UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Matica i Sindikat umirovljenika protiv

poskupljenja dopunskog osiguranja



    Na hitno sazvanoj izvanrednoj konferenciji za novinare, koja se održala u četvrtak 31. ožujka 10.30 sati u Zagrebu, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) oštro su se usprotivili najavama povećavanja dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, upozorivši da bi to bio novi težak udarac za najstariju populaciju te traže da se taj prijedlog odbaci. 
    Predsjednik MUH-a Josip Kovačić napomenuo je kako su mirovine već sada toliko niske da mnogi umirovljenici jedva preživljavaju. „Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.237 kuna, a to je 38,9 posto prosječne neto plaće. Prema podacima za siječanj 2016. godine 870.215 umirovljenika primilo je prosječnu mirovinu u iznosu od 1.680 kuna, a čak 552.365 umirovljenika primilo je prosječno svega 1.237 kuna“- istaknuo je.
    Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović izjavila je kako ministar Nakić jedini problem kod poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja od prvog svibnja vidi u ostvarivanju pravnih okolnosti. “MUH i SUH smatraju da ne postoje pravni uvjeti za takav potez, koji bi samo pridonio dramatičnom rastućem riziku od siromaštva starijih u Hrvatskoj - rekli su Petrović i Kovačić.
   Pozivajući se na izjave ministra zdravlja dr. Daria Nakića kako je cijena dopunskog osiguranja u Sloveniji oko 200 kn, Petrović je napomenula kako usporedba sa Slovenijom nije primjerena jer su tamo plaće i mirovine znatno više nego u Hrvatskoj. „Naša mirovina ima samo 30 posto realne vrijednosti slovenske mirovine, pa je sadašnji iznos od 70 kuna za dopunsko osiguranje pravilno odmjeren. U Sloveniji prosječna mirovina iznosi 613€, a kod nas je 297€ . Prosječna plaća im je 1.015€, a naša 750€. Ako ministru Nakiću smeta što živi u siromašnoj zemlji, neka pomogne da imamo manje siromašnih ili se slobodno može preseliti u bogatiju Sloveniju. On očito živi u svom svijetu i ne suosjeća s našim građanima“- naglasila je.
        Petrović je na kraju javno upozorila da je riječ o izvlačenju dopunskog osiguranja iz sustava HZZO-a i daljnoj privatizaciji zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj.
    U svjetlu pogoršanog položaja umirovljenika i starijih osoba, Jasna A. Petrović i Josip Kovačić potpisali su Sporazum o suradnji i zajedničkom djelovanju Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske.

 

Zahtjevi Matice i Sindikata umirovljenika Hrvatske


        
Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, udruge koje okupljaju oko 300.000 članova, uputile su ministarstvima zdravlja i financija hitne dodatne zahtjeve:
1.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da hitno podigne cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja na liniju siromaštva prema modelu izračuna Europske unije:    60 posto od medijana plaće, a što iznosi 2.700,00 kuna. Svi građani s primanjima ispod granice rizika od siromaštva imali bi pravo na dopunsko osiguranje na teret države.

Obrazloženje: Prihodovni cenzus je uveden 2010., kad je srezano besplatno dopunsko za 380.000 ljudi. Od tada do danas, cenzus se nije mijenjao. Dopunsko ne plaćaju osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939.39 kn. Taj je kriterij za izračun cenzusa zastario, i nije stručno utemeljen. Prihodovni cenzus za članicu EU trebao bi se računati na granici rizika siromaštva za odnosnu zemlju, a to u Hrvatskoj iznosi 2.700 kn. Alternativno  privremeno rješenje je cenzus temeljen na izračunu linije siromaštva od strane Državnog zavoda za statistiku RH, a prag rizika od siromaštva za 2014. je iznosio 1.980,00 kn za samačko domaćinstvo, a za četveročlano domaćinstvo ako im mjesečni prihodi ne prelaze 4.158 kn, no on bi trebao u tom slučaju biti primjenjivan automatizmom i to na bazi izračuna za prethodnu godinu.

2.    Od Ministarstva financija tražimo da u sljedećem rebalansu proračuna ukine dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike - od jedan i od tri posto, u cijelosti.
Obrazloženje: Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obveznik obračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine. Doprinos se obračunava po stopi od 1%, ako je mjesečna  svota  mirovine manja  ili jednaka svoti  prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ili po stopi od 3%, ako je mjesečna  svota mirovine viša od svote  prosječne neto plaće. Država je preuzela plaćati doprinos za kategoriju umirovljenika sa stopom od 1%. Podnositelji ove hitne inicijative, koja je već načelno bila u programima i najavljivana više puta, smatraju da nije osnovano na ionako prosječno vrlo niske mirovine zadržavati ovaj teret. Osobito je neshvatljivo da se usteže 3% od cijelog iznosa mirovine za one koji imaju mirovine više od 5.693,00 kn za umirovljenike koji imaju više od tog iznosa mjesečno (u 2016. godini), a trebalo bi, čak u slučaju privremenog zadržavanja ovog nameta do rebalansa, uvesti hitnu mjeru primjene obračuna tog doprinosa samo na dio mirovine koji prelazi 5.693,00 kn.
3.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da u Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od 9 članova koje predviđa zakon, uđu 2 predstavnika umirovljenika.

Obrazloženje: Predstavnici umirovljenika su uobičajeni predstavnici u tijelima odlučivanja zdravstvenih zavoda (npr. u Skupštini slovenskog zavoda od 25 članova, 7 je predstavnika umirovljenika). Prvo, kao korisnici, a u našem slučaju imaju i legalitet stoga što u ovom trenutku još uvijek plaćaju dodatni doprinos.