UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Matica i Sindikat umirovljenika protiv

poskupljenja dopunskog osiguranja



    Na hitno sazvanoj izvanrednoj konferenciji za novinare, koja se održala u četvrtak 31. ožujka 10.30 sati u Zagrebu, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) oštro su se usprotivili najavama povećavanja dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, upozorivši da bi to bio novi težak udarac za najstariju populaciju te traže da se taj prijedlog odbaci. 
    Predsjednik MUH-a Josip Kovačić napomenuo je kako su mirovine već sada toliko niske da mnogi umirovljenici jedva preživljavaju. „Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.237 kuna, a to je 38,9 posto prosječne neto plaće. Prema podacima za siječanj 2016. godine 870.215 umirovljenika primilo je prosječnu mirovinu u iznosu od 1.680 kuna, a čak 552.365 umirovljenika primilo je prosječno svega 1.237 kuna“- istaknuo je.
    Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović izjavila je kako ministar Nakić jedini problem kod poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja od prvog svibnja vidi u ostvarivanju pravnih okolnosti. “MUH i SUH smatraju da ne postoje pravni uvjeti za takav potez, koji bi samo pridonio dramatičnom rastućem riziku od siromaštva starijih u Hrvatskoj - rekli su Petrović i Kovačić.
   Pozivajući se na izjave ministra zdravlja dr. Daria Nakića kako je cijena dopunskog osiguranja u Sloveniji oko 200 kn, Petrović je napomenula kako usporedba sa Slovenijom nije primjerena jer su tamo plaće i mirovine znatno više nego u Hrvatskoj. „Naša mirovina ima samo 30 posto realne vrijednosti slovenske mirovine, pa je sadašnji iznos od 70 kuna za dopunsko osiguranje pravilno odmjeren. U Sloveniji prosječna mirovina iznosi 613€, a kod nas je 297€ . Prosječna plaća im je 1.015€, a naša 750€. Ako ministru Nakiću smeta što živi u siromašnoj zemlji, neka pomogne da imamo manje siromašnih ili se slobodno može preseliti u bogatiju Sloveniju. On očito živi u svom svijetu i ne suosjeća s našim građanima“- naglasila je.
        Petrović je na kraju javno upozorila da je riječ o izvlačenju dopunskog osiguranja iz sustava HZZO-a i daljnoj privatizaciji zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj.
    U svjetlu pogoršanog položaja umirovljenika i starijih osoba, Jasna A. Petrović i Josip Kovačić potpisali su Sporazum o suradnji i zajedničkom djelovanju Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske.

 

Zahtjevi Matice i Sindikata umirovljenika Hrvatske


        
Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, udruge koje okupljaju oko 300.000 članova, uputile su ministarstvima zdravlja i financija hitne dodatne zahtjeve:
1.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da hitno podigne cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja na liniju siromaštva prema modelu izračuna Europske unije:    60 posto od medijana plaće, a što iznosi 2.700,00 kuna. Svi građani s primanjima ispod granice rizika od siromaštva imali bi pravo na dopunsko osiguranje na teret države.

Obrazloženje: Prihodovni cenzus je uveden 2010., kad je srezano besplatno dopunsko za 380.000 ljudi. Od tada do danas, cenzus se nije mijenjao. Dopunsko ne plaćaju osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939.39 kn. Taj je kriterij za izračun cenzusa zastario, i nije stručno utemeljen. Prihodovni cenzus za članicu EU trebao bi se računati na granici rizika siromaštva za odnosnu zemlju, a to u Hrvatskoj iznosi 2.700 kn. Alternativno  privremeno rješenje je cenzus temeljen na izračunu linije siromaštva od strane Državnog zavoda za statistiku RH, a prag rizika od siromaštva za 2014. je iznosio 1.980,00 kn za samačko domaćinstvo, a za četveročlano domaćinstvo ako im mjesečni prihodi ne prelaze 4.158 kn, no on bi trebao u tom slučaju biti primjenjivan automatizmom i to na bazi izračuna za prethodnu godinu.

2.    Od Ministarstva financija tražimo da u sljedećem rebalansu proračuna ukine dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike - od jedan i od tri posto, u cijelosti.
Obrazloženje: Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obveznik obračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine. Doprinos se obračunava po stopi od 1%, ako je mjesečna  svota  mirovine manja  ili jednaka svoti  prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ili po stopi od 3%, ako je mjesečna  svota mirovine viša od svote  prosječne neto plaće. Država je preuzela plaćati doprinos za kategoriju umirovljenika sa stopom od 1%. Podnositelji ove hitne inicijative, koja je već načelno bila u programima i najavljivana više puta, smatraju da nije osnovano na ionako prosječno vrlo niske mirovine zadržavati ovaj teret. Osobito je neshvatljivo da se usteže 3% od cijelog iznosa mirovine za one koji imaju mirovine više od 5.693,00 kn za umirovljenike koji imaju više od tog iznosa mjesečno (u 2016. godini), a trebalo bi, čak u slučaju privremenog zadržavanja ovog nameta do rebalansa, uvesti hitnu mjeru primjene obračuna tog doprinosa samo na dio mirovine koji prelazi 5.693,00 kn.
3.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da u Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od 9 članova koje predviđa zakon, uđu 2 predstavnika umirovljenika.

Obrazloženje: Predstavnici umirovljenika su uobičajeni predstavnici u tijelima odlučivanja zdravstvenih zavoda (npr. u Skupštini slovenskog zavoda od 25 članova, 7 je predstavnika umirovljenika). Prvo, kao korisnici, a u našem slučaju imaju i legalitet stoga što u ovom trenutku još uvijek plaćaju dodatni doprinos.