UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktivnosti: PRAVO DOBA Sajam za 50+ generacije

 

     PRAVO DOBA - sajam za 50+ generacije održat će se na Zagrebačkom velesajmu od 19. do 21. svibnja ove godine. Na jednom mjestu okupit će se profesionalci uključeni u povećanje kvalitete života u starijoj dobi, kako bi generacija­ma 50+, čiji udio u ukupnom stanovništvu Hrvatske iznosi skoro 40 posto, pripremili nezaobilazno događanje.

     Zagrebački velesajam sa suorganizatorima stručno- popratnog programa Gradom Zagrebom i Zakladom zajed­nički put, priprema ovaj sajam, koji će ponuditi odgovore na pitanja kao što su očuvanje ili poboljšanje zdravlja, kreativno korištenje slobodnog vremena, osiguranje njege u poznim godinama, financijska sigurnost, te integracija u društvo i ostvarenje međugeneracijske komunikacije.

     Posjetitelje očekuje bogat stručno-popratni program, kako za stručnjake, tako i za široku publiku. Tu su radionice aktivnog i zdravog starenja: Pet ritmova, Zdravi stilovi živl­jenja, Važnost vježbanja u starijoj dobi, Osnažimo pamćenje, Informacijske tehnologije u službi osoba starije životne dobi, Škola zdravlja - pokazne vježbe, Art terapija: Likovna radion­ica, Zdravlje iz bakine kuhinje, Kreativne radionice, Super seniori: Razbijanje stereotipa: radionica izrade grafita pod vodstvom street artista.

     Priprema se i pravno, socijalno i zdravstveno savjeto­valište, nordijsko hodanje od Bundeka do Zagrebačkog vele­sajma, nastupi plesnih i pjevačkih skupina te prezentacije izlagača (lječilišta i toplice, zdravstvene ustanove, domovi za starije osobe i svi drugi koji doprinose povećanju kvalitete života u starijoj dobi), među kojima će biti i SUH.

     Povjereništvo SUH Zagreb će prezentirati film »Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba*, letke i informacije o našim aktivnostima. Praktične sadržaje i izvješća o radu prezentirat će podružnice: Studentski grad - 19.5. (video uradak o osvojim aktivnostima i ručni radovi u tehnici quilling ; Peščenica - 20.5. (ručni radovi, decoupage, slikanje na staklu) i Vrbovec - 21.5. (Kaj su jeli naši stari - vrbovečka pera).

     Tijekom sajma paralelno će se odvijati i stručni program pa će, u petak 20.5. u 17 sati, predavanje na temu „Zaštita prava osoba starije životne dobi“ održat Biserka Budigam, predsjednica Povjereništva SUH Zagreb. Na štandovima izlagača moći će se obaviti i mali sistematski pregled, a ulaz na Sajam i sve sadržaje je besplatan.