

 

Na tribini su nazočili  predstavnici svih umirovljeničkih organizacija i stranaka s područja Splita,  kao što su SUH,  HSU, MUH  i drugi,  koji su u bogatoj i raznolikoj diskusiji ukazali na goruće potrebe umirovljenika, kao što su zamrzavanje mirovina, pad životnog standarda, neodrživ sustav mirovinskog osiguranja, povlaštene mirovine, ali i na nesklad i nejedinstvo među  umirovljeničkim strankama  ili udrugama. Često se govorilo primjerima iz prakse, o živim ljudima.

 

- Ako se Matica kao najstarija umirovljenička udruga, ujedini sa SUH-om, s njegovim brojnim članstvom i podružnicama, to je garancija da možemo  i moramo napravit više.- naglasio je Miljenko Boban, županijski predsjednik Matice. Ako smo složni i jedinstveni, pobjeđujemo, poruka je i SUH-a. Međutim, kad se dođe do praktičnih pitanja, bliskost nije uvijek jednako jaka.

 

Predsjednica SUH-a Podružnice Split, Asja Tomin je govorila o  stanju umirovljenika u Splitu, i konstatirala da su sve podružnice od Omiša do Trogira  dobro upoznate o svim značajnijim problemima, a u tom smislu da se nada da će se i ubuduće  dobro surađivati. 

 

Kako ojačati? Bilo je puno ideja u raspravi. Milica Čavkić je izvijestila o posebnim popustima koje se pripremaju za sve članove SUH-a (temeljem ugovora s trgovačkim društvima, centrima za rehabilitaciju i banjama u zemlji i inozemstvu).

 

Na kraju su svi prisutni zaključili da je realizacija aktivnosti iz programa podružnica SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na visokoj razini jer sve podružnice provode brojne aktivnosti na svim područjima  rada – socijalnom, volonterskom, kulturnom i rekreativnom.

Posebno je naglašeno  da se podružnica Split uspjela nametnuti lokalnoj zajednici sa svojim projektima koje se svake godine i prihvaćaju. Predsjednici podružnica su istaknuli da je ovaj radni sastanak bio koristan iako nisu otvorene sve teme te je predloženo da slične rasprave organiziraju više puta godišnje.

 

 Pogledajte slike: