UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Matica i Sindikat umirovljenika protiv

poskupljenja dopunskog osiguranja



    Na hitno sazvanoj izvanrednoj konferenciji za novinare, koja se održala u četvrtak 31. ožujka 10.30 sati u Zagrebu, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) oštro su se usprotivili najavama povećavanja dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, upozorivši da bi to bio novi težak udarac za najstariju populaciju te traže da se taj prijedlog odbaci. 
    Predsjednik MUH-a Josip Kovačić napomenuo je kako su mirovine već sada toliko niske da mnogi umirovljenici jedva preživljavaju. „Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.237 kuna, a to je 38,9 posto prosječne neto plaće. Prema podacima za siječanj 2016. godine 870.215 umirovljenika primilo je prosječnu mirovinu u iznosu od 1.680 kuna, a čak 552.365 umirovljenika primilo je prosječno svega 1.237 kuna“- istaknuo je.
    Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović izjavila je kako ministar Nakić jedini problem kod poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja od prvog svibnja vidi u ostvarivanju pravnih okolnosti. “MUH i SUH smatraju da ne postoje pravni uvjeti za takav potez, koji bi samo pridonio dramatičnom rastućem riziku od siromaštva starijih u Hrvatskoj - rekli su Petrović i Kovačić.
   Pozivajući se na izjave ministra zdravlja dr. Daria Nakića kako je cijena dopunskog osiguranja u Sloveniji oko 200 kn, Petrović je napomenula kako usporedba sa Slovenijom nije primjerena jer su tamo plaće i mirovine znatno više nego u Hrvatskoj. „Naša mirovina ima samo 30 posto realne vrijednosti slovenske mirovine, pa je sadašnji iznos od 70 kuna za dopunsko osiguranje pravilno odmjeren. U Sloveniji prosječna mirovina iznosi 613€, a kod nas je 297€ . Prosječna plaća im je 1.015€, a naša 750€. Ako ministru Nakiću smeta što živi u siromašnoj zemlji, neka pomogne da imamo manje siromašnih ili se slobodno može preseliti u bogatiju Sloveniju. On očito živi u svom svijetu i ne suosjeća s našim građanima“- naglasila je.
        Petrović je na kraju javno upozorila da je riječ o izvlačenju dopunskog osiguranja iz sustava HZZO-a i daljnoj privatizaciji zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj.
    U svjetlu pogoršanog položaja umirovljenika i starijih osoba, Jasna A. Petrović i Josip Kovačić potpisali su Sporazum o suradnji i zajedničkom djelovanju Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske.

 

Zahtjevi Matice i Sindikata umirovljenika Hrvatske


        
Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, udruge koje okupljaju oko 300.000 članova, uputile su ministarstvima zdravlja i financija hitne dodatne zahtjeve:
1.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da hitno podigne cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja na liniju siromaštva prema modelu izračuna Europske unije:    60 posto od medijana plaće, a što iznosi 2.700,00 kuna. Svi građani s primanjima ispod granice rizika od siromaštva imali bi pravo na dopunsko osiguranje na teret države.

Obrazloženje: Prihodovni cenzus je uveden 2010., kad je srezano besplatno dopunsko za 380.000 ljudi. Od tada do danas, cenzus se nije mijenjao. Dopunsko ne plaćaju osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939.39 kn. Taj je kriterij za izračun cenzusa zastario, i nije stručno utemeljen. Prihodovni cenzus za članicu EU trebao bi se računati na granici rizika siromaštva za odnosnu zemlju, a to u Hrvatskoj iznosi 2.700 kn. Alternativno  privremeno rješenje je cenzus temeljen na izračunu linije siromaštva od strane Državnog zavoda za statistiku RH, a prag rizika od siromaštva za 2014. je iznosio 1.980,00 kn za samačko domaćinstvo, a za četveročlano domaćinstvo ako im mjesečni prihodi ne prelaze 4.158 kn, no on bi trebao u tom slučaju biti primjenjivan automatizmom i to na bazi izračuna za prethodnu godinu.

2.    Od Ministarstva financija tražimo da u sljedećem rebalansu proračuna ukine dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike - od jedan i od tri posto, u cijelosti.
Obrazloženje: Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obveznik obračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine. Doprinos se obračunava po stopi od 1%, ako je mjesečna  svota  mirovine manja  ili jednaka svoti  prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ili po stopi od 3%, ako je mjesečna  svota mirovine viša od svote  prosječne neto plaće. Država je preuzela plaćati doprinos za kategoriju umirovljenika sa stopom od 1%. Podnositelji ove hitne inicijative, koja je već načelno bila u programima i najavljivana više puta, smatraju da nije osnovano na ionako prosječno vrlo niske mirovine zadržavati ovaj teret. Osobito je neshvatljivo da se usteže 3% od cijelog iznosa mirovine za one koji imaju mirovine više od 5.693,00 kn za umirovljenike koji imaju više od tog iznosa mjesečno (u 2016. godini), a trebalo bi, čak u slučaju privremenog zadržavanja ovog nameta do rebalansa, uvesti hitnu mjeru primjene obračuna tog doprinosa samo na dio mirovine koji prelazi 5.693,00 kn.
3.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da u Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od 9 članova koje predviđa zakon, uđu 2 predstavnika umirovljenika.

Obrazloženje: Predstavnici umirovljenika su uobičajeni predstavnici u tijelima odlučivanja zdravstvenih zavoda (npr. u Skupštini slovenskog zavoda od 25 članova, 7 je predstavnika umirovljenika). Prvo, kao korisnici, a u našem slučaju imaju i legalitet stoga što u ovom trenutku još uvijek plaćaju dodatni doprinos.