UVODNA RIJEČ

Dobizam i klaunovi

Piše: Jasna A. Petrović

     Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, „jer stari ionako treba­ju od nečega umrijeti".

     Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve „odabrao" mlade?

     Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

     Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLIT

Jačaju aktivnosti SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji!

U Splitu je 16. svibnja 2011., u prepunoj knjižnici „Marka  Marulića“  održana je Tribina na temu „Kakva je sudbina sadašnjih i budućih umirovljenika“, nastavno na  odluku Predsjedništva SUH-a i 6. sjednice GO SUH-a da se s ciljem snaženja organizacije i povećanja broja članova, diljem Hrvatske održe radni sastanci proširenih županijskih povjereništava. Sastanku su pored domaćina, prisustvovali i predsjednici podružnica Split, Trogir, Omiš i Žrnovnica te njihovi članovi predsjedništva. U ime središnjice SUH-a sastanku su nazočili  predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić, zamjenica predsjednika SUH-a Milica Čavkić, te Branko Jalšovec, predsjednik Nadzornog odbora.

 

Krajačić je uvodno naglasio  da se članstvo suočava s teškim materijalnim položajem  zbog  pada životnog standarda – uslijed niskih zamrznutih mirovina i visokih troškova života. Brojke pokazuju  da 73% umirovljenika ima mirovine s kojima ulazi u zone rizika od siromaštva. Udio mirovine u plaćama pao je na 40%, a omjer zaposlenih i umirovljenih na  1:1,22. Novi je val umirovljenja i izazvao totalni poremećaj sustava mirovinskog osiguranja koji više nije održiv.

 

Županijska povjerenica Danica Tomić je podnijela kratak kritički osvrt na rad SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naglasila je da se ne može mjeriti kvaliteta rada podružnica ili županijskog povjereništva samo po tome koliko se plaća članarina, jer podružnice rade kvalitetno i imaju mnogobrojne aktivnosti. U raspravi su sudjelovali svi predsjednici podružnica kao i članovi predsjedništava, koji su govorili o problemima u podružnicama i predlagali kako ih rješavati.

 

Utvrđeno je da se članstvo SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne gasi nego baš suprotno povećava, a podružnice provode brojne aktivnosti. Podaci koje ima SUH o uplaćenoj članarini iz ove regije stoga ne odgovaraju stvarnom stanju, jer se članarina troši za aktivnosti na nižim razinama. U diskusiji je  istaknuto da je članarina statutarna obveza i da se mora rasporediti onako kako je predviđeno statutarnom odlukom.

Vezano za problem izrade izvještaja o prihodima i rashodima Branko Jelšovec naglasio je da se izvještaji moraju na vrijeme izrađivati i dostavljati Središnjici SUH-a, jer je to zakonska obveza. Predložio je da ŽP osnuje radnu grupu koja će pomoći podružnicama u realizaciji izrade izvještaja o prihodima i rashodima.

 

 

Bilo je govora i o tome što se postiglo u poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika, kao i planu pomoći članstvu, te o međunarodnoj suradnji,  o odnosu prema umirovljeničkim strankama i dr.  Govorilo se i o tome što nas očekuje i kakav stav da zauzmemo, kakva je budućnost umirovljenika i što nam preostaje u nastavku borbe za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba u borbi za dostojanstvo rada, za sigurnu starost i jačanje međugeneracijske solidarnosti.

 

Na tribini su nazočili  predstavnici svih umirovljeničkih organizacija i stranaka s područja Splita,  kao što su SUH,  HSU, MUH  i drugi,  koji su u bogatoj i raznolikoj diskusiji ukazali na goruće potrebe umirovljenika, kao što su zamrzavanje mirovina, pad životnog standarda, neodrživ sustav mirovinskog osiguranja, povlaštene mirovine, ali i na nesklad i nejedinstvo među  umirovljeničkim strankama  ili udrugama. Često se govorilo primjerima iz prakse, o živim ljudima.

 

- Ako se Matica kao najstarija umirovljenička udruga, ujedini sa SUH-om, s njegovim brojnim članstvom i podružnicama, to je garancija da možemo  i moramo napravit više.- naglasio je Miljenko Boban, županijski predsjednik Matice. Ako smo složni i jedinstveni, pobjeđujemo, poruka je i SUH-a. Međutim, kad se dođe do praktičnih pitanja, bliskost nije uvijek jednako jaka.

 

Predsjednica SUH-a Podružnice Split, Asja Tomin je govorila o  stanju umirovljenika u Splitu, i konstatirala da su sve podružnice od Omiša do Trogira  dobro upoznate o svim značajnijim problemima, a u tom smislu da se nada da će se i ubuduće  dobro surađivati. 

 

Kako ojačati? Bilo je puno ideja u raspravi. Milica Čavkić je izvijestila o posebnim popustima koje se pripremaju za sve članove SUH-a (temeljem ugovora s trgovačkim društvima, centrima za rehabilitaciju i banjama u zemlji i inozemstvu).

 

Na kraju su svi prisutni zaključili da je realizacija aktivnosti iz programa podružnica SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na visokoj razini jer sve podružnice provode brojne aktivnosti na svim područjima  rada – socijalnom, volonterskom, kulturnom i rekreativnom.

Posebno je naglašeno  da se podružnica Split uspjela nametnuti lokalnoj zajednici sa svojim projektima koje se svake godine i prihvaćaju. Predsjednici podružnica su istaknuli da je ovaj radni sastanak bio koristan iako nisu otvorene sve teme te je predloženo da slične rasprave organiziraju više puta godišnje.

 

 Pogledajte slike: