UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLIT

Jačaju aktivnosti SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji!

U Splitu je 16. svibnja 2011., u prepunoj knjižnici „Marka  Marulića“  održana je Tribina na temu „Kakva je sudbina sadašnjih i budućih umirovljenika“, nastavno na  odluku Predsjedništva SUH-a i 6. sjednice GO SUH-a da se s ciljem snaženja organizacije i povećanja broja članova, diljem Hrvatske održe radni sastanci proširenih županijskih povjereništava. Sastanku su pored domaćina, prisustvovali i predsjednici podružnica Split, Trogir, Omiš i Žrnovnica te njihovi članovi predsjedništva. U ime središnjice SUH-a sastanku su nazočili  predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić, zamjenica predsjednika SUH-a Milica Čavkić, te Branko Jalšovec, predsjednik Nadzornog odbora.

 

Krajačić je uvodno naglasio  da se članstvo suočava s teškim materijalnim položajem  zbog  pada životnog standarda – uslijed niskih zamrznutih mirovina i visokih troškova života. Brojke pokazuju  da 73% umirovljenika ima mirovine s kojima ulazi u zone rizika od siromaštva. Udio mirovine u plaćama pao je na 40%, a omjer zaposlenih i umirovljenih na  1:1,22. Novi je val umirovljenja i izazvao totalni poremećaj sustava mirovinskog osiguranja koji više nije održiv.

 

Županijska povjerenica Danica Tomić je podnijela kratak kritički osvrt na rad SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naglasila je da se ne može mjeriti kvaliteta rada podružnica ili županijskog povjereništva samo po tome koliko se plaća članarina, jer podružnice rade kvalitetno i imaju mnogobrojne aktivnosti. U raspravi su sudjelovali svi predsjednici podružnica kao i članovi predsjedništava, koji su govorili o problemima u podružnicama i predlagali kako ih rješavati.

 

Utvrđeno je da se članstvo SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne gasi nego baš suprotno povećava, a podružnice provode brojne aktivnosti. Podaci koje ima SUH o uplaćenoj članarini iz ove regije stoga ne odgovaraju stvarnom stanju, jer se članarina troši za aktivnosti na nižim razinama. U diskusiji je  istaknuto da je članarina statutarna obveza i da se mora rasporediti onako kako je predviđeno statutarnom odlukom.

Vezano za problem izrade izvještaja o prihodima i rashodima Branko Jelšovec naglasio je da se izvještaji moraju na vrijeme izrađivati i dostavljati Središnjici SUH-a, jer je to zakonska obveza. Predložio je da ŽP osnuje radnu grupu koja će pomoći podružnicama u realizaciji izrade izvještaja o prihodima i rashodima.

 

 

Bilo je govora i o tome što se postiglo u poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika, kao i planu pomoći članstvu, te o međunarodnoj suradnji,  o odnosu prema umirovljeničkim strankama i dr.  Govorilo se i o tome što nas očekuje i kakav stav da zauzmemo, kakva je budućnost umirovljenika i što nam preostaje u nastavku borbe za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba u borbi za dostojanstvo rada, za sigurnu starost i jačanje međugeneracijske solidarnosti.

 

Na tribini su nazočili  predstavnici svih umirovljeničkih organizacija i stranaka s područja Splita,  kao što su SUH,  HSU, MUH  i drugi,  koji su u bogatoj i raznolikoj diskusiji ukazali na goruće potrebe umirovljenika, kao što su zamrzavanje mirovina, pad životnog standarda, neodrživ sustav mirovinskog osiguranja, povlaštene mirovine, ali i na nesklad i nejedinstvo među  umirovljeničkim strankama  ili udrugama. Često se govorilo primjerima iz prakse, o živim ljudima.

 

- Ako se Matica kao najstarija umirovljenička udruga, ujedini sa SUH-om, s njegovim brojnim članstvom i podružnicama, to je garancija da možemo  i moramo napravit više.- naglasio je Miljenko Boban, županijski predsjednik Matice. Ako smo složni i jedinstveni, pobjeđujemo, poruka je i SUH-a. Međutim, kad se dođe do praktičnih pitanja, bliskost nije uvijek jednako jaka.

 

Predsjednica SUH-a Podružnice Split, Asja Tomin je govorila o  stanju umirovljenika u Splitu, i konstatirala da su sve podružnice od Omiša do Trogira  dobro upoznate o svim značajnijim problemima, a u tom smislu da se nada da će se i ubuduće  dobro surađivati. 

 

Kako ojačati? Bilo je puno ideja u raspravi. Milica Čavkić je izvijestila o posebnim popustima koje se pripremaju za sve članove SUH-a (temeljem ugovora s trgovačkim društvima, centrima za rehabilitaciju i banjama u zemlji i inozemstvu).

 

Na kraju su svi prisutni zaključili da je realizacija aktivnosti iz programa podružnica SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na visokoj razini jer sve podružnice provode brojne aktivnosti na svim područjima  rada – socijalnom, volonterskom, kulturnom i rekreativnom.

Posebno je naglašeno  da se podružnica Split uspjela nametnuti lokalnoj zajednici sa svojim projektima koje se svake godine i prihvaćaju. Predsjednici podružnica su istaknuli da je ovaj radni sastanak bio koristan iako nisu otvorene sve teme te je predloženo da slične rasprave organiziraju više puta godišnje.

 

 Pogledajte slike: